DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 92 <-- 92 --> PDF |
DVADESET GODINA NAŠEG PLANTA2NOG TOPOLARSTVA 1. Savez Poljoprivredno-šumarskih komora Jugoslavije osnovao je 1955. godine JUGOSLAVENSKU NACIONALNU KOMISIJU ZA TOPOLU (JNKT) sa zadatko m da proučava probleme podizanja, uzgoja i korištenja topola u Jugoslaviji i surađuje u njihovom rješavanju. Za ostvarivanje tog zadatke JNKT osnovala je Institut za topolarstvo sa sjedištem u Novom Sadu, a, za informiranje javnosti i vezu među zainteresiranih, godinu dana kasnije pokreće i »bilten« pod nazivom »TOPOLA«. Dvadesetgodišnjicu svog postanjaja JNKT naglasila je posebnim Savjetovanjem koje je održano u Novom Sadu .početkom srpnja ove, 1975, godine. O tom Savjetovanju informira nas dvobroj 107 — 108, ujedno i posljednji u 1975, »Topole« s ovim sadžajem: — Uz 20-godišnjicu rada JNKT (E. Kalajdžić); — Zaključci naprijed navedenog Savjetovanja; — Iskustva u tehnologiji proizvodnje sadnica i podizanju zasada topola i vrba (I. Herpka) i — Ekonomičnost i rentabilnost uzgoja topola (I. Herpka i I. Knežević) kao referati; — Taksacioni elementi plantaža topola Lovno-šumsko-poljoprivrednog gazdinstva »Jelen« posle 12 godina rasta i osvrt na dužinu ophodnje u vezi s tim (D. Jović); — O pređenom putu i mogućnostima podizanja brzorastućih zasada topola i vrba (P. Roksandić); — Razvojne mogućnosti šumarstva Vojvodine sa posebnim osvrtom na koncepciju razvoja mekolišćarskih šuma i topola i vrba u Združenom šumsko- industrijskom preduzeću »Vojvodina« (J. Marković i I. Herpka); — Topolarstvo u vodoprivredi Srbije (B. Jovanović) i — Uporedni proizvodni ogledi topola u Glogonju (M. Popov) kao koreferati iz oblasti proizvodnje topola i vrba; — Iskorišćava-nje i prerada topolovog drveta (M. Orešković) kao referat, a — Topola u proizvodnji poluhemijske celuloze i ambalažnih papira (F. Bodi), — Korišćenje topole u proizvodnji pisaćih i štamparskih papira (M. Stanković) i — Korišćenje drveta topoleGavrilović) kao koreferatilovine i vrbovine). u proizvodnji iz oblast i rezane i ljuštene ambalaže (B. prerad e topola i vrba (topo494 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 93 <-- 93 --> PDF |
2. U ovom dvadeset godištu podignuto je u Jugoslaviji oko 80 000 ha plantaža i kultura topola i vrba, od čega u SAP Vojvodina 36 000 ha, u SR Hrvatskoj oko 31 000 ha. Kako prosječni godišnji prirast tih kultura u starosti od 15 godina (ili u ophodnji) iznosi oko 20 m3 to im etat iznosi oko 1 500 000 m3 drvne mase (Kalajdžić, str. 3). Međutim, zabilježen je prosječni godišnji prirast i 44 m3/ha, ali, također, prirast manji od 10 m3/ha (Roksandić, str. 34). Razlike u prirastu ne zavise samo o primjeni različite tehnologije uzgoja (od pripreme tla do mjere njege i zaštite), nego i klona te staništa uopće, a od izbora za pojedini klon posebno. Informaciju u razlikama prirasta pojedinih klonova cv euroameričke crne topole te na različitim staništima pružaju podaci koje su saopćili dr Herpka — mr Marković (u »Topoli« br. 103-106, str. 185) i ing Popov (»Topola « br. 107 — 108, str. 35). Podaci Herpka — Marković odnose se na prirast u »uporednom topoliku« Instituta za topolarstvo u Novom Sadu, a Popova na prirast topolika na pokusnoj plohi u Glogonju Šumsko-industrijskog kombinata u Pančevu. U oba slučaja starost nasada bila je, navršenih, 13 godina, a staništa u topoliku Vrbovec s ilovastim tlom (u nižoj tabeli pod »a«) i s pjeskovitim (b) odnosno g profila mikroreljefa staništa, a u Glogonju s aluvijalnim nanosom rijeke Tamiš. Stanje