DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 27 <-- 27 --> PDF |
60 x 60 x 70 cm, kopane ručno. Priprema sadnica sastojala se u obrezivanju svih postranih izbojaka. Kod obrezivanja i transporta sadnica vodilo se računa da vršni pup bude sačuvan. Korijenov sistem toliko je prikraćen da se sadnica može nesmetano staviti na dno rupe. Startno gnojivo po sadnici 0,5 kg tomasovog brašna, 0,25 kg kalijeve soli, 0,25 kg nitromonkala i -3 kg lapora, izmješano je sa zemljom kod sadnje. Prve tri godine nakon sadnje, između redova topola, uzgajao se kao međukultura kukuruz, a u četvrtoj godini zasijana je djetelinsko travna smjesa. Nakon toga nije bilo nikakovih agrotehničkih tretmana. Po završetku sadnje topole su označene prstenom trajnom uljenom bojom na prsnoj visini (1,3 m iznad tla). Prije sadnje izrađena je skica pokusa u kojoj je naznačeno mjesto posađenih sadnica. Prvo mjerenje je odmah nakon sadnje ožujak 1960 god. Tijekom slijedećih deset godina (1960—1969) za vrijeme mirovanja vegetacije mjerio se opseg i totalna visina svake topole. 3.2 Laboratorijski rad Drvna masa po hektaru za pojedine kultivare topola izračunata je na temelju mase modelnog stabla i broja topola po jedinici površine. Prsni promjer modelnog stabla za svaki kultivator računat je iz ukupne temeljnice i pripadajućeg broja stabala. Metodom sekcioniranja odredili smo drvnu masu za 7 modelnih stabala — 4 modelna stabla za standardni kultivar P x Evroamericana cv. robusta, a za preostala 2 kultivara i klon I—214 od svakog po jedno. Kao baza za obračun poslužile su drvne mase po hektaru na kraju desete vegetacije, koje su postigli pojedini kultivari i klon I — 214. Dobiveni rezultati obračunati su po metodi standarda. 4.0 TLA POKUSNE PLOHE Prema pedogenetskim istraživanjima i pedološkoj karti 1:50.000 koje je izvršila M. Kalini ć (1966. i 1972) za područje topografske sekcije Slav. Požega 2, tla pokusnog objekta u predjelu »Klasje«, južno od sela Novoselec i Trapari pripadaju asocijaciji entričnih smeđih (ilimeriziranih, »parapodzolastih« i lessivi pseudoglej tala na deluvijalnim ilorinama i glinama, ili na lesolikim sedimentima, U okolini pokusnog objekta »Klasje« otvoren je profil 3105 entričnog smeđeg lesiviranog tla, zatim profili pseudoglejnih tala: profil 3106, koji pripada lessive-pseudogleju i profil 3122, koji ima karakter pseudogleja slabo izraženog. Neposredno na objekt »Klasje« otvoren je profil 3104, također lessive^pseudoglej. Sva ova zemljišta razvijena su na deluvijalnim ilovinama i glinama, pa je reakcija tla pretežno kisela već od prvih faza razvoja tla, a stepen zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama uvijek je niži od tala razvijenih na lesu. Donosimo nekoliko analitičkih podataka za profile 3104, 3105, 3106 i 3122: 25 |