DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 80 <-- 80 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA DONOŠENJE JUS-a ŠUMSKIH PROIZVODA — SREDSTVO ZA SREĐENJE I POBOLJŠANJE POSLOVANJA ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA clipl. ing. Bogomil Čop / UVODNE NAPOMENE S obzirom na okolnosti koje danas vladaju u šumarstvu i industriji prerade drva, a posebno radi uvriježene prakse i raspoloženja ljudi, donošenje novog JUS-a jeste dugotrajniji proces u kojem treba najprije raščistiti raznovrsne dileme i ujednačiti mišljenja o principijelnim pitanjima i tek onda, kad se zauzmu črsti stavovi o nužnosti njegova donošenja, o tome kakav nam JUS treba, što treba da obrađuje i regulira i kakve nam koristi donosi, može se pristupiti izradi nacrta u jednoj ili u više varijanti. U načelnim raspravama o zauzimanju stavova, usvajanju smjernica i definiranju zadatka trebaju učestovati po mogućnosti svi oni koji će JUS primjenjivati u proizvodnji i koji će po JUS-u raditi u prometu drvom. U izradi samog nacrta učestovati će relativno uska grupa stručnjaka šumarstva i industrije za preradu drva, koji će usvojene stavove i smjernice konkretizirati za praktičnu primjenu sa svim potrebnim stručnim i poslovnim detaljima. U skladu s tim ovo izlaganje treba shvatiti — prvenstveno — kao slobodnu raspravu u kojoj ćemo razmijeniti mišljenja, uočiti kompleksnu problematiku vezanu za donošenje JUS-a ocijeniti štetne posljedice pomanjkanja JUS-a za šumarstvo i preradu drva, odnosno prednosti za unapređenje poslovanja ako se JUS usvoji i donese. Bez takvog raščišćavanja neće biti ni stavova ni akcija. Ovi i ovakvi razgovori, ako ih ovaj skup ili Savez prihvati kao razumne i korisne za struku, biti će neka vrsta pripremanja radnih ljudi, prvenstveno inženjera i tehničara, da se ideja o potrebi donošenjaJUS-a postepeno probije, da je kao opravdanu prihvati širi krug radnih ljudi, te da oni onda argumentima i objašnjavanjem, svojim istupanjemi uticajima u radnim organizacijama izbore da se o tome zauzmu stavovi i započne organizirana akcija. Ako želimo da ispadne uspješna, akcija za donošenje JUS-a mora biti dobro smišljena, pripremljena i organizirana. U njoj mora učestovati širi krug stručnih i poslovnih ljudi, uvjerenih u opravdanost akcije i dovoljno upornih da je uspješno privedu kraju i ona bi se trebala voditi paralelno: — putem šumarskih društava preko SIT-a, — putem radnih organizacija preko poslovnih udruženja. 482 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U prvoj, pripremnoj fazi pokretač akcije, radi zauzimanja načelnih stavova i definiranja zadatka, mogao bi biti Savez inženjera i tehničara. Kasnije bi organiziranje i spovođenje akcije trebala prihvatiti poslovna udruženja šumarstva i industrije za preradu drva. // SADANJE STANJE I PROBLEMI VEZANI NA JUS Već je prošlo 10 godina otkako praktično radimo bez JUS-a. Zna se i zašto! Šumarstvo je bilo obavezno da 1955. g. prodaje šumske proizvode po JUS-u i propisanim cijenama, dok su cijene ostalih proizvoda i troškovi neprestano rasli. U takvoj situaciji su šumarske organizacije došle u poslovne i financijske teškoće, pa su bile primorane da nalaze izlaz u ublažavanju kvalitetnih kriterija i dimenzija šumskih proizvoda. Proglašavanjem niže za višu klasu, odnosno umjetnim povećanjem učešća boljih klasa i odgovarajućim povećanjem prosječnih cijena šumskih proizvoda, šumarstvo je pariralo nepovoljnim propisima na koje ih je obavezivao JUS iz 1955. g. Pošto se drvna industrija uporno protivila takovom povišavanju cijena (a na to su je tjerale i limitirane cijene gotovih proizvoda) i jer je zahtijevala da se šumarstvo doslovno pridržava JUS-a iz 1955. g., šumarstvo je izašlo najprije s prijedlogom JUS-a 1961. g., a kasnije kad ga drvna industrija nije priznala, sa JUS-om iz 1967. g. i neuporedivo blažim kriterijima od JUS-a iz 1955. g. Međutim, kada industrija za preradu drva nije prihvatila ni JUS 1967 g., nađeno je salamonsko rješenje: objavljen je formalno JUS iz 1967. g., ali bez obaveznosti njegove primjene. Nastala je abnormalna situacija. Negdje se priznavao JUS iz 1955. g., drugdje se radilo po JUS-u iz 1967. g., jedni kombiniraju kriterije oba JUS-a, drugi ne priznaju nijedan. Prilikom kupovanja šumskih proizvoda nastalo