DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Debljinski prirast (Tab. 1. kolone 4, 10, 16 i 22) kulminira prvi puta u petoj godini plantažne starosti (god. 1964), a iznosi kod P. x E. cv. robusta i P. x E. cv. marilandica 3,2 cm, kod P. x E. cv. regenerata 3,5 cm, a kod P. x E. cl. I — 214 3,6 cm. U intervalu od 1965 do 1969. god. debljinski prirast kod sva tri kultivara i klona 1—214 opada, najniže rezultate postiže u devetoj godini plantažne starosti (god. 1968.), da bi u narednoj 1969. god. kod prva tri kultivara postigao nešto veće rezultate nego u 1964. god., dok kod klona I — 214 nešto manje. SI. 5. — P. x E. cv. regenerata sredinom desete vegetacije Kulminacija visinskog prirasta (Tab. 1. kolone 6, i 12, 18 i 24) koincidira s kulminacijom debljinskog. Najveće rezultate visinski prirast također postiže u petoj godini plantažne starosti. Podjednako rezulate postigli su P. x E. cv. robusta i P. x E. cv. regenerata 2,7 odnosno 2,8 m, nešto je niži od P. x E. cv. marilandica 2,4, a najveći kod P. x E. cl. I — 214 2,9 m. Unutar proteklog desetodišnjeg perioda istraživanja, za godišnji volumni prirast ne možemo tvrditi da je nastupila kulminacija, jer je u posljednjoj — desetoj godini plantažne starosti postigao najveći rezultat. P. x E. cv. robusta, — regenerata postigle su gotovo identičan volumni prirast 25,66 odnosno 25,02 m:Vha, — marilandica 22,24 m3/ha, a najveći rezultat klon I — 214 31,71 m-Vha. 28 |