DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Kako navodi D. Hanz l (1970) »prije drugog svjetskog rata ove su šume pripadale po vlasništvu bivšim zemljišnim zajednicama, imovnim općinama u Slav. Brodu i Novoj Gradiški, gradskoj općini Slav. Požega, velikim privatnim posjedima i nekim poduzećima. Navedeni vlasnici nisu provodili jedinstveni uzgojni treman u svojim šumama.« Uzgojiti šumu je vrlo dugačak proizvodni proces, i promašaji prije učinjeni negativno se odražavaju na daljnji razvoj šumskih sastojina. Naročito je to došlo do izražaja u pojedinim predjelima nizinskih šuma pored naselja, gdje ´su zbog prekomjerne sječe, odnošenja listinca, žirenja i pašarenja, šume više manje degradirane. No to se ne može uzeti kao pravilo, jer su se uz sela Erninovce, Jakšić, Gradac i neka druga, održale vrlo lijepe sastojine hrasta lužnjaka različitih dobi i uzrasta. Kroz razne degradacijske stadije, a uz pomoć naprijed spomenutih, po šumu negativnih, faktora šuma hrasta lužnjaka prelazi u šikaru. Na takovim površinama ponovo uzgojiti šumu nije ni jednostavno, a niti jeftino, jer je i tlo izgubilo osnovna oblježja šumskog tla, zbijeno je, zakprovljeno i isprano, a nema niti nadstojnih stabala koja bi omogućila prirodnu obnovu šume. Zbog toga se, naročito poslije oslobođenja, pristupilo na takovim površinama umjetnom pošumljavanju. Sađene su razne vrste listača: hrast lužnjak (sjeme i sadnice), poljski jasen, crna joha, bagrem, od četinjara borovac, bijeli bor i neke druge, no uspjeh sadnje bio je samo djelomičan. Nedugo zatim što su u našu zemlju uvezeni i reproducirani produktivniji klonovi evroameričkih topola, pokušali smo i njih saditi na takove površine. Tako je nastao i ovaj pokusni objekt s nekoliko klonova evroameričkih topola. Svrha ovoga pokusnog objekta je utvrditi kakove gospodarske efekte postižu zasađeni klonovi topola. Pokusni objekt osnovan je iz sredstava amortizacije za regeneraciju šuma Šumarije Slav. Požega. U ovom radu obrađeni su desetgodišnji rezultati pokusa. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Pokusni objekt nalazi se u predjelu »Klasje« nešto južnije od sela Novoselec i Trapari u jugoistočnom dijelu Požeške kotline. Uže područje istraživanja, kao manje ili više cijelu Požešku kotlinu, karakterizira valovit teren. Obronci Psunja, Papuka, Krndije., Dilja i Požeške gore blago se spuštaju u prostranu dolinu, kojom protječe rijeka Orljava. Meandrirajući kroz Požešku kotlinu Orljava na svom putu prima veći broj potoka i rješica od kojih su vodom bogatije Veličanka, Londža, Kutjevačka rijeka i neke druge. Prema kulturi površine u Požeškoj kotlini pretežno su oranice i livade, dok su pojedini dijelovi obrasli šumom. |