je sveopće pogađanje sračunato na kratak rok i momentanu korist. Nikakvi argumenti i nikakva pravila više nisu vrijedila, nitko na ništa nije obavezan, svako JUS tumači i primjenjuje prema svom nahođenju i interesu. Prekapacitiranost preradbenih kapaciteta i povećana potražnja sirovine ubrzali su povišenje cijena. Onaj tko nije bio spreman da prihvati kvalitetne kriterije i cijene koje je tražilo šumarstvo, ostao je često bez sirovina, bez obzira na svoju veličinu, stečeni renome, kvalitet rada i efekte koje može preradom ostvariti. Jedino je bilo važno doći do sirovina danas i alimentirati svoj pogon, jer je bolje i preplatiti sirovinu i raditi s gubitkom nego prestati s radom. Nažalost, takva situacija obično najteže pogađa perspektivne pogone, navikle na uredno i sređeno poslovanje, orijetirane u poslovanju na duži rok, poštivanje poslovnih obaveza i na pridržavanje uvedenih pravila o poslovnom ponašanju. Nekontrolirani rast cijena proizvoda prerade je sa svoje strane u nekim slučajevima dao privremeno za pravo onim pogonima koji žive od danas na sutra i koji nemaju zadovoljavajuće uvjete za normalan rad. A kad takvi pogoni rade i s gubitkom uvijek se nade netko tko ih, naravno na račun društva, izvlači iz teškoća. To je dijelom destimuliralo one najvrednije i najsposobnije, pa su neki od njih posustajali u borbi za poslovni progres. Takva situacija ne samo da je unijela pometnju u proizvodnju i onemogućila njen usklađen razvoj, nego je unijela nered i u trgovinu, pa dapače |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 82 <-- 82 --> PDF |
potiče na špekulaciju i nelojalnu konkurenciju. Nužno dolazi do duplog investiranja i trošenja milijardi u gradnje novih pogona koji su proizvodno i društveno nepotrebni. Na kraju se sve to vraća s kamatima, jer svi pro mašaji padaju na teret šumarstva i prerade drva. Mjesto da ostvarujemo brz razvoj i kontinuiran napredak, dolazi do usporavanja proizvodnje i zaosta janja grana kao cjeline. U tom pogledu ništa ne mogu popraviti pojedinačni slučajevi onih pogona koji su se u tom poslovnom mutežu dobro snašli i iskoristili »svoju šansu«, jer je njihov značaj i uticaj u odnosu na cjelinu slab i manje važan. U poslovanju drugih privrednih grana u zemlji, a i u drugim zemljama, poduzimaju se ozbiljni napori i mjere da se putem standarda i definiranjem kvalitetnih i drugih kriterija zaštite prerađivači, odnosno potrošači i omogući uspješno odvijanje trgovine. Istovremeno naše šumarstvo ide svojim posebnim putem, koji sa stanovišta cjeline i budućeg razvoja vodi slabljenju vlastitih pozicija. Jer takvo djelovanje koje, kroz nekontrolirane istupe pojedinih šumarskih organizacija, sistematski otežava poslovanje, podriva poslovnu sigurnost i ometa uspješan razvoj svojih najperspektivnijih poslovnih partnera prerađivača drva i ne može da se na kraju drugačije završi nego na štetu šumarstva. Naravno, tu se ne radi o ukazivanju na krivca, jer su za tu situaciju podjednako odgovorni i šumarstvo i prerada drva, a i društvo u cjelini zbog nekih još neriješenih pitanja našeg privređivanja. Važnijeod toga jeste, da nas promašaji i uočene nedaće ponukaju da se svi mi zajedno najozbiljnije potrudimo da prvo nađemo već jednom rješenja kojaće normalizirati naš poslovni život i podići efikasnost privređivanja. III NEGATIVNE POSLJEDICE NEOBAVEZNOSTI JUS-a Nastala situacija je izazvala niz negativnih posljedica za rad i razvoj šumarstva i prerade drva. Mi ćemo istaći samo one najvažnije: 1. Stručni nivo poslova u eksploataciji šuma je velikim dijelom pao na niske grane. Prikrajanje stabala, taj delikatan i odgovoran posao od koga zavisi i dobivanje najvrednijih šumskih sortimenata i uspjeh same prerade, potpuno je izgubio svoj značaj. Rad koji su ranije obavljali najvrsniji manipulanti i nad kojim je nekad bdjeo šumarski inženjer, nastojeći da proizvedu što više najvrednijih sortimenata i da se proizvodnju šumskih sortimenata prilagodi zahtjevima prerade i trgovine, sada je najčešće prepušten radnicima, koji ne poznaju ni kvalitetne kriterije, ni potrebe prerade, kao niti zahtjeve tržišta. Da li će furnirski trupac završiti u pilani, a pilanski trupac u tvornici furnira, da li ćemo na kraju dobiti Sortimente koji će dati optimalne vrijednost u preradi, da li se