DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 36     <-- 36 -->        PDF

2. Uz jednake klimatske i edefaske uvjete, te pri- istom uzgojnom tretmanu
P. x E. cv. regenerata postigla je gotovo identične rezultate kao i
standardni kultivar P. x E. cv. robusta, nešto slabije rezultate P. x E. cv.
marilandica, dok je P. x E. klon 1-214 postigao najveći debljinski, visinski
i volumni prirast.
3. Praćenjem rezultata, koje će postići zasađeni kultivari i klon 1-214
u narednom periodu omogućiti će pravilniju ocjenu opravdanosti uzgoja
topola na ovakovim staništima.
LITERATURA


1.
Alber t J.: Bjelogorične šume Požeške kotline, Traženja br. 3 Slav. Požega
1970.
2.
Dekani ć I,: »Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski činioci uspijevanja
neki evroameričkih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska«, Šum.
list br. 11—12, Zagreb 1969. god.
3.
Hanz l D.: »Šume i šumarstvo na području komune Slavonska Požega«. Požeški
zbornik br. III 1970.
4.
Kalini ć M.: »Tla sekcija Slav. Požega 1, Slav. Požega 2, Slav. Brod 1 sa
pedološkom kartom 1 : 50.000« Zagreb 1966.
5.
Kalini ć M. »Tla sekcije Slav. Požega 2 sa pedološkom kartom 1 : 50.000«
Zagreb 1972.
6.
Kori ć M.: »Osnovi poljskih ogleda«, Sarajevo 1952.
7.
Kovači ć D.: »Utjecaj različitih promjera sadnica topola klona 1-214 i obrade
tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju«. — Magistarski rad, Zagreb
1973.
8.
Skori ć, Filipovski, Ćirić: »Klasifikacija tala Jugoslavije« (1973)
9.
Živano v N.: »Prilog izučavanja prirasta klona 1-214 na zemljištima različitih
vodnofizičkih svojstava« —Magistarski rad, Novi Sad 1970 god.
Summary


THRIVING OF EUROPEAN-AMERICAN POPLARS IN THE POŽEGA VALLEY
The thriving of Populus euramericana cv. robusta, -cv. regenerata, -cv. marilandica
and -cl. 1-214 near the village of Trapari in the Požega Valley was examined
during the first ten years (1960-1969) after the establishment of an experimental
area. Temperature conditions of the investigated region are in general favourable.
More than half of annual rainfall occurs during the growing period. However, in
some years the amount of rainfall in the growing period varies noticeably.


The results of soil analysis suggest that the soil of the experimental plot
belongs to the pseudogley type. It is well known that such soils do not possess a
greater faculty of accumulating moisture, so that we have the impression that in
particular years, when in the growing season smaller amounts of rainfall occur,
or, when the rainfall is irregulary distributed, Poplars suffer from lack of moisture.


We correlate to this the stagnation of diameter, height and volume increments
in 1967 and 1968.


In relation to the standard clone (P. xE. cv. robusta) — under the same silvical
management — P. xE. cv. regenerata yielded a by 0´37% lower result, -cv. marilandica
also by 11.11% a lower one, while -cl. 1-214 produced a by 31.24% larger volume
per hectare.


A follow-up of the results, which will be achieved by the planted cultivars and
clone 1-214 in the next period should make possible a more correct estimate of
the justification of Poplar growing on such sites.


34




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Uspijevanje različitih kult i vat or a P. x E. cv. robusta,


— iregenerata madilandica i — klona I—214 u istim klimatskim i edafskim
uvjetima, te pri istom uzgojnom tretmanu u prvih deset godina vidimo
iz navedenih rezultata istraživanja u Tab. 5.
Tab 5.
»Robusta« »Regenerata« »Marilan»
Klon
dica« 1-214«
VISINSKI prirast u m
Prosječni godišnjiProsječni maksimalniTotalna visina
1,60
2,7
18,3
1,60
2,8
18,2
1,48
2,4
17,0
1,70
2,9
19,4
DEBLJINSKI PRIRAST u cm
Prosječni godišnjiProsječni maksimalniPrsni promjer
2,15
3,3
23,0
2,37
3,7
24,8
2,21
3,4
23,1
2,56
3,6
26,8
VOLUMNI prirast m3/ha
Prosječni godišnjiMaksimalni godišnjiTotalna masa
9,02
25,66
90,34
8,85
25,02
88,60
8,00
22,24
80,07
12,05
31,71
120,63


Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da je klon I—214 postigao
najveći visinski, debljinski i volumni prirast. Procentualni odnosi između
dobivenih rezultata što su postigli pojedini kultivari i klon 1-214, u odnosu
na standardni kultivar — robustu, prikazani su u Tab. 4.


