DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Najveći problem s kojim se susrećemo kod izrade elaborata pripreme rada leži u planiranju sječe drvnih sortimenata u proredama. Šumsko gospodarske osnove predviđaju minimalne sječe u proredama po 1 ha od 12 do 30 m3. Da bi se mogućila racionalna upotreba mehanizacije na šumskim radilištima u visokim jednodobnim sastojinama četinjača, potrebno je po profesoru E. Pestalu iz visoke škole za šumarstvo u Beču, minimalna sječna masa po 1 ha najmanje 60 rn3, a po iskustvu šumara iz Landa u Francuskoj, računa se da je ta granica danas 100 m3. Ta željena drva masa za sječu diktira koliko godina se iza sječe ne može u sastojinama vršiti nikakovih zahvata, u koliko se ne želi smanjiti osnovni šumski fond. Dakako da presudnu ulogu kod predlagane minimalne sječe mase po 1 ha mora odigrati prirast u pojedinim šumskim sastojinama. Dosadašnja iskustva su pokazala, da su učinci znatno veći u koliko je mehanizacija na radilištu koncentrirana, nego ako se radi samo s jednim strojem, a ostale mašine rade na drugim radilištima. Koncentrirana mehanizacija se može organizirano pratiti i organizirati efikasna kontrola izvršenja normativa, a u koliko je šumarski stručnjak uz strojeve na radilištu, lagane su bilo kakove intervencije potrebne za postizavanje što boljeg učinka. To je potrebno iz razloga što su mnogi stručnjaci u želji da si olakšaju posao prepustili brigu o organizaciji rada i sve odluke na terenu polupismenim vozačima ili kirijašima, koji se za donošenje takovih odluka nisu školovali, niti su u stanju da donesu promišljene odluke na osnovu kalkulacija. Njihove odluke mogu biti ispravne ali samo na osnovu osjećaja ili prijašnjeg iskustva, ali mi takove situacije kada su u pitanju skupe mašine, nebi smjeli prepustiti slučaju ili tome da neko eventualno pogodi ili ne pogodi, nego posao treba bazirati na metodama organizacije rada i racionalizacije, pa uspjeh neće biti slučajan nego na osnovu egzaktnih nauka, a može izostati jedino u slučaju elementarnih nepogoda ili nerješivih problema sa uvozom rezervnih dijelova ili sličnim neprilikama, koje se ne mogu planirati. Na većim radilištima s koncentriranom mehanizacijom, može se organizirati boravak servisnog mehaničara, koji će na licu mjesta otkloniti manje kvarove, a odluka o potrebi prebacivanja stroja u radionicu će biti prepuštena mehaničaru stručnjaku za te poslove, što će dovesti do manjih zastoja i troškova, a s time i do niže cijene privučenih drvnih sortimenata. Posebno poglavlje u elaboratu pripreme rada mora predvidjeti metode i sredstva informiranja. O tome ovisi mnogo koliko će se vožnji izvršiti, koliko će se brzo reagirati na sve promjene do kojih svakodnevno dolazi, kao i brza zamjena izostalih bolesnih i ili nastradalih radnika, što može prouzročiti zastoj u radu i spasiti ljudske živote. U koliko ne radimo na takav način da planiramo proizvodnju, nego jednostavno zamijenimo konja kao vučno sredstvo traktorom, brzo ćemo konstatirati da traktori ne vrijede, a u stvari mi tj. stručnjaci nismo dorasli zahtijevu, da se uhvatimo u koštac s novonastalom situacijom. Više ljudi se još drži one narodne »pleti kotac kao otac«, a to dovodi do neželjenih posljedica. Ne želimo li raditi tako moramo prihvatiti organizacij u rada , jer je to djelatnost usklađena svih elemenata rada, proizvodnje, rukovođenja, upravljanja i poslovanja sa ciljem da se najekonomičnije postigne svoj cilj. 14 |