DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 104 <-- 104 --> PDF |
ZNAČENJE ŠUMA U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Nakon uspješnog prvog savjetovanja u problemima zaštite čovjekove oko line, koje je održano u Rijeci početkom travnja mjeseca 1973. u organizaciji Pododbora za zaštitu čovjekove sredine Odbora za naučna istraživanja, razvoj i modernizaciju općine Rijeka, grad Rijeka dvije godine kasnije ponovno je domaćin jednog zapaženog savjetovanja. U Klubu privrednika održano je 20. veljače 1975. savjetovanje na temu: »Značenje šuma u zaštiti čovjekove sre dine«, a organiziralo ga je Poslovno udruženje drvne industrije i šumarstva »Drvo« iz Rijeke. Savjetovanju je uz Slavka Ka s uma , potpredsjednika Privredne komo re Rijeka, Vojmira Lazarina , predsjednika Međuopćinskog vijeća saveza sindikata, dipl. inž. Josipa T r o h a r a, direktora Poslovnog udruženja »Drvo« Rijeka i drugih ličnosti iz gospodarskog i političkog života regije, prisustvo vao i velik broj šumarskih stručnjaka iz Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog kotara. Savjetovanje je otvorio dipl. inž. Robert C r n i ć, predsjednik Uprav nog odbora Udruženja. U zapaženom referatu kojeg je podnio dipl. inž. Đuro B o đ a n e c uka zano je na ogromnu i nezamjenljivu ulogu šume u stvaranju, zaštiti i unapre đivanju čovjekove sredine te na sadanje nepovoljno stanje i položaj šuma i šumarstva na području regije. Površina obrasla šumskom vegetacijom zauzi ma 586.000 ha ili 43% primorsko-goranske regije. Poljoprivredne površine pro stiru se na 324.000 ha (23%), pašnjaci na 278.000 (20%) te goleti na 195.000 ha (14%). Sagledavajući ogromno značenje šuma u održavanju čistog zraka, vode i zemljišta, nužno je potrebno — naglašeno je u zaključcima savjetovanja — da se uz očuvanje postojećih šumskih kompleksa priđe pošumljavanju na ogoljelim i pašnjačkim površinama, koje su u većini slučajeva prepuštene podivljavanju i degradaciji. Za područje primorsko-istarsko-goranske regije ovaj je zadatak tim prioritetniji, budući da se pretežan dio tih površina nalazi uz obalu Jadranskog mora i u blizini većih gradskih aglomeracija. Privođenjem šumskoj proizvodnji barem dijela ovih površina, uz prirodno zaštitne funkcije, šuma bi ovdje odigrala značajnu ulogu i u razvoju turizma. Na savjetovanju je nadalje istaknuto da veliku poteškoću za efikasno očuvanje postojećih i podizanje novih šuma predstavlja nedostatak potrebnih materijalnih sredstava. Kako šume, prema Ustavu, predstavljaju dobro od općeg interesa, što će reći da su joj priznate i sve općekorisne funkcije, potrebno je da pored šumarskih organizacija brigu o uzgoju, zaštiti i podizanju novih šuma preuzmu na sebe i turističke, vodoprivredne, elektroprivredne, poljoprivredne, zdravstvene i druge organizacije. Samoupravnim sporazumijevanjem spomenutih organizacija treba pronaći organizacionu formu u svrhu realizacije zajedničkih interesa. Pred skorašnju organizaciju stručno-znanstvenog savjetovanja pod naslovom: Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline s posebnim osvrtom na Jadransko područje ističemo na kraju da je skup šumarskih stručnjaka u Rijeci ukazao i na manjkavost postojećih zakonskih propisa, koji ne osiguravaju u dovoljnoj mjeri zaštitu prirode i šuma. A. Frković |