DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 37 <-- 37 --> PDF |
NEKA ZAPAŽANJA O POJAVI CERATOSTOMELLA MEROLINENSIS NA PODRUČJU G. J. VRBANJSKE ŠUME Dipl. ing. NIKOLA SEGEDI Služba za uređivanje šuma, Vinkovci SAŽETAK. Autor analizira postojanje gljive Ceratostomella merolinensis i njezinu štetnost u hrastovim sastojinama gospodarske jedinice »Vrbanjske šume« uz prijedlog nekih mjera za njezino suzbijanje. To su: 1. »Čišćenje i sitne prorede u mladim sastojinama po principima« dra I. Dekanica (1967); 2. Prorjeđivanje, makar i zakašnjeno, u srednjedobmm sastojinama po principu »češće i umjereno«; 3. Osiguranje za hrast povoljne vodne bilance u slučaju izrade kanala time da bi u tu svrhu »bila potrebna suradnja svih zainteresiranih i «mjerodavnih stručnjaka (poljoprivrednici, šumari, hidrolozi) koji bi zajednički trebali odrediti ´kotu´ na kojoj bi se takav nivo održavao.« Autor se osvrće i na eventualnu štetnost nekih sastojaka u zagađenoj Savi, a »pogotovo nakon što se izgradi nuklearna elektrana u Krškom«, ali smatra da bi se voda kod prodiranja iz kanala u susjedno zemljište dovoljno očistila. * * * 1. Kako je sušenje hrasta lužnjaka postala sve češća pojava u sastojinama Posavine, posebno u šumama spačvanskog bazena, o njoj se iz dana u dan sve više govori i piše. Pojava je svakako vrlo kompleksna, i izazvana je nizom međusobno povezanih faktora, koje su mnogi autori — šumari, biolozi, fitopatolozi, entomolozi i dr. — nastojali objasniti i istaknuti njihovu ulogu. Neka od tih tumačenja postala su već klasična, i predstavljaju osnovu poznavanja toga problema. To su u prvom redu: ekstremna klimatska stanja, na tome području, masovni je pojave štetnika — defolijatora i bolesti, a kao rezultata svega toga — narušavanja biološke ravnoteže čitavoga sistema, pojačane i masovnim sušenjem i nestankom nizinskog brijesta iz tih sastojina. Nerijetko se govori i o nepravilnim uzgojnim zahvatima, prejakim ili preslabim prorjedama, upotrebi pesticida, općem zagađivanju atmosfere i voda, čija uloga također nije mala. U posljednjih desetak godina zabrinjavajuće razmjere poprimilo je masovnije sušenje hrasta lužnjaka na nekim lokalitetima spačvanskog bazena, popraćeno pojavom gljive, koju je još 1930. godine fitopatolog P. Đ o r đ e- v i ć opisao i nazvao Ceratostomella merolinensis. Tih je godina opisao također još jednu gljivu i neke bakterioze, no čini se da je njihova uloga u sušenju hrasta mnogo manja, barem sudeći prema sadašnjoj situaciji. |