iskrojeni trupac uopće isplati preraditi, o svemu tome šumarski stručnjaci sve manje razmišljaju, jer se za to ne smatraju odgovorni. A najgore i najžalosnije je to, da budući mladi inženjeri i tehničari, ako se tako nastavi, uskoro neće biti ni svjesni toga da se radi naopakoi da se takvim radom nanosi šumskoj privredi ogromna šteta. Tada eksploatacija šuma neće biti stručan posao, već improvizacija nedostojna naše struke i zvanja inženjera i tehničara. Mi se možemo sporiti i prepirati o detaljima kad ocjenjujejemo granicu kvalitete između pojedinih sortimenata i klasa. Potpuno je prirodno i razum |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ljivo da će razlike u mišljenjima uvijek biti prisutne, a kompromisi između prodavalaca i kupaca neizbježni. Ali se ne može prihvatiti niti smije tolerirati da šumarski inženjer ili tehničar, koji radi u eksploataciji šuma, ili koji radi u primarnoj preradi, ili koji trguje trupcima, ne zna što je to furnirski trupac, što je to pilanski trupac. A mi smo danas, upravo zato što nemamo obavezan JUS šumskih proizvoda i što ga «nismo primjenjivali, jer nismo imali razumijevanja i snage da se o tome dogovorimo, dovedeni u situaciju da to stvarno ne znamo. Stoga si s pravom možemo postaviti pitanja: Čemu onda fakultet, čemu nauka o eksploataciji šuma, čemu stručni priručnici, zašto smo učili i slušali predavanja Ugrenovića, Horvata, Benića? Nadalje, na JUS se gleda najčešće suviše formalistički, jednostrano i usko. Zato treba posebno naglasiti, da JUS nije samo opis, puko nabrajanjegrešaka, tolerancija i dimenzija, nego na prošlom iskustvu temeljena stručna ocjena i dogovor o tome kako treba proizvoditi da bi šumski proizvodiprilikom prerade dali optimalne vrijednosti te kako i što trebamo raditi, kako se trebamo ponašati da bi sačuvali drvne proizvode od kvarenja i dopremili ih pravovremeno na preradu i u zdravom stanju. Pred jedno 5 do 6 godina je ing. Hruška, na sastanku Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore SRH, iznio podatak, da uslijed nepoduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera i nepravovremenog dovoza oblovine do pogona za preradu, trpimo u Hrvatskoj štetu od cea 1 mildu st. din. god. Danas to znači bar 2 milde, i kad bi ih prelili u fondove i akcije za unapređenje proizvodnje, osjetno bi poboljšali stručni i poslovni nivo kadrova, kvalitet rada i efikasnost privređivanja. Nije, dakle, stvar samo u pridržavanju ili nepridržavanju kvalitetnih kriterija, da li će drvna industrija platiti ili preplatiti tržnu cijenu, da li će se jedan dio vrijednosti nezasluženo preliti u šumarstvo ili preradu drva. Ozbiljniji je problem i od presudnijeg značaja ako se, propuštanjem onogšto smo trebali uraditi, izazove kvarenje šumskih proizvoda i odgovarajućipad vrijednosti u preradi, dakle direktna šteta, koja ne predstavlja prelijevanje, već nepovratni gubitak za čitavu privredu. S tim u vezi, mi bi morali uočiti i biti svijesni, da smo, bez obzira na cijenu koju smo za jedan furnirski trupac ostvarili, napravili zlo i štetu, ako je taj trupac prerađen u daske, jer je dobijena manja vrijednost nego kad bi bio prerađen u furnir. Mi smo obavezni da šumske proizvode sačuvamo od kvarenja, da ih pravovremeno otpremimo na pogone za preradu, da se osjećamo suodgovorni za takve i slične promašaje i moralno obavezni da ih na svakom mjestu suzbijemo. Primjer JUS-a i odnos prema njemu pokazuje kako se teorija odvaja od prakse. Često pretjerujemo i teoretskim raspravama oko donošenja formalnih zaključaka, a premalo smo zaokupljeni tim što se nakon toga događa u praktičnom životu. I ovdje, kao i u drugim područjima, stvar se ne završava tim što smo lijepo sročili zaključke, definirali kvalitetne kriterije, ili napisali kako bi trebalo raditi. Primjena toga u praksi, i to takva primjena koja će osigurati odgovarajuću poslovnu i društvenu korist. To treba da bude temeljna stvar i neka vrsta stručnog samopotvrđivanja. Ako nema mogućnosti da se ostvari, sve ono što smo lijepo i dobro zamislili, ostaje u danoj situaciji nekorisno, nepotrebno i struci i društvu, bez pravog smisla. 