DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 107     <-- 107 -->        PDF

U pism u spomenutog Zavoda , koje je upućeno svim šumarskim
organizacijama, lovačkim i planinarskim društvima te skupštinama općina
zbog uključivanja u akciju postavljanja kućica kaže se između ostalog:


»Naglim i raznolikim preinakama u prirodi sve je manje životinjskog
svijeta, osobito ptičjeg. Ptice više nemaju mogućnosti da grade svoja gnijezda
kao prije. U šumama sve je manje starih stabala i mnogih vrsta drveća i
grmlja, koje nije interesatno za šumsko gospodarenje, a koje je mogućavalo
gniježđenje brojnim pticama dupljašicama i poludupljašicama.


Sve se više upotrebljavaju različita kemijska sredstva za uništavanje
poljoprivrednih i šumskih štetočina. Ona uz štetnike, kojima su ponajprije
namijenjena, uništavaju i ostalu korisnu faunu, te tako poremećuju prirodna
ravnotežu. Insekticid se stalno kumulira u organizmu ljudi, životinja, u tlu,
rijekama i potocima.


Danas se sve više teži tzv. integralnoj zaštiti bilja, na što obvezuju i
međunarodne konvencije. Integralna zaštita bilja podrazumijeva sve raspoložive
metode zaštite bilja (uključujući uz kemijsku borbu i biološki način
borbe protiv štetnika).


Znanstveno je dokazano da je prirodni način borbe protiv štetnika
najdjelotvorniji i potpuno neopasan, pri čemu upravo ptice imadu odsudnu
ulogu.


Djelotvorna zaštita ptica stoga je prijeko potrebna, a kod nas se često
iz neznanja radi upravo suprotno: ptice se uništavaju na mnoge načine
(zračnim oružjem, lijepkom, lovom i si.).


Ukoliko se ptice kao biološki regulator šumskih i poljoprivrednih štetnika
budu više zaštićivale, utoliko će manje trebati insekticida, odnosno oni
će se upotrebljavati samo kao dopunski regulativna mjestima gdje su zaista
potrebni.«


Kako se željeni uspjeh u preventivnoj zaštiti naših šuma može očekivati
samo uz gustoću od 0,1 — 6 parova ptica dupljašica na 1 ha, sadanje decimirane
populacije ptica najuspješnije ćemo povisiti upravo izradom i vješanjem
umjetnih gnijezda. Dokazano je naime, da se gustoća, naseljenosti
jedne velike množine naših domaćih ptičjih vrsta za 2 — 3 godine može
povećati 10 — 50 puta (5).


Neka nam primjerom budu Uprava Nacionalnog parka »Risnjak« u
Crnom Lugu, Šumarija Crni Lug i Šumarija Prezid, koje već više godina
provode opće i praktične mjere za zaštitu ptica. Za osiguranje gniježđenja
ptica dupljašica OOUR Šumarije Prezid je godine 1972. postavila uz šumske
prometnice, uz rubove šuma i radničke nastambe oko 200 kućica za ptice
(1). Apelu Republičkog zavoda za zaštitu prirode za organiziranu biološku
zaštitu gospodarenih šuma (4) spremno će se odazvati i druge šumarije delničkog
Šumskog dospodarstva. U svojim planovima zaštite šuma za godinu
1976. one su predvidjele izraditi i postaviti svaka po stotinu umjetnih duplji.


* Republički zavod za zaštitu prirode (Zagreb, Ilica 44) izdao je »Upute za
izradu, postavljanje i održavanje kućica« s nacrtom jednog tipa takvih kućica.