DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 92     <-- 92 -->        PDF

DVADESET GODINA NAŠEG PLANTA2NOG TOPOLARSTVA


1. Savez Poljoprivredno-šumarskih komora Jugoslavije osnovao je 1955.
godine JUGOSLAVENSKU NACIONALNU KOMISIJU ZA TOPOLU (JNKT)
sa zadatko m da proučava probleme podizanja, uzgoja i korištenja
topola u Jugoslaviji i surađuje u njihovom rješavanju. Za ostvarivanje tog
zadatke JNKT osnovala je Institut za topolarstvo sa sjedištem u Novom
Sadu, a, za informiranje javnosti i vezu među zainteresiranih, godinu dana
kasnije pokreće i »bilten« pod nazivom »TOPOLA«. Dvadesetgodišnjicu svog
postanjaja JNKT naglasila je posebnim Savjetovanjem koje je održano u
Novom Sadu .početkom srpnja ove, 1975, godine. O tom Savjetovanju informira
nas dvobroj 107 — 108, ujedno i posljednji u 1975, »Topole« s ovim
sadžajem:

Uz 20-godišnjicu rada JNKT (E. Kalajdžić);

Zaključci naprijed navedenog Savjetovanja;

Iskustva u tehnologiji proizvodnje sadnica i podizanju zasada topola
i vrba (I. Herpka) i

Ekonomičnost i rentabilnost uzgoja topola (I. Herpka i I. Knežević) kao
referati;

Taksacioni elementi plantaža topola Lovno-šumsko-poljoprivrednog gazdinstva
»Jelen« posle 12 godina rasta i osvrt na dužinu ophodnje u vezi
s tim (D. Jović);

O pređenom putu i mogućnostima podizanja brzorastućih zasada topola
i vrba (P. Roksandić);

Razvojne mogućnosti šumarstva Vojvodine sa posebnim osvrtom na koncepciju
razvoja mekolišćarskih šuma i topola i vrba u Združenom šumsko-
industrijskom preduzeću »Vojvodina« (J. Marković i I. Herpka);

Topolarstvo u vodoprivredi Srbije (B. Jovanović) i
— Uporedni proizvodni ogledi topola u Glogonju (M. Popov) kao koreferati
iz oblasti proizvodnje topola i vrba;
— Iskorišćava-nje i prerada topolovog drveta (M. Orešković) kao referat, a
— Topola u proizvodnji poluhemijske celuloze i ambalažnih papira (F. Bodi),
— Korišćenje topole u proizvodnji pisaćih i štamparskih papira (M. Stanković)
i
— Korišćenje drveta topoleGavrilović) kao koreferatilovine i vrbovine).
u proizvodnji
iz oblast i
rezane i ljuštene ambalaže (B.
prerad e topola i vrba (topo494




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 93     <-- 93 -->        PDF

2. U ovom dvadeset godištu podignuto je u Jugoslaviji oko 80 000 ha
plantaža i kultura topola i vrba, od čega u SAP Vojvodina 36 000 ha, u SR
Hrvatskoj oko 31 000 ha. Kako prosječni godišnji prirast tih kultura u starosti
od 15 godina (ili u ophodnji) iznosi oko 20 m3 to im etat iznosi oko
1 500 000 m3 drvne mase (Kalajdžić, str. 3). Međutim, zabilježen je prosječni
godišnji prirast i 44 m3/ha, ali, također, prirast manji od 10 m3/ha (Roksandić,
str. 34). Razlike u prirastu ne zavise samo o primjeni različite tehnologije
uzgoja (od pripreme tla do mjere njege i zaštite), nego i klona te
staništa uopće, a od izbora za pojedini klon posebno.
Informaciju u razlikama prirasta pojedinih klonova cv euroameričke
crne topole te na različitim staništima pružaju podaci koje su saopćili dr
Herpka — mr Marković (u »Topoli« br. 103-106, str. 185) i ing Popov (»Topola
« br. 107 — 108, str. 35). Podaci Herpka — Marković odnose se na
prirast u »uporednom topoliku« Instituta za topolarstvo u Novom Sadu,
a Popova na prirast topolika na pokusnoj plohi u Glogonju Šumsko-industrijskog
kombinata u Pančevu. U oba slučaja starost nasada bila je, navršenih,
13 godina, a staništa u topoliku Vrbovec s ilovastim tlom (u nižoj
tabeli pod »a«) i s pjeskovitim (b) odnosno g profila mikroreljefa staništa,
a u Glogonju s aluvijalnim nanosom rijeke Tamiš. Stanje prosječnog godišnjeg
prirasta, u m3/ha, bilo je:


klona
(a)
u topli ku
Vrbovec
(b)
Glogo:
I — 214 36,10 29,16 32,18
Jacometti 24,37 20,14 24,40
Ostia 24,55 18,50 27,79
I — 154 22,39 17,73 22,27
Robusta 19,44 15,27 18,06
Serotina 17,34 14,04 —
Marilandica 13,94 14,17 —