485 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Znači, ne samo napisati i formulirati ono što želimo postići nego i izraziti svoje određeno mišljenje i stav o tome što treba poduzeti i kako treba organizirati akciju, na koje se snage treba osloniti, da bi se zamisao moglaostvariti. Tada će već kod rađanja zamisli autor povezati zamisao s praksomi stvoriti neophodne uslove da zamisao bude lakše shvaćena i prihvaćenaod onih koji će je primjenjivati i sprovoditi. Ako budemo tako postupali, onda ni budući JUS neće biti samo skup formalnih propisa, već opipljivo sredstvo da se izmijeni i unapredi privredni život. 2. Industrija za preradu drva, da bi mogla upoređivati uspješnost svoje proizvodnje i poslovanja, mora imati mogućnost i priliku da poduzeća vrše upoređenja troškova, postignutog procenta iskorišćenja, ostvarene vrijednosti, dohotka i svoje produktivnosti sa prošlim razdobljem, sa srodnim poduzećima u zemlji i u inozemstvu. Bez takvog upoređenja, poduzeća ne mogu znati da li i u kojoj mjeri rade uspješno, niti je moguće organizirati šire akcije za unapređenje poslovanja. Ali, realna uspoređenja su moguća samo onda kada se zna što tko prerađuje tj, kakvu vrstu drva i kakav je kvalitetan sastav sirovine. Očito je da se ne mogu upoređivati: pogon koji prerađuje jelovinu sa pogonom za preradu hrastovine ili pogon koji izrađuje elemente sa pogonom koji proizvodi isključivo neobrubljenu građu, kao i onaj koji pili oblovinu sa pretežnim učešćem I/II klase s onim koji prerađuje lila oblovinu, ako se sve to prethodno ne svede na zajednički pokazatelj, koji smo unapred utvrdili, usvojili i propisali. U tu svrhu mi smo, uglavnom na bazi JUS-a iz 1955. g. kroz desetke godina vršili probne prerade trupaca i prikupili podatke o tome koliki procenat iskorišćenja, koja vrijednost u gotovim proizvodima i koji utrošak sati se ostvaruje u preradi trupca određene vrste drva, dimenzija i kvalitete. Na taj način sređeni normativi su postali nezamjenjivo pomagalopri planiranju proizvodnje i oprobano sredstvo za upoređivanje poslovnihrezultata, za ocjenjivanje rada stručnjaka i za usmjeravanje proizvodnje. Odbacivanjem JUS-a odbacujemo i sva ta teško stečena mjerila efikasnosti poslovanja, bez kojih ne može biti pravog napretka u preradi. A kad zataji prerada počne stagnirati i nazadovati, onda neće biti u mogućnosti da plati odgovarajuću cijenu za sirovinu, čime će automatski biti pogođeno šumarstvo. 3. Za šumarstvo i preradu drva predstavlja težak teret nepotrebno i duplo investiranje u preradbene kapacitete. Milijarde koje se u to još uvijek troše predstavljaju čisti gubitak, jer povećavaju obaveze i troškove, a oie doprinose ništa povećanju proizvedenih količina, vrijednosti proizvodnje i zaposlenosti. Naravno, teoretski smo svi protiv takvog investiranja. U praksi se, međutim, ponašamo drugačije, ne vodeći mnogo računa o tome kakvu štetu time nanosimo drugim pogonima i kolektivima. Između ostalog, to dokazuje i naše ponašanje prema JUS-u. JUS možemo iskoristiti kao pomoćno sredstvo da se, od raspoložive domaće sirovine, odgovarajuće količine oblovine određene kvalitete i dimenzije izdvoje kao najpogodnije za preradu bilo u furnir i šperploče, bilo u piljenu građu. Tad bi mogli dovoljno točno ocijeniti koliko u SRH imamo oblovine za furnir, koliko za šperploče i koliko za piljenje; da li su nam dostatni postojeći preradbeni kapaciteti ili treba graditi nove. Time što smo odbacili JUS, mi smo pružili široku 486 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 85 <-- 85 --> PDF |
mogućnost da se količine oblovine za furnir, ljuštenje i piljene ocjenjuje napamet, onako kako to nekome momentano odgovora. Naravno, s tim se onda špekulira i opravdava »divlje« i nepotrebno investiranje. 4. O postojanju obaveznog JUS-a zavisi također i uspješno odvijanje trgovine. Pošto su utvrđeni kvalitetni i drugi kriteriji, prodani proizvodi mogu se otpremati bez prethodnog preuzimanja. Nadalje, JUS služi kao pravna osnova za rješavanje poslovnih sporova između prodavalaca i kupaca. Time se olakšava i pojednostavljuje sklapanje poslova i radova oko preuzimanja i otpreme šumskih proizvoda se svode na najpotrebnije, a kroz to snizuju troškovi trgovine. IV KAKAV NAM IUS TREBA Kod ocjenjivanja kakav nam je JUS potreban, treba imati u vidu naročito ove okolnosti: — Tehnika prerade i transport su uz-napredovali toliko, da su prerađivači u položaju da rentabilno prerade i lošiju