Rezultati koje je na ovom tlu postigao klon 1-214 gotovo su identični
s rezultatima koje je postigao isti klon na pseudogleju kod Novoselca
(Kovači ć, 1973) kao i na području Pakračke poljane (živanov, 1970).


Na aluvijalnim tlima kod Siska klon 1-214 prema istraživanjima Dekanic
a (1969) u 8 godini postiže više nego dvostruko veće rezultate od postignutih
rezultata na ovom pokusnom objektu.


Započeta istraživanja trebalo bi nastaviti do završetka proizvodnog
ciklusa, po našem mišljenju ophodnja 21 — 25 godina. Analiza takovih rezultata
omogućit će pravilniju ocjenu opravdanosti uzgoja topola na ovakovim
staništima.


Ovaj pokusni objekt osnovan je jednogodišnjim sadnicama i niti na
jednom kultivaru, kao niti na klonu 1-214 nisu primjećene raspukline na
stablima. Analizirajući dobivene rezulate što su ih nakon deset godina
rasta u ovom pokusnom objektu postigli navedeni kultivari topola i klon
1-214 zaključili smo slijedeće:


1. Postoje značajne razlike u prirastu što su ih postigli pojedini kultivari
i klon 1-214.
33




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Iz ovoga je vidljivo da ne postoje neke značajne razlike između izmje
renih i korigiranih rezultata.
Usporedimo li ovako korigirane rezulate pojedinih kultivara s prosječ
nom vrijednošću za standardni kultivar proizlazi:


Tab. 4
P. x E. cv. P. x E. cv. P. x E. cv. P. x E. cl.
regenerata marilandica robusta standard I—214
m-´Vha
90,01 80,31 90,34 118,57
o/0
99,63 88,89 100,00 131,24


da je P. x E. cv. regenerata postigao za 0,37% manji rezultat od standarda,


— marilandica za 11,11´% također manje, a cl. I—214 za 31,24% veću drvnu
masu po hektaru od standardnog kultivara robuste.
6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI
Uspijevanje Populus euramericana cv. robusta — regenerata — marilandica
i klona I—214 nedaleko sela Trapara u Požeškoj kotlini istraživano
je tijekom prvih deset godina nakon osnutka plantaže.


Temperaturni odnosi ispitivanja područja manje više su povoljni. Iz
klimatograma (si. 2 i 3) je vidljivo da više od polovice godišnjih oborina
padne u vrijeme vegetacijskog perioda. Međutim, u pojedinim godinama,
količina oborina u vegetacijskom periodu osjetno varira.


Podaci o tlu s kojima raspolažemo, orjentaciono nas upućuju, da tlo
pokusne plohe pripada tipu pseudogleja. Činjenica je da bitna fizička svojstva
takovih tala variraju, te su ovisna o klimi, mehaničkom sastavu, geomorfološkim
oblicima, ekspoziciji i drugom. S tim je u najtješnjoj vezi
i prirodna plodnost takovih zemljišta. Ove navode potvrđuju i rezultati
istraživanja. U Tab. 1. vidimo da debljinski, visinski i volumni prirast kod
navedenih kultivara i klona I—214 varira. Oni se doduše podvrgavaju biološkoj
zakonitosti da se do određene dobi sa starošću povećavaju, ali nepovoljni
klimatski faktori vrlo značajno utječu na njihovu veličinu. Naime,
stagniranje debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u 1967. god. (8. god.
plantažne starosti) pripisujemo dužem periodu suše u srpnju i kolovozu
te godine (vidi klimatogram). Navedene 1968. god. prirast je još niži što
dovodimo u vezu s količinom oborina svega 656,9 m/m i dužinu periodom
suše na početku vegetiranja.


Poznato je da ovakova tla nemaju neku veću sposobnost akumulacije
vlage, pa se stiče dojam, da pojedinih godina, kada se oborine unutar vegetacijskog
perioda nepravilno raspoređene, topole trpe zbog pomanjkanja
vlage.


32




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Tab. 3


P.xE.cv. PTxE.cv. P.xE.cv.


St 4


.,. , regenerata *}* mariland ^t 5 1—214


92;51


88,60 9 U4 80,07 90.11 ]2063 87,63


m3/ha m Vha m"/ha


m3/ha´ m3/ha m3/ha m»/ha


Iz tabele 2. vidimo da je standardni kultivar postigao prosječno 90,34
ms/ha. Kada bi zemljište bilo jednolično i dobiveni rezultati za sva četiri
standarda bili bi podjednaki. Budući su dobiveni rezultati ovisni o bonitetu
tla, to ćemo prema tome podesiti korekturu.