Ne samo ovi, nego i drugi, podaci pokazuju da najveći prirast ima klon
I — 214 te je jedini on, uz današnje uvjete prodaje (po volumenu i po
današnjim cijenama), ekonomičan i rentabilan klon i uz opterećenje
vrijednosti ulaganja u uzgoj s 12-postotnom kamatom (Herpka — Knežević
str. 17). .´Međutim, »osnova za ulaženje u obimnije investicije, koje bi na
kraju proizvodnog ciklusa dale akumulaciju za nastavak ove proizvodnje ...
kod prosječnog prirasta od 20 m3... uslovljena je s kamatnom stopom od
najviše 4´% na uložena sredstva . . .« (Herpka — Knežević, str. 27).


Međutim, iz saopćenja (u ovom broju »Topole«) ing. Bodija i ing. Stankovića
proizlazi da prirast nije jedini elemenat po kojemu isključivo treba
birati klonove za uzgajanje u proizvodnim plantažama. Naime, klon I — 214
ima najmanju specifičnu težinu drva, a to je nepovoljno svojstvo za proizvodnju
celuloze, kako pokazuje dosadašnja proizvodnja celuloze iz naše
topolovine u Sremskoj Mitrovici i u Belišću, povoljniji su klonovi Ostia


495




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 94     <-- 94 -->        PDF

i Robusta jer iz 1 m3 (ili prostornog?) drva ovih klonova dobije se po 250 kg
celuloze, a od klona 1 — 214 samo 175 kg. Pored toga, celuloza prvih dvaju
klonova ima i nešto bolja mehanička svojstva, nego celuloza iz klona 1 — 214.
Stoga je i tendencija industrije celuloze, da se drvo za kemijsku preradu
prodaje po težini, a ne po prostornoj mjeri te bi »i proizvođači i potrošači
(bili) zainteresirani za klonove koji imaju veću volumnu težinu drveta« (Bodi).
Nije nevažna i informacija da se »bjeljena sulfatna celuloza topole uspješno
koristi i za izradu finih tzv. bezdrvnih papira»« i to sa 70%, a celuloza četinjača
samo 30°/o (Stanković).


Prema podacima ing. Popova, klon I — 214 znatno je jače bio napadnut
i oštećen od topolovog gubara (Leuooma sailicis L.) i »smeđe pjegavosti lišća«
[Marssonina brunnea (Ell. et Ev.) P. Magn.] nego ostali klonovi, a posebno
klon Ostia koji je od tog štetnika i ove gljivice pretrpio neznatna oštećenja.


Ing. Orešković u svom referatu prikazao je potrošnju mekih listača u
Jugoslaviji te topolovine kao sirovine u pilanskoj preradi, industriji šper
i panel ploča, šibica, ploča iverica kao poluprerađevine, a proizvodnju ambalaže,
papira te paleta kao finalnih proizvoda. Značajna je konstatacija ing.
Oreškovića, da su »drvene palete proizvedene iz topolovog drveta pokazale
u praksi dobre osobine preme, npr. paletama od četkijara (dobro držanje
čavala, manje pucanje pod utjecajem vlage i dr.«


O. PIŠKORIĆ
QnkenLeLi, tefrnicati — LumacLLe!


Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) — Zagreb
1958 (str. 440) 20,00 Din


Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije, 2. Hrvatske,
3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore, 5. Jugoslavije
(šumar) — komplet 5 knjiga sa 96 stručnih referata na


1.400 stranica velikog formata — Split 1957. . . . 50,00 Din
Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki temelji


— Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din
Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi
povez, vel. 14x23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) 35,00 Din


Narudžbe za tiskanice — obrasce
i stručne knjige prima:


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Hrvatske


Zagreb, Mažuranićev trg 11
telefon: 444-206