sirovinu i tanjih dimenzija, nego što smo mogli ranije; — Razvoj i modernizacija finalne proizvodnje je izazvala veću potražnju sirovina, ali je omogućila i veće tolerancije u pogledu kvalitete, tj. povećala je upotrebljivost jednog dijela manje vrijednih proizvoda — primarne prerade (piljena građa, furnir i si.) — Upotreba sve skupocjenijih strojeva u proizvodnji šumskih proizvoda i njihovoj preradi i nastojanja da se organizacionim mjerama stvore uslovi da strojevi budu što racionalnije korišteni, zahtijeva omasovljenje proizvoda jedne vrste, sužavanje asortimana i pojednostavljenje proizvodnih procesa. JUS koji ne bi bio prilagođen ovim okolnostima i ne bi uvažio mogućnosti i zahtjeve proizvodnje, prvenstveno prerade, i budući opći napredak tehnologije i tehnike, bio bi već sada promašaj, a sutra očita smetnja napretku. U skladu s tim, JUS bi trebao da kod oblovine utvrdi kao osnovno; — Donju granicu kvalitete i dimenzije F i L trupaca. Što je ispod toga, to je pilanska oblovina. — Donju granicu kvalitete i dimenzija pilanskog trupca. Što je ispod toga, to je rudno drvo, ogrijev i si. — Kvalitetne kriterije i dimenzije namjenske oblovine: brodske građe, trupaca za šibice, oblovine za popruge i četvrtače i si. Time bi razgraničile i utvrdile granice kvalitete i dimenzija između glavnih grupa oblovine: furnirskih trupaca, trupaca za šper ploče, pilanskih trupaca i namjenske oblovine. Na taj bi način bilo omogućeno da ocijenimo raspoložive količine oblovine za svaku od tih djelatnosti posebno. Tako bi na bazi domaće sirovine bili postavljeni čvrsti osnovi i granice za trajan rad i uspješan razvoj i proizvodnje furnira, i proizvodnje šperploča, i pilanske prerade i pogona za namjensku preradu. Dalje razvrstavanje oblovine po klasama i dimenzijama unutar tih pojedinih grupa proizvoda jeste uglavnom unutarnja stvar svake od tih djelat 487 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 86 <-- 86 --> PDF |
nosti. Polazeći od korisnosti, svrsishodnosti i potreba prerade, svaka od tih djelatnosti će onda utvrditi kako će se unutar toga trupci dalje razvrstavati i u koliko klasa. Na sličan način bi trebalo postupati i sa ostalim šumskim proizvodima. V MOGUĆNOSTI I ALTERNATIVE RIEŠENJA Pri izradi prijedloga i pri donošenju JUS-a moguća su dva puta 1. Da polazna osnova bude JUS iz 1955. g., s tim što bi se unijele odgovarajuće korekcije kvaliteta i dimenzija, uvažavajući nastale promjene u tehnici i tehnologiji, kao i zahtijeve tržišta ili 2. Da se izradi novi JUS, odnosno definiraju sasvim novi kriteriji o kvaliteti i dimenzijama, što više prilagođeni sadašnjoj i budućoj preradi i zahtjevima tržišta, ne obazirući se, u pravilu, na dosadanje propise JUS-a. Svi su izgledi da bi ovaj drugi put, tj. izrada novog JUS-a skratio čitav postupak i omogućio da se lakše prebrode postojeće suprotnosti između šumarstva i prerade, i da se izbjegnu sadanji propisi o formiranju i pridržavanju cijena šumskih proizvoda, koji se najčešći izvori trvenja i sporova. U skladu s tim, a na osnovu prethodnog dogovora između poslovnih udruženja šumskih gospodarstava i drvne industrije, oformljena je 1972. godine stručna grupa, koja je izradila svoj prijedlog: Opći uvjeti za razvrstavanje, mjerenje i zaštitu trupaca. Prijedlog je pojednostavio opise kvalitetnih kriterija i smanjio broj klasa, čime bi se olakšalo ocjenjivanje i preuzimanje sortimenata. Pri tom su uvažena kako pojednostavljenja standarda drugih evropskih zemalja, tako i naše vlastite prilike i potrebe prerade. Taj rad bi mogao biti također oslonac za daljnje rasprave i akcije u pravcu izrade i donošenja novog JUS-a šumskih proizvoda. Bez obzira na to da li će se, na bazi prethodnog dogovora proizvođača, pristupiti izradi JUS-a u dvije ili u jednoj varijanti, postupak bi mogao biti slijedeći: a) Izabrana mješovita grupa stručnjaka šumara i prerađivača, posebno za kemijsku preradu drva i po vrstama drva, dogovorila bi i utvrdila kvalitetne kriterije i dimenzije šumskih proizvoda i sortimenata, koji će po njihovoj ocjeni dati u preradi, pojedinačno i u cjelini, optimalne vrijednosti. b) Na osnovu probnih prerada, koje su već obavljene ranije i koje bi se još obavile, i prosječnih cijena proizvoda prerade koje se u pravilu postižu u izvozu (svjetske cijene), utvrdila bi se, odnosno ocijenila vrijednost preradom dobijenih proizvoda iz 1 m´5 sirovine određenog sortimenta i kvalitete. Oduzimanjem od tih vrijednosti normiranih troškova prerade, izračunale bi se cijene i odnosi cijena šumskih proizvoda i sortimenata po klasama i dimenzijama. Nakon što bude usvojen JUS i postao obavezan, taj bi postupak postao osnova za sastav cjenika, odnosno za preispitivanje i ugovoranje cijena između poslovnih partnera, u pravilu za svaku godinu posebno. 