DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Iz ovoga je vidljivo da ne postoje neke značajne razlike između izmje renih i korigiranih rezultata. Usporedimo li ovako korigirane rezulate pojedinih kultivara s prosječ nom vrijednošću za standardni kultivar proizlazi: Tab. 4 P. x E. cv. P. x E. cv. P. x E. cv. P. x E. cl. regenerata marilandica robusta standard I—214 m-´Vha 90,01 80,31 90,34 118,57 o/0 99,63 88,89 100,00 131,24 da je P. x E. cv. regenerata postigao za 0,37% manji rezultat od standarda, — marilandica za 11,11´% također manje, a cl. I—214 za 31,24% veću drvnu masu po hektaru od standardnog kultivara robuste. 6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Uspijevanje Populus euramericana cv. robusta — regenerata — marilandica i klona I—214 nedaleko sela Trapara u Požeškoj kotlini istraživano je tijekom prvih deset godina nakon osnutka plantaže. Temperaturni odnosi ispitivanja područja manje više su povoljni. Iz klimatograma (si. 2 i 3) je vidljivo da više od polovice godišnjih oborina padne u vrijeme vegetacijskog perioda. Međutim, u pojedinim godinama, količina oborina u vegetacijskom periodu osjetno varira. Podaci o tlu s kojima raspolažemo, orjentaciono nas upućuju, da tlo pokusne plohe pripada tipu pseudogleja. Činjenica je da bitna fizička svojstva takovih tala variraju, te su ovisna o klimi, mehaničkom sastavu, geomorfološkim oblicima, ekspoziciji i drugom. S tim je u najtješnjoj vezi i prirodna plodnost takovih zemljišta. Ove navode potvrđuju i rezultati istraživanja. U Tab. 1. vidimo da debljinski, visinski i volumni prirast kod navedenih kultivara i klona I—214 varira. Oni se doduše podvrgavaju biološkoj zakonitosti da se do određene dobi sa starošću povećavaju, ali nepovoljni klimatski faktori vrlo značajno utječu na njihovu veličinu. Naime, stagniranje debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u 1967. god. (8. god. plantažne starosti) pripisujemo dužem periodu suše u srpnju i kolovozu te godine (vidi klimatogram). Navedene 1968. god. prirast je još niži što dovodimo u vezu s količinom oborina svega 656,9 m/m i dužinu periodom suše na početku vegetiranja. Poznato je da ovakova tla nemaju neku veću sposobnost akumulacije vlage, pa se stiče dojam, da pojedinih godina, kada se oborine unutar vegetacijskog perioda nepravilno raspoređene, topole trpe zbog pomanjkanja vlage. 32 |