DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 107 <-- 107 --> PDF |
U pism u spomenutog Zavoda , koje je upućeno svim šumarskim organizacijama, lovačkim i planinarskim društvima te skupštinama općina zbog uključivanja u akciju postavljanja kućica kaže se između ostalog: »Naglim i raznolikim preinakama u prirodi sve je manje životinjskog svijeta, osobito ptičjeg. Ptice više nemaju mogućnosti da grade svoja gnijezda kao prije. U šumama sve je manje starih stabala i mnogih vrsta drveća i grmlja, koje nije interesatno za šumsko gospodarenje, a koje je mogućavalo gniježđenje brojnim pticama dupljašicama i poludupljašicama. Sve se više upotrebljavaju različita kemijska sredstva za uništavanje poljoprivrednih i šumskih štetočina. Ona uz štetnike, kojima su ponajprije namijenjena, uništavaju i ostalu korisnu faunu, te tako poremećuju prirodna ravnotežu. Insekticid se stalno kumulira u organizmu ljudi, životinja, u tlu, rijekama i potocima. Danas se sve više teži tzv. integralnoj zaštiti bilja, na što obvezuju i međunarodne konvencije. Integralna zaštita bilja podrazumijeva sve raspoložive metode zaštite bilja (uključujući uz kemijsku borbu i biološki način borbe protiv štetnika). Znanstveno je dokazano da je prirodni način borbe protiv štetnika najdjelotvorniji i potpuno neopasan, pri čemu upravo ptice imadu odsudnu ulogu. Djelotvorna zaštita ptica stoga je prijeko potrebna, a kod nas se često iz neznanja radi upravo suprotno: ptice se uništavaju na mnoge načine (zračnim oružjem, lijepkom, lovom i si.). Ukoliko se ptice kao biološki regulator šumskih i poljoprivrednih štetnika budu više zaštićivale, utoliko će manje trebati insekticida, odnosno oni će se upotrebljavati samo kao dopunski regulativna mjestima gdje su zaista potrebni.« Kako se željeni uspjeh u preventivnoj zaštiti naših šuma može očekivati samo uz gustoću od 0,1 — 6 parova ptica dupljašica na 1 ha, sadanje decimirane populacije ptica najuspješnije ćemo povisiti upravo izradom i vješanjem umjetnih gnijezda. Dokazano je naime, da se gustoća, naseljenosti jedne velike množine naših domaćih ptičjih vrsta za 2 — 3 godine može povećati 10 — 50 puta (5). Neka nam primjerom budu Uprava Nacionalnog parka »Risnjak« u Crnom Lugu, Šumarija Crni Lug i Šumarija Prezid, koje već više godina provode opće i praktične mjere za zaštitu ptica. Za osiguranje gniježđenja ptica dupljašica OOUR Šumarije Prezid je godine 1972. postavila uz šumske prometnice, uz rubove šuma i radničke nastambe oko 200 kućica za ptice (1). Apelu Republičkog zavoda za zaštitu prirode za organiziranu biološku zaštitu gospodarenih šuma (4) spremno će se odazvati i druge šumarije delničkog Šumskog dospodarstva. U svojim planovima zaštite šuma za godinu 1976. one su predvidjele izraditi i postaviti svaka po stotinu umjetnih duplji. * Republički zavod za zaštitu prirode (Zagreb, Ilica 44) izdao je »Upute za izradu, postavljanje i održavanje kućica« s nacrtom jednog tipa takvih kućica. |