488 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Naravno, kod toga treba strogo lučiti pojam JUS-a od pojma cijena. Propisi JUS-a vrijede za duže razdoblje, dok su cijene promjenljive, zavisne obično o ponudi i potražnji, o troškovima prerade i o mogućnostima. Usvojena orijentacija na samoupravno sporazumijevanje o cijenama između šumarstva i prerade drva, omogućiti će da se ubuduće pitanje cijena rješava slobodnije i elastičnije. Stoga će postepeno i relativno za kratko vrijeme prestati potreba za nelegalnim podizanjem cijena, kršenjem i zloupotrebljavanjem propisa JUS-a. VI ZAKLJUČAK Svakim danom postaje očiglednije da privredne grane šumarstvo i prerada drva mogu uspješno poslovati i razvijati se samo pod uslovom, da postepeno likvidiraju stihiju u privređivanju i da zajedničkim nastupom spriječe ometanje uspješnog dugoročnog razvoja perspektivnih radnih kolektiva. Iz toga bi trebala proizaći težnja i spremnost stručnih kadrova, da rade u pravcu sređenja i stabilizacije privrednih odnosa u šumarstvu i preradi drva, da putem dogovora i sporazumijevanjem međusobno usklađuju svoje poslovanje i svoj razvoj, prilagođujući svoje djelovanje mogućnostima i potrebama svojih glavnih poslovnih partnera i nastojeći da jedna privredna grana ne živi na račun druge. Bilo bi neprihvatljivo da industrija za preradu drva zahtijeva, da joj šumarstvo prodaje svoje proizvode ispod tržnih cijena i da indirektno snosi teret zaostalosti prerade i pomanjkanja organiziranih napora i akcija da se prerada poslovno sredi i osposobi za budući normalan rad i konkurentan nastup na tržištu. S druge je strane isto tako neprihvatljivo, da šumarske organizacije ignoriraju povremene poremećaje u poslovanju i teškoće u razvoju svojih perspektivnih poslovnih partnera — kupaca i prerađivača šumskih proizvoda, te da ih kroz ucjene i stalno povišavanje cijena lišavaju sirovine i puštaju da poslovno tonu i propadaju. Optimalni razvoj šumarstva i prerade drva moguć je, između ostalog, ako se sagledava i programiraposlovanje i razvoj dugoročno, ako se pridržavamo dogovorenih i u svijetuudomaćenih pravila o poslovnom ponašanju, ako se poštuju partnerski interesi i odnosi u međusobnom poslovanju. U tom smislu je donošenje JUS-a šumskih proizvoda i obaveznost njegove primjene najbolje sredstvo za rješavanje nastalih suprotnosti, temelj na kome mogu dalje opstati i skladno se razvijati sve tri privredne grane. Donošenje JUS-a je od posebnog značaja za mladu generaciju šumarskih inženjera i tehničara. Uslijed nepostojanja JUS-a šumskih proizvoda, oni su neopravdano bili lišeni mogućnosti da stručno djeluju i razvijaju svojesposobnosti i kreativnost na području eksploatacije šuma. Donošenjem JUS-a ova će nepravda biti ispravljenja i njima će ponovno biti pružena prilika da usvoje prošla stručna iskustva i da ih dalje unapređuju na korist šumarstva i prerade drva. Općenito je priznato, da su udruživanje, unapređivanje, poboljšanje organizacije i osavremenjivanje proizvodnje procesi od kojih zavisi naše uspješno uključivanje u tržišnu privredu industrijski razvijenih zemalja i naša konkurentna sposobnost. Da bi stručnjaci šumarstva i prerade drva |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 88 <-- 88 --> PDF |