prosječnog godišnjeg prirasta, u m3/ha, bilo je: klona (a) u topli ku Vrbovec (b) Glogo: I — 214 36,10 29,16 32,18 Jacometti 24,37 20,14 24,40 Ostia 24,55 18,50 27,79 I — 154 22,39 17,73 22,27 Robusta 19,44 15,27 18,06 Serotina 17,34 14,04 — Marilandica 13,94 14,17 — Ne samo ovi, nego i drugi, podaci pokazuju da najveći prirast ima klon I — 214 te je jedini on, uz današnje uvjete prodaje (po volumenu i po današnjim cijenama), ekonomičan i rentabilan klon i uz opterećenje vrijednosti ulaganja u uzgoj s 12-postotnom kamatom (Herpka — Knežević str. 17). .´Međutim, »osnova za ulaženje u obimnije investicije, koje bi na kraju proizvodnog ciklusa dale akumulaciju za nastavak ove proizvodnje ... kod prosječnog prirasta od 20 m3... uslovljena je s kamatnom stopom od najviše 4´% na uložena sredstva . . .« (Herpka — Knežević, str. 27). Međutim, iz saopćenja (u ovom broju »Topole«) ing. Bodija i ing. Stankovića proizlazi da prirast nije jedini elemenat po kojemu isključivo treba birati klonove za uzgajanje u proizvodnim plantažama. Naime, klon I — 214 ima najmanju specifičnu težinu drva, a to je nepovoljno svojstvo za proizvodnju celuloze, kako pokazuje dosadašnja proizvodnja celuloze iz naše topolovine u Sremskoj Mitrovici i u Belišću, povoljniji su klonovi Ostia 495 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 94 <-- 94 --> PDF |
i Robusta jer iz 1 m3 (ili prostornog?) drva ovih klonova dobije se po 250 kg celuloze, a od klona 1 — 214 samo 175 kg. Pored toga, celuloza prvih dvaju klonova ima i nešto bolja mehanička svojstva, nego celuloza iz klona 1 — 214. Stoga je i tendencija industrije celuloze, da se drvo za kemijsku preradu prodaje po težini, a ne po prostornoj mjeri te bi »i proizvođači i potrošači (bili) zainteresirani za klonove koji imaju veću volumnu težinu drveta« (Bodi). Nije nevažna i informacija da se »bjeljena sulfatna celuloza topole uspješno koristi i za izradu finih tzv. bezdrvnih papira»« i to sa 70%, a celuloza četinjača samo 30°/o (Stanković). Prema podacima ing. Popova, klon I — 214 znatno je jače bio napadnut i oštećen od topolovog gubara (Leuooma sailicis L.) i »smeđe pjegavosti lišća« [Marssonina brunnea (Ell. et Ev.) P. Magn.] nego ostali klonovi, a posebno klon Ostia koji je od tog štetnika i ove gljivice pretrpio neznatna oštećenja. Ing. Orešković u svom referatu prikazao je potrošnju mekih listača u Jugoslaviji te topolovine kao sirovine u pilanskoj preradi, industriji šper i panel ploča, šibica, ploča iverica kao poluprerađevine, a proizvodnju ambalaže, papira te paleta kao finalnih proizvoda. Značajna je konstatacija ing. Oreškovića, da su »drvene palete proizvedene iz topolovog drveta pokazale u praksi dobre osobine preme, npr. paletama od četkijara (dobro držanje čavala, manje pucanje pod utjecajem vlage i dr.« O. PIŠKORIĆ QnkenLeLi, tefrnicati — LumacLLe! Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) — Zagreb 1958 (str. 440) 20,00 Din Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije, 2. Hrvatske, 3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore, 5. Jugoslavije (šumar) — komplet 5 knjiga sa 96 stručnih referata na 1.400 stranica velikog formata — Split 1957. . . . 50,00 Din Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki temelji — Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi povez, vel. 14x23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) 35,00 Din Narudžbe za tiskanice — obrasce i stručne knjige prima: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Zagreb, Mažuranićev trg 11 telefon: 444-206 |