DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Svtnovo 150-f, 8% 3. (<») Svcnovo t5ö-c .SSj.Cwa!)
M«1J»»t/h» (*. }*».»*«) N»1tt«t./t» l»ir.*i«». = XO»)
»^ Mtirn-* I-«. *o*. H-t*Sm -»I »on.
X


*«.


"Hn ,Aj Ik*.


» <« w


NUM..-» 160 »tjk« (»-*») H-UM-» 1*1 tt.|ha <»w-«o)
411 -U- <»».-r») 1*t -»- («.-tfl)


SI. 3. — Raspodjela broja stabala po debljinskim stepenima hrasta
i jasena starosti 84 god. u šumi Svenovo, odsjek 150 c i f


Mnogo je ozbiljnija stvar, ako takove sastojine zađu u veću starost.
Takav je primjer odjela 150 u Svenovu, iz kojega prikazujemo grafikone
za hrast u odsjecima »f« i »c« (slika 3). Grafikoni su nacrtani na osnovu
podataka taksacione izmjere 1963. godine (prilikom izrade osnove gospodarenja),
jer prikaz sadašnjeg stanja ne bi imao smisla, nakon masovnog
sušenja hrasta u tim sastojinama. Njihova je sadašnja starost 96, odnosno
101 godinu.


Iz grafikona je vidljivo, da je situacija (bila) čak mnogo lošija nego
u odsjeku 82-b. Distribucija stabala je nepravilna, pokazuje čak tri maksimuma,
a promjer srednjeg sastojinskog stabla je daleko tanji od potrebnog
za tu dob i taj bonitet. Broj stabala također je bio prevelik. Kako se i ovdje
radi o jednoetažnim sastojinama, ne može biti ni govora o nekom raslojavanju
u etaže, nego naprosto opet o velikom broju tankih i visokih stabala.


Na slici 4. prikazano je jedno od takovih stabala »jablanastog« habitusa,
a djelomično se vidi i na ostalima, da su im krošnje stiješnjene i
jednostrano razvijene. Stablo bez lišća na lijevoj strani slike bilo je u
momentu fotografiranja već suho (snimak je načinjen 18. X 1974. godine).
U takovim se sastojinama prorjedom više ne može ništa učiniti, pogotovo
prilikom jače zaraze.


E) Najveći problem predstavlja svakako pojava Ceratostomellae merolmensis
u jako i naglo prorijeđenim sastojinama, pogotovo
starijim od 80 godina. To je slučaj u šumskom predjelu Radiševo, starijim
sastojinama Boljkova, a također i u Svenovu. Stabla se u tom slučaju ponašaju
upravo onako, kako je to opisao prof. Vajd a (Odlomak u točki D).


41