mogli uspješno djelovati na odvijanje tih procesa, neophodno je da se što prije oslobode sveg onog balasta koji u poslu nepotrebno oduzima vrijeme i navodi na rješavanje zadataka od sporednog značaja. To tim više, što su teškoće da savladamo savremenu tehniku tehnologiju i organizaciju proizvodnje stvarno veće od naših momentanih materijalnih i kadrovskih mogućnosti da ih svladamo i riješimo onom brzinom koju zahtijeva opći napredak nauke i privređivanja. S tog stanovišta manjak JUS-a i njegova neobaveznost, čime se postiče stihija u privređivanju i nepotrebno angažiranje najkvalitetnijih ljudi iz proizvodnje, da se bave poslovima oko nabave i prodaje sirovina za preradu na način koji ništa ne pridonosi povećanju vrijednosti, predstavlja ozbiljan faktor u usporavanju proizvodnje. Radi suprotnosti poslovnih interesa i podvojenosti stavova radnih organizacija, kao i radi administrativnog rješavanja cijena šumskih proizvoda, dosadanji pokušaji da se donose JUS nisu uspjeli. Sa afirmiranjem samoupravnog sporazumjevanja poboljšati će se mogućnosti za rješenje ovog pitanja. Međutim, uspjeh akcije zavisi i od toga, da li će se na tome angažirati snage koje nisu opterećene poslovnim neslaganjima i suprotnošću interesa i koje će u svoje ocjene i stavove unijeti više objektivnosti i više spremnosti da se založe za širi društveni interes. Stoga je pravo vrijeme da Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije stručna društva na terenu razmotre probleme vezane na donošenje JUS-a šumskih proizvoda, da po tome zauzmu svoje stavove, da zajedno sa poslovnim udruženjima i privrednim komorama pokrenu i organiziraju akcije radi utvrđivanja i propisivanja obaveznih kriterija za razvrstavanje šumskih proizvoda. Akciji bi se trebao priključiti i Fakultet, jer i on sa svoje strane ne bi smio tolerirati da se, nasuprot onom što se uči na fakultetu, degradira u praksi tako važna djelatnost kao što je eksploatacija šuma, a samim tim devalvira i fakultetska nastava. To bi mogao biti uvod da se Fakultet počne izvlačiti iz izoliranosti, a njegove snage i ugled da se iskoriste za buduće zajedničko rješavanje ključnih pitanja poslovanja i razvoja šumarstva i prerade drva. U svemu tome, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske mogao bi odigrati važnu ulogu. Ako se Savez prihvati ove akcije i svojim učešćem doprinese da se donese novi JUS, ispuniti će velik i odgovoran dug prema struci, a i društvu. DISKUSIJA Rasprave u Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske su pokazale da sve više dozrijeva uvjerenje, da se ubrzan i uspješan razvoj šumarstva i prerade drva, a posebno aktiviranje stručnih snaga, može ostvariti najbolje ako se priđe postepenom, ali sistematskom i konkretnom rješavanju najvažnijih pitanja struke i privređivanja, koja zadiru u interese i poslovanje većine ili svih radnih organizacija. Pošto rješavanje ovih pitanja uključuje u sebi mijenjanje odnosa i usklađivanje razvoja, prevladavanje suprotnih mišljenja i interesa, akcije moraju biti kompleksne i zahtijevaju angažiranje ne samo radnih organizacija šumarstva i prerade drva, već i drugih privrednih, društvenih i političkih faktora. Stoga je 490 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 89 <-- 89 --> PDF |
upravo Savez inženjera i tehničara pogodan da izađe sa programom pitanja čije rješavanje je od vitalnog značaja za struku, da pokreće akcije i u njima učestvuje. Jedno od takvih pitanja, koje vapi za intervencijom struke, jeste donošenje JUS-a šumskih proizvoda. To je pitanje obrađeno u predavanju ing. B, Čopa, koje je održano 6. II. 1975. u društvenim prostorijama Saveza pod naslovom: Donošenje JUS-a šumskih proizvoda — sredstvo za sređenje i poboljšanje poslovanja šumarstva i prerade drva. Predlaže se akcija koja bi obuhvatila ne samo definiranje kvalitetnih kriterija i mjere da se šumski proizvodi sačuvaju zdravi za preradu, već i stvaranje neophodnih uslova za slobodno formiranje cijena šumskih proizvoda, dogovorom između udruženih prozivođača šumarstva s jedne i prerade drva s druge strane. Naime, ako se »oslobode« cijene šumskih proizvoda i ne zauzdaju odgovarajućim samoupravnim sporazumom, onda će i ubuduće neizbježno dolaziti do narušavanja Standarda i kršenja dogovorenih cijena. S obzirom na aktualnost teme, i u želji da se u rješavanje pitanja JUS-a uključi što širi krug stručnih i poslovnih ljudi, predavanje ing. B. Čopa se objavljuje u Šumarskom listu. Bilo bi korisno kad bi se o tome povele rasprave i diskusije putem teritorijalnih šumarskih društava, te da kritičke primjedbe, diskusije i prijedlozi doprinesu, da se ujednače stavovi i stvore uslovi za poduzimanje organiziranije akcije za donošenje JUS-a. Na spomenutom predavanju ing. B. Čopa, u diskusiji je izneseno niz kritičkih primjedaba, mišljenja i sugestija sa strane