SI. 7. — P. x E. cl 1-214 sredinom desete vegetacije


P. x E. cv. regenerata postigao je 88,60 m:Vha, s jedne strane standardni
kultivator St 1 92,51 mS/ha, a s druge strane 91,14 m´Vha. Prosjek St 1 i St 2
iznosi 91,82 mVha i na toj bazi popravljamo rezultat za P. x E. cv. regenerata.
91,82 : 90,34 = 1,016 i 88,60 x 1,016 = 90,01 nvVha.


Ako po istom principu provedemo korekturu, onda za P. x E. cv. marilandica
dobijemo korigirani rezultat 80,31 m3/ha, a za P. x E. cl. I — 214
118,57 ms/ha.


31




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Razumljivo je da su negativni faktori, koji su djelovali na smanjenje
debljinskog i visinskog prirasta, negativno se odrazili i na godišnji volumni
prirast u 1968. god.


Kao temelj obračuna poslužit će nam prosječna drvna masa po 1 ha
koju su postigli pojedini kultivari na koncu desete vegetacije. Smatramo da
su u tome pokazatelju sadržane sve komponente uspijevanja.


U ovom pokusnom objektu kao standard zasađen je Populus Euramericana
cv. robusta.


Rezultati koje su postigli pojedini standardi (prikazani su u Tab. 2.
Tab. 2
St 1 St 2 St 3 St 4 Prosječn o
rhVha
92,51 91,14 90,11 87,63 90,34


Prema ovim podacima možemo zaključiti da zemljište pokusnog objekta
nije potpuno jednolično, već da s blagim padom terena (od sjevera prema
jugu), opada i bonitet.


Na temelju toga ćemo korigirati i rezultate što su ih postigli ostali
kultivari.


SI. 6. — P. x E. cv. marilandica sredinom desete vegetacije




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 31     <-- 31 -->        PDF

... .
fc´ s


´ ti : / -r -; —


:r´.´
?—:´ ™ r-i


;


c ?1 C-´ v´ 0 r-i :^"


-C „, ir> «: <7-L´ -. c <*;
1 .«


b cl ;´;; es Ö *>* >n ~. "*/´ a-.- o


\~, -i r. i-. ?- r.T


* h´



..:,-..
-„


i


O r-´ Ci c--." o «O c im


™ ,r;fe -.} Cl-m ´ i--!´ r-i O


tß´ :


c;i


-&. L ci
.


C: Ci C?s --r
: ^
C\ X i:;-::
:. ´"´-4


n ´%n, ^ ^. n.


C :i .TL
L
rij t.


;-: ,f -i? o

rt> 5*´


vC


´ "´*** c3 ~X # ´=";


5? . r


". ä i;


.


Ü*


CT-tn y: ti*/ ´ Ć; K


§ ;>. U´ :^


C ) Li->

< :« ^ s .^´ s a
« rf´fä


.´.
~
-,,^. T T ._.


tj c,


3C "i r~ C.F




.c-o -i C1
<>:: r´X´
-c ^
5^.. _ ^ -C-i


: O L. KC-O*
8 s l!*s :.´ ´ => » n "
;: ž s i i"r "r š K 3 S


5 i «


c -«š c-i vC
rt´ f ´{-O
r-^-"r^ :1.1


r & ° d ^
´´-."# :;«


:*is: ....
<
i4 o T* :W
t-# -)M-
!-r
T*-?j
p
00
"T .


..´ « .-. ^


t
t
´
r.j..


;-::d V-: P-i c-4, :««:


" ´ a L


7
(>


´"" Ć* :-L*-or;-m vT-´ O O^ O


r.
K

<*; i ^ L rl « -.-^j
IC fv* ~ i--Ho i ""rt
*M.-
rt,
!-.´-´ y



Vi
f r
^ r-


l


L o


< %<* 5 r" -..-


e a -
a.
u


s


GJ


f: r-f-rj y6 T* r-.



t
:3«
.´ "_ # " > :=


E ,-K " ;y ~L ;: v^ -# .J3. T 0


--I ;f:


::!
´-.", _-,
i" z n %


^Ji-, I™,





c *L ._.., —s -^P \


,


*T >-
Q


c-12


:1


±




!:


*


^


o


;.


w"
.


i 2


pj



4 .3
p


2
o


s
s
"" m


T



r; i-i Š-f: L--| -.a


: &< 0:, :,i"


Z"


3


L


y


s


c


"J-.


rvi
A
H


´: O


m*


Ci


cn
cn
r? -o


L


1




: Ö o ..r* 1,


^ "-
^ "-
J": ^ ;« ;.´ .?


r? s


D


s


3


1


1


::.rt


c


:


c.s .r-T
i/5 a i: f -i r´


^ "´
.^ f* "* :4:


r.-.SC
´;: tifij ´3C~ V:


9 ;-;
1^


~i? rt ^ >-:? --"´^ i -J "!"
o


-t-i


^r>


^:


-r*


a,


:i.->.


>o


;


>;


;


~


M


..*„i´-:-1


r-*


i.
_*


,!


>:


:::.::(


?-J:


:.´: ´-


o
o
;
U;--´-´´«? ,rj ri .-CSI´ C".,´. -; r*"´


f: J r**´
"".


K


<


S


5:


L
L



,


-^


<


O *-´


*., ^ .s


r-*


c´ J. 1


"t


,-J


1 &š


:
´XL


c--":. *.


-.-<-:? "´´


-


.;.c


/!


^c


r-


"^,~


-c


j


-i´


%
%
: as:


I


:


*´f. : ^ Y


C X


< :
:: p"


-.;,


r


:: !rf
o


r


^L-
.. W



rL


´ -1 :


r-i


. --: c-i


c I


rt


vr





.


O


<


rt


7


?´i


,


p


r/


ZS V


L


:;,.
= ....._.


!.: »> iP ´"´& ::^


V


´:.


c--?-,


t.
J


O*


J


J"J o j *


in i
>i —


« ...


X". 1 -%


-[


<


n :
-


,.,cp


-1—„..... i...


\~:


. -i ´ r.! ´


r


!


LL


",. "-.


s


~


""


.


i"


i


´


" i"


´l r< ti


:


i


i . ; ,i
1
5 1´


<:


fc


j [





, ._


,L


i


_


<


1 I 1}"


*|"&


r


J;


j


-


>


ir !


y


: n


;:::


r? .´ A


:^´ :>L


" "


~


´ * * ´


..." i„ ..... .. j







ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Debljinski prirast (Tab. 1. kolone 4, 10, 16 i 22) kulminira prvi puta
u petoj godini plantažne starosti (god. 1964), a iznosi kod P. x E. cv. robusta
i P. x E. cv. marilandica 3,2 cm, kod P. x E. cv. regenerata 3,5 cm, a kod


P. x E. cl. I — 214 3,6 cm. U intervalu od 1965 do 1969. god. debljinski prirast
kod sva tri kultivara i klona 1—214 opada, najniže rezultate postiže u devetoj
godini plantažne starosti (god. 1968.), da bi u narednoj 1969. god. kod prva
tri kultivara postigao nešto veće rezultate nego u 1964. god., dok kod klona
I — 214 nešto manje.
SI. 5. — P. x E. cv. regenerata sredinom desete vegetacije


Kulminacija visinskog prirasta (Tab. 1. kolone 6, i 12, 18 i 24) koincidira
s kulminacijom debljinskog. Najveće rezultate visinski prirast također postiže
u petoj godini plantažne starosti. Podjednako rezulate postigli su P. x E.


cv. robusta i P. x E. cv. regenerata 2,7 odnosno 2,8 m, nešto je niži od
P. x E. cv. marilandica 2,4, a najveći kod P. x E. cl. I — 214 2,9 m.
Unutar proteklog desetodišnjeg perioda istraživanja, za godišnji volumni
prirast ne možemo tvrditi da je nastupila kulminacija, jer je u posljednjoj


— desetoj godini plantažne starosti postigao najveći rezultat. P. x E. cv.
robusta, — regenerata postigle su gotovo identičan volumni prirast 25,66
odnosno 25,02 m:Vha, — marilandica 22,24 m3/ha, a najveći rezultat klon
I — 214 31,71 m-Vha.
28




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Kapacitet za zrak površinskih horizonata zadovoljavajući, nešto dublji
horizonti imaju kapacitet za zrak ispod fiziološki aktivnog minimuma.


REAKCIJA TLA I SADRŽAJ FIZIOLOŠKOG AKTIVNOG CaO, K20 i P205
Dubina
profila
cm
Lokalite t pH
u H20 CaOPo Morganu
K>0u mg/100 gr tla
P20
0—20 5.0 2,0 1,0 2,0
20—35 5,0 4,0 1,0 6,0
35—60
60—90
Branjevina 6,0
5,5
3,03,0 —
4,0
4,0


Analitički podaci govore da je ovo tlo jako kiselo, te nedovoljno opskrbljeno
fiziološki aktivnim kalijem i fosforom.


5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Prosječni podaci startnog debljinskog, visinskog i volumnog rasta i
prirasta prikazani su u Tab. 1. Iz rezultata istraživanja proizlazi da su različiti
kultivari postigli različite rezultate, promotrimo ih redom.


SI. 4. — P. x E. cv. robusta sredinom desete vegetacije




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Oznaka T._ t]^ Dubina pH P205 K20
profila *p u cm nKCl H20 po Al-metodi


0— 6 3,8 4,5 7,3 11,4
Lessive — 6— 26 4,1 5,3 0 2,6


3104


— pseudoglej
26— 51 4,0 5,2 0 5,5
51—130 4,2 5,2 0 4,9
Entrično smeđe 0— 7 3,6 4,9 0,6 11,5
3105 ilimerizirirano 7— 23 3,5 4.8 0,6 3,0
parapodzolasto 23— 45 3,5 4.9 3,8 6,6


0— 7 4,2 5,0 6,4 20,5
Lessive — 7— 21 3,4 4.2 2,6 7,8
3106 — pseudoglej 21— 34 3,7 5,0 3,3 6,4


34— 90 3,8 5.3 2,6 6,4


3122 Pseudoglej 0— 25
4,8 1,3 5,5


Rezultati analiza pokazuju uglavnom kiselu, a rjeđe slabo kiselu reakciju
tla. Sadržaj karbonata je negativan, a sadržaj hranjiva P2O5 ni K20 osrednji
samo u površinskim horizontima, dok je u dubljim horizontima sasvim
nizak.


Prikazat ćemo i rezultate »Pedološke analize za pašnjak, šumu i branjevinu
Klasje — Trapari«, što ju je izradila Poljoprivredna stanica u Slav.
Požegi, i to samo onog dijela koji se odnosi na pokusnu plohu.


Pedološka jama iskopana je u središnjem dijelu pokusne plohe. Prema
podacima spomenute analize morfološki opis prikazuje slijedeću građu
profila:


0— 20 cm
ilovasto tlo praskaste strukture, tamno sive boje. Osrednje do
dobro protkano korjenjem šumske vegetacije.


21 — 35 cm
glinasto ilovasto tlo, grašasto orašaste strukture. Osrednje protkano
korjenjem. Sadrži dosta crno smeđih konkrecija.


36 — 60 cm
prelazni sloj svjetlo žućkaste smeđe boje sa svijetlosivim bjelkastim
pjegama. Glinasto ilovasto tlo orašaste do sitnije grudaste
strukture, sadrži mnogo vrlo sitnih crnosmeđih konkrecija.
Zbijeno je, zakorjenjivanje vrlo slabo.


61 — 100 cm
tlo svijetlomaslinasto smeđe boje sa bjelkasto sivim mazotinama.
Sadrži konkrecije crno smeđe boje promjera oko 1 m/m.


Po cijeloj dubini profila reakcija na karbonate negativna. Ovo tlo je
porozno samo u površinskim horizontima, dok su niži horizonti vrlo malo
porozni.


Retencioni kapacitet za vodu u gornjem horizontu malen, a u ostalim
horizontima osrednji.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 27     <-- 27 -->        PDF

60 x 60 x 70 cm, kopane ručno. Priprema sadnica sastojala se u obrezivanju
svih postranih izbojaka. Kod obrezivanja i transporta sadnica vodilo se
računa da vršni pup bude sačuvan. Korijenov sistem toliko je prikraćen da
se sadnica može nesmetano staviti na dno rupe. Startno gnojivo po sadnici
0,5 kg tomasovog brašna, 0,25 kg kalijeve soli, 0,25 kg nitromonkala i -3 kg
lapora, izmješano je sa zemljom kod sadnje.


Prve tri godine nakon sadnje, između redova topola, uzgajao se kao
međukultura kukuruz, a u četvrtoj godini zasijana je djetelinsko travna
smjesa. Nakon toga nije bilo nikakovih agrotehničkih tretmana.


Po završetku sadnje topole su označene prstenom trajnom uljenom
bojom na prsnoj visini (1,3 m iznad tla). Prije sadnje izrađena je skica
pokusa u kojoj je naznačeno mjesto posađenih sadnica.


Prvo mjerenje je odmah nakon sadnje ožujak 1960 god. Tijekom slijedećih
deset godina (1960—1969) za vrijeme mirovanja vegetacije mjerio se
opseg i totalna visina svake topole.


3.2 Laboratorijski rad
Drvna masa po hektaru za pojedine kultivare topola izračunata je na
temelju mase modelnog stabla i broja topola po jedinici površine.


Prsni promjer modelnog stabla za svaki kultivator računat je iz ukupne
temeljnice i pripadajućeg broja stabala. Metodom sekcioniranja odredili
smo drvnu masu za 7 modelnih stabala — 4 modelna stabla za standardni
kultivar P x Evroamericana cv. robusta, a za preostala 2 kultivara i klon
I—214 od svakog po jedno. Kao baza za obračun poslužile su drvne mase
po hektaru na kraju desete vegetacije, koje su postigli pojedini kultivari
i klon I — 214. Dobiveni rezultati obračunati su po metodi standarda.


4.0 TLA POKUSNE PLOHE
Prema pedogenetskim istraživanjima i pedološkoj karti 1:50.000 koje
je izvršila M. Kalini ć (1966. i 1972) za područje topografske sekcije
Slav. Požega 2, tla pokusnog objekta u predjelu »Klasje«, južno od sela
Novoselec i Trapari pripadaju asocijaciji entričnih smeđih (ilimeriziranih,
»parapodzolastih« i lessivi pseudoglej tala na deluvijalnim ilorinama i
glinama, ili na lesolikim sedimentima, U okolini pokusnog objekta »Klasje«
otvoren je profil 3105 entričnog smeđeg lesiviranog tla, zatim profili pseudoglejnih
tala: profil 3106, koji pripada lessive-pseudogleju i profil 3122, koji
ima karakter pseudogleja slabo izraženog. Neposredno na objekt »Klasje«
otvoren je profil 3104, također lessive^pseudoglej.


Sva ova zemljišta razvijena su na deluvijalnim ilovinama i glinama,
pa je reakcija tla pretežno kisela već od prvih faza razvoja tla, a stepen zasićenosti
adsorpcijskog kompleksa bazama uvijek je niži od tala razvijenih
na lesu.


Donosimo nekoliko analitičkih podataka za profile 3104, 3105, 3106 i 3122:


25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 26     <-- 26 -->        PDF

3. METODE RADA
3.1 Terenski rad
Pokusni objekt osnovan je u proljeće 1960. god. sadanjom sadnica topola,
starosti 1/1, na površini 1,00 ha. Sadni materijal proizveden je u rasadniku
»Nemetin«, tvornice šibica »Drava« iz Osijeka. Sadnja je obavljena u trokutnom,
odnosno šesterokutnom rasporedu, razmaka 6,5 x 5,63 m, tj. 273
sadnica/ha.


Sadnja ožuial. I960 y-
Razmak sadnp 5,63 > ..
Povšins : 1 00 ho


P. EURAM, CV. ROBUSTA
P. EURÄM, CV. REGENERATA
f>, EURAM. CV, R08USIA
P EURAM C< MARILANDICA
; * * ° * P. EURAM. CV. ROBUSTA
! 13 P. EURAM. CL l-ZV.
.« r
i´7 EU-AK´. ..V ´.obU ..´A
_J


Slika 4


Na pokusnom objektu zasađene su sadnice slijedećim klonova evroameričkih
topola:


1. P x Evroamericana cv. robusta
2. P x Evroamericana cv. regenerata
3. P x Evroamericana cv. marilandica
4. P x Evroamericana cl. 1—214
Pokus je postavljen po sistemu standarda (K o r i ć 1952.) bez repeticija,
vidi si. 4.
Prije osnivanja pokusa na ovoj površini rasla je od prirode mlada sastojina
vrlo loše kvalitete. U sastojini je narijetko bilo po koje stablo hrasta
lužnjaka iz panja, običnog graba i trepetijike, a od grmova su prevladavali
glog, kupina, kalina i ostali. Krčenje površine izvršeno je u jesen 1969. god.
U svrhu meliorativne gnojidbe u tlo je zaorano po 1 ha 1000 kg tomasovog
brašna, 800 kg kalijeve soli (40%) 20 m3 stajskog gnoja i 4000 kg lapora.
Prije sadnje tlo je izorano cea 40 m duboko. Topole su sađene u jame




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 25     <-- 25 -->        PDF

1968. god. samo 656,9 m/m. Također možemo konstatirati da nam se u drugoj
polovici srpnja i tijekom kolovoza 1967. god. pojavljuje duži period suše,
a da je u 1968. god. situacija u pogledu oborina unutar vegetacijskog perioda
još nepovoljnija. Za očekivati je da će se po pojedinim godinama ovakav
neravnomjeran raspored padavima unutar vegetacijskog perioda nepovoljno
odraziliti na prirast topola, tim više što ova tla zbog lošijih fizikalnih svojstava
nemaju neku veću sposobnost akumulacije vlage.


Ostale podatke o klimi vidi u priloženim klimatogramima.


m/m -C
/ 3S,
S° 100 50
m2
V 80 L0
n25,360
39
0--I.S -( 0 20
P--2V 20 10
1967 g.


1969 g.


SC. 3.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Činjenica je da u našoj zemlji idući od zapada prema sjeveroistoku sve
je manje količina oborina. To se već osjeća u Požeškoj kotlini. U vegetacijskom
periodu padne više od polovice godišnjih oborina, međutim količina
oborina po pojedinim godinama znatno varira iz klimatograma za 1967.
god. vidimo da je te godine količina oborina iznosila 847.2, m/m, a naredne


KLIMATOGRAMI PO H.WALTERU
za god. 1965-1969


a b d


a fi d


10,3 *C SUVONPOŽESA "C


SLAV.POŽ. "5ii 115 21 10,7


II 1 «67,8 m/m ~t C~ 1 1 1 796,2 m/m


c


m/m ´C


m/m "C


i


100 SO m/m 100 to


32,9*. i -wy * A
g\M Ikill´ 1 27,^m-25,7° 9/ / \


10 «0 U0 eo to h


1 /I ^


r


SO 30 90 22,4*- l)-2t,S´ 60 30 J li´ /IM HM i


-i\Jm ili
\\\\\ r


\ \/


10 10 60
16,8
.1,5´-0- -7,4´ U 20 III 7


-^ p^^ IUI
20 10


20 10 B 30 12,5´ -p--20,S


illli


IUI / ´


f^m


WmM ´ ´ i B» i


äm K


1965g. 1966 g-


a Meteorološka stanica
b Nadmorska visina
c Broj godina opažanja
d Prosjek godišnjih temperatura
e Ukupna količina godišnjih oborina
f Prosjeci mjesečnih temperatura zraka
g Humidni period
h Razdoblje umjereno suhog vremena i suše


i Količina oborina po mjesecima
j Mjeseci sa srednjim minimumom temperature ispod °C
k Mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature ispod °C
l Apsolutni maksimum temperature


m Srednji maksimum temp. najtoplijeg mjeseca
n Srednje kolebanje temperature


o Srednji minimum temp, najhladnijeg mjeseca
p Apsolutni minimum temperature
r Prosjek temper, vegetacijskog perioda
SI.2.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Šume društvenog vlasništva nizinskih predjela u gospodarsko organizacijskom
pogledu pripadaju Šumariji Slav. Požega. Novim uređivanjem, ovi
kompleksi teorkorijalno više ili manje odvojeni, čine jednu gospodarsku
jedinicu »Poljadiske šume«. Pokusni objekt nalazi se u odjelu 20 spomenute
gospodarske jedinice, na nadmorskoj visini između 120 i 130 m.


2.1 Geološka podloga i tlo
Geološki supstrat se sastoji od diluvijalnih naslaga, koje su u gornjem
dijelu glinasto ilovaste. Opisujući geološke podlogu u Požeškoj kotlini J.
Albert (1970) kaže: »Poznato je da je današnje slavonsko gorje nekada predstavljalo
otok ili otoke u velikom Panonskom moru koje se povlačilo u doba
tercijara. U to doba vjetar je raznosio eolske sedimente pijesak i šljunak,
i taložio ih hiljadama godina na mjestima nekadašnjega Panonskog mora.
Od tih taloga nastao je današnji prapor ili les. Preko njega su se kasnije
taložile aluvijalne naslage šljunka, gline i pjeska, tako da les nije odmah
na površini.«


Na ovako različitom supstratu razvili su se i različiti tipovi tala. Prema
pedološkoj karti Jugoslavije (1961) u Požeškoj kotlini prevladavaju »parapodzoli
« i »parapodzolasta« zemljišta. U odnosu na novu klasifikaciju tala
Jugoslavije (Š k o r i ć, Filipovski, Čirić 1973.), naziv »parapodzol« odgovara
pojmu »pseudoglej«, a »parapodzolasta« zemljišta pojmu »entrična smeđa
zemljišta«.


2.2 Klima
Požeška kotlina ima umjereno kontinentalnu klimu. Meteorološki podaci
dobiveni su na najbližoj meteorološkoj stanici III. reda u Slav. Požegi,
Klimatski podaci prikazani su klimatogramima za period 1965 — 1969. god.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Kako navodi D. Hanz l (1970) »prije drugog svjetskog rata ove su
šume pripadale po vlasništvu bivšim zemljišnim zajednicama, imovnim općinama
u Slav. Brodu i Novoj Gradiški, gradskoj općini Slav. Požega, velikim
privatnim posjedima i nekim poduzećima. Navedeni vlasnici nisu provodili
jedinstveni uzgojni treman u svojim šumama.« Uzgojiti šumu je vrlo dugačak
proizvodni proces, i promašaji prije učinjeni negativno se odražavaju na
daljnji razvoj šumskih sastojina. Naročito je to došlo do izražaja u pojedinim
predjelima nizinskih šuma pored naselja, gdje ´su zbog prekomjerne sječe,
odnošenja listinca, žirenja i pašarenja, šume više manje degradirane.


No to se ne može uzeti kao pravilo, jer su se uz sela Erninovce, Jakšić,
Gradac i neka druga, održale vrlo lijepe sastojine hrasta lužnjaka različitih
dobi i uzrasta.


Kroz razne degradacijske stadije, a uz pomoć naprijed spomenutih,
po šumu negativnih, faktora šuma hrasta lužnjaka prelazi u šikaru. Na
takovim površinama ponovo uzgojiti šumu nije ni jednostavno, a niti jeftino,
jer je i tlo izgubilo osnovna oblježja šumskog tla, zbijeno je, zakprovljeno
i isprano, a nema niti nadstojnih stabala koja bi omogućila prirodnu obnovu
šume.


Zbog toga se, naročito poslije oslobođenja, pristupilo na takovim površinama
umjetnom pošumljavanju. Sađene su razne vrste listača: hrast lužnjak
(sjeme i sadnice), poljski jasen, crna joha, bagrem, od četinjara borovac,
bijeli bor i neke druge, no uspjeh sadnje bio je samo djelomičan.


Nedugo zatim što su u našu zemlju uvezeni i reproducirani produktivniji
klonovi evroameričkih topola, pokušali smo i njih saditi na takove površine.
Tako je nastao i ovaj pokusni objekt s nekoliko klonova evroameričkih
topola.


Svrha ovoga pokusnog objekta je utvrditi kakove gospodarske efekte
postižu zasađeni klonovi topola.
Pokusni objekt osnovan je iz sredstava amortizacije za regeneraciju
šuma Šumarije Slav. Požega.
U ovom radu obrađeni su desetgodišnji rezultati pokusa.


2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Pokusni objekt nalazi se u predjelu »Klasje« nešto južnije od sela Novoselec
i Trapari u jugoistočnom dijelu Požeške kotline.


Uže područje istraživanja, kao manje ili više cijelu Požešku kotlinu,
karakterizira valovit teren. Obronci Psunja, Papuka, Krndije., Dilja i Požeške
gore blago se spuštaju u prostranu dolinu, kojom protječe rijeka Orljava.
Meandrirajući kroz Požešku kotlinu Orljava na svom putu prima veći broj
potoka i rješica od kojih su vodom bogatije Veličanka, Londža, Kutjevačka
rijeka i neke druge.


Prema kulturi površine u Požeškoj kotlini pretežno su oranice i livade,
dok su pojedini dijelovi obrasli šumom.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 21     <-- 21 -->        PDF

USPIJEVANJE EVROAMERIČKIH TOPOLA U POŽEŠKOJ KOTLINI*


Mr. DJ. KOVAČIC, dipl ing. šumarstva**
i Z. MAURIN, dipl. inž. šumarstva***


SAŽETAK. Pojedini dijelovi nizinskih šuma u Požeškoj kotlini, naročito
pored naselja, zbog prekomjerne sječe, žirenja, pašarenja, odnošenja listinca
itd., kroz razne degradacijske stadije pretvaraju se u šikaru. Takove površine,
kao i susjedne šumske čistine pošumljavane su sadnicama raznih vrsta
listača, pa i nekim četinjačama, no uspjeh je bio djelomičan. U želji da
se takvim površinama stvore povoljniji uvjeti za pridolazak gospodarski
važnijih listača, a i da se utvrdi kakove gospodarske efekte postižu pojedini
klonovi evroameričkih topola, osnovan je pokusni objekt »Klasje«.


Desetodišnji rezultati pokazuju, da u odnosu na standardni klon —


P. x E. cv. robusta, pri jednakom uzgojnom tretmanu P. x E. cv. regenerata
postigao je za 0,37% manji rezultat, — cv. marilandica za 11,11% također
manje, a — cl. I — 214 za 31,24% veću drvnu masu po hektaru.
* * *


1. UVOD I PROBLEMATIKA
Požeška kotlina, kao i obronci gora koje ju okružuju bili su u prošlosti
znatno više obrasli šumom nego danas. Današnje lužnjakove šume i njihovi
degradacijski stadiji, -naročito u nizinskom dijelu, ostaci su većih šumskih
kompleksa. Kao dokaz tomu služe nam brojna »abonos« stabla nekadašnjih
orijaša hrasta lužnjaka, što ih i danas iz njedara zemlje otkriva rijeka
Orljava, na svom krivudavom putu kroz Požešku kotlinu.


Povećanjem broja stanovništva i razvitkom civilizacije, površine obrasle
šumom u nizinskom dijelu, a i na obroncima gora, ustupaju mjesto poljoprivrednoj
proizvodnji. U nizinskom dijelu šume su se uglavnom zadržale
na onim partijama za koje poljoprivreda, zbog konfiguracije terena nije bila
zainteresirana.


Općenito uzevši u pojedinim predjelima ovoga kraja, stanje šumskih
sastojina ne zadovoljava ni po svojoj strukturi, a ni po uzrastu. Na razvoj
šumskih sastojina, pored bioloških karakteristika glavnih vrsta drveća i
ekoloških obilježja staništa, u znatnoj mjeri utječe i način gospodarenja.


* Pokusni objekt obrađen u ovoj radnji podignut je u suradnji s Institutom
za šumarska i lovna istraživanja NRH, šumsko-pokusna stanica Osijek, kojom je
rukovodio dr inž. I. Herpka.
** Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb
*** Šumsko gospodarstvo Slav. Požega, Šumarija Slav. Požega


19