DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE AKCIJA POSTAVLJANJA UMJETNIH DUPLJI ZA PTICE ALOJZIJE FRKOVIĆ, dipl. ing. Šumsko gospodarstvo Delnice Velika akcija postavljanja kućica za gnjiježđenje ptica drupljašica u SR Hrvatskoj je u toku. Priđimo izradi i podizanju umjetnih duplji, jer ćemo imati više korisnih ptica i — zdravije šume. Iako smo svijesni činjenice da se protiv štetnog djelovanja prenamnoženih insekata i njihovih razvojnih oblika ne možemo uspješno boriti samo pomoću ptica, bez svake je sumnje da ovi »gospodari neba« imadu i te kako važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Kad je riječ o šumi, o šumskim nasadima i kulturama onda je uloga ptica preventivnog karaktera, što će reći sredstvo za smanjivanje broja štetnih insekata, koje s potrebnom gustoćom naseljenosti neće dopustiti preveliko razmnožavanje štetnika. Primjeri iz literature i prakse o korisnosti ptica u održavanju zdravosti šuma nedvojbeno to potvrđuju. Prema R. R u c n e r u (6) hrastove šume Türingije bile su potpuno obrštene od hrastova savijača (Tortrix viridana), koji se razmnožio zbog premalog broja ptica u šumama. Ostao je pošteđen jedino veći kompleks takve šume u tom kraju, u kojem je bilo postavljeno 2000 umjetnih gnijezda, koja su naselile razne korisne ptice dupljašice. Polazeći od poznate istine da malne sve sitne insektivorne vrste ptica pojedu dnevno toliko hrane koliko iznosi njihova vlastita težina, o korisnosti na primjer velike obitelji sjenica {Parus sp.) možemo običnim računanjem doći do impresivnih rezultata njihove velike i ničim nenadoknadive korisne uloge u šumi. Sjenica velika (Parus major) i sjenica jelova (Parus ater) dostižu težinu od 8 — 12 g, koliko približno iznosi težina oko 2000 jajašca smrekova prelca (Lymantria monaeha) ili moljca jelinih iglica (Argyresthiafundela). Ako ustvrdimo da je isti broj izvaljenih gusjenica moljca dostatan da fiziološki uništi jedno jelovo stablo, to deviza malih gorskokotarskih zaštitara, članova Aktiva za zaštitu ptica »Sjenica« iz Crno g Lug a — »koliko sjenica toliko i zdravih jela« za cijelo nije pretjerana. Dok je zaštita ptica posve.,bezopasan prirodni način borbe protiv štetnika, insekticidi koje nuđa moderna tehnologija postaju sve to više mač s dvije oštrice. Problem pesticida, editiva i drugih preparata koje čovjek upotrebljava ne samo za uništavanje šumskih štetočina, već nadasve za 103 |