prisutnih, pa i ovo — u skraćenom obliku — iznosimo kao daljni korak u rješavanju iznesene problematike. Prof. dr. Z. Potočić (Zagreb) Donošenje JUS-a otežava: — nezadovoljavajuća organiziranost šumarstva i prerade drva, — naš privredni sistem nije dovoljno stimulativan i zato je veoma teško naći pravi izlaz, — dugoročna razvojna politika je također važan uslov za rješenje tog pitanja, — šumarstvo mije usamljeno u povisivanju cijena, to rade i drugi, — nesređeni odnosi između poduzeća, zatim između šumarstva i prerade drva itd. Ing. Ajbek (Vinkovci) — JUS treba izraditi za čitavu Jugoslaviju. U tom pravcu Savezna privredna komora već poduzela odgovarajuću inicijativu. — Nužno je riješiti pitanje slobodnog formiranje cijena šum. proizvoda, bez toga nema rješenja. — Šumarstvo je protiv toga da joj drvna industrija nameće svoj način preuzimanja. — JUS treba pojednostavniti i da služi prvenstveno kao osnova za ocjenjivanje vrijednosti. Ing. V. Fašaić (Zagreb) Bitno je da ocijenimo da li nam je JUS potreban, a kakav nam treba, o tome ćemo se naknadno dogovoriti. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Ing. N. Goger (Zagreb) — Nama su potrebne globalne generalne uzance u skladu s napretkom tehnologije i tehnike sa trajanjem do cea 10 godina. Detaljniji tehnički uslovi bi se utvrđivali godišnje. — Silan »porast« učešća vrijednijih sortimenata najbolje pokazuje da vlada stihija u primjeni kvalitetnih kriterija. — Niko se ne pridržava dogovorenih odnosno propisanih ciljeva. Zato je veoma otežano planiranje i ulaženje u gradnju novih preradbenih kapaciteta. Prof. dr. I. Horvat (Zagreb) — JUS je neophodan i sada je samo pitanje — kako doći do njega. — Fakultet će sa svoje strane sagledati sve faktore i pridonijeti da se aktivno uključi u rješavanje ovog pitanja. Ing. M. Kotarski (Nova Gradiška) — Prerada je glavni krivac za remećenje cijena, — Zaboravlja se na doprinos šumarstva za obnovu zemlje pošto nema odgovarajuće pomoći, šumarstvo mora povišivati cijene. — Najvažnije je da se šume otvaraju kroz gradnju šum. cesta. — šumarstvo bi moralo imati svoju internu banku. Ing. M. Novaković (Zagreb) Glavne su teškoće: — obaveznost i propisivanje cijena šumskih proizvoda, — prekapacitiranost preradbenih pogona vodi nabijanju cijena, — šumarstvo i prerada su suviše razbijeni, odnosno OOUR-i se još nisu dovoljno povezali za širu akciju, — JUS se ne može odvojiti od cijena, riješiti cijene to je glavno. Ing. S. Vanjković (Karlovac) — JUS je neophodno potreban, to traži život. — U ugovore se unose kvalitetni kriteriji i bez toga ne ide. Ali se radi cijena ugovori velikim dijelom ne poštuju. — Potrebno je nastaviti akciju radi pronalaženja najpovoljnijih rješenja i savladavanja prepreka koje se javljaju. — Prerada bi morala imati više razumijevanja za potrebe šumarstva. Dešava se da drvna industrija neće preuzeti oblovinu, a istodobno se protivi da ta oblovina ode u izvoz. — JUS će imati povoljno djelovanje i na uzgoj šuma, jer će se forsirati vredniji sortimenti i vrednije vrste drva. Ing. E. Vilček (Nova Gradiška) — JUS će biti donesen onda kad se ostvari slobodno formiranje cijena — obraditi treba i JUS za rezanu gradu, jer se tu dešavaju jednake pojave kao i kod šumskih proizvoda, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— integracije se formiraju u zajednice, to je povoljno za rješenje tog pitanja, ali dolje imamo prejaku disperziju u OOUR-e što zasada djeluje u suprotnom pravcu, — susrećemo se prečesto sa promašenim investicijama, a nitko ne odgovara za takve promašaje. Ing. Z. Višnjevac (Zagreb) Donošenje JUS-a bi pomoglo da se prilikom carinjena primjenjuju jedinstveni kriteriji. * Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i na ovom mjestu zahvaljuje ing. Bogomilu Čopu, vrsnom stručnom i društvenom radniku, što oživljava i ponovno pokreće raspravu oko donošenja JUS-a za šumske proizvode. Ing. B. Čop to čini već godinama, pa je tako upravo prije godinu dana davao vidan prilog raspravi oko fizionomije šumarskog lista (Š. L. 12/75). Njegov današnji prijedlog za donošenje JÜS-a za šumske proizvode i prilog ovoj problematici predstavlja doprinos u akciji oko sređivanja i poboljšanja poslovanja šumarstva i prerade drva, te zaslužuje punu pažnju. Prijedlog predstavlja — uz ostalo — