DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 21 <-- 21 --> PDF |
USPIJEVANJE EVROAMERIČKIH TOPOLA U POŽEŠKOJ KOTLINI* Mr. DJ. KOVAČIC, dipl ing. šumarstva** i Z. MAURIN, dipl. inž. šumarstva*** SAŽETAK. Pojedini dijelovi nizinskih šuma u Požeškoj kotlini, naročito pored naselja, zbog prekomjerne sječe, žirenja, pašarenja, odnošenja listinca itd., kroz razne degradacijske stadije pretvaraju se u šikaru. Takove površine, kao i susjedne šumske čistine pošumljavane su sadnicama raznih vrsta listača, pa i nekim četinjačama, no uspjeh je bio djelomičan. U želji da se takvim površinama stvore povoljniji uvjeti za pridolazak gospodarski važnijih listača, a i da se utvrdi kakove gospodarske efekte postižu pojedini klonovi evroameričkih topola, osnovan je pokusni objekt »Klasje«. Desetodišnji rezultati pokazuju, da u odnosu na standardni klon — P. x E. cv. robusta, pri jednakom uzgojnom tretmanu P. x E. cv. regenerata postigao je za 0,37% manji rezultat, — cv. marilandica za 11,11% također manje, a — cl. I — 214 za 31,24% veću drvnu masu po hektaru. * * * 1. UVOD I PROBLEMATIKA Požeška kotlina, kao i obronci gora koje ju okružuju bili su u prošlosti znatno više obrasli šumom nego danas. Današnje lužnjakove šume i njihovi degradacijski stadiji, -naročito u nizinskom dijelu, ostaci su većih šumskih kompleksa. Kao dokaz tomu služe nam brojna »abonos« stabla nekadašnjih orijaša hrasta lužnjaka, što ih i danas iz njedara zemlje otkriva rijeka Orljava, na svom krivudavom putu kroz Požešku kotlinu. Povećanjem broja stanovništva i razvitkom civilizacije, površine obrasle šumom u nizinskom dijelu, a i na obroncima gora, ustupaju mjesto poljoprivrednoj proizvodnji. U nizinskom dijelu šume su se uglavnom zadržale na onim partijama za koje poljoprivreda, zbog konfiguracije terena nije bila zainteresirana. Općenito uzevši u pojedinim predjelima ovoga kraja, stanje šumskih sastojina ne zadovoljava ni po svojoj strukturi, a ni po uzrastu. Na razvoj šumskih sastojina, pored bioloških karakteristika glavnih vrsta drveća i ekoloških obilježja staništa, u znatnoj mjeri utječe i način gospodarenja. * Pokusni objekt obrađen u ovoj radnji podignut je u suradnji s Institutom za šumarska i lovna istraživanja NRH, šumsko-pokusna stanica Osijek, kojom je rukovodio dr inž. I. Herpka. ** Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb *** Šumsko gospodarstvo Slav. Požega, Šumarija Slav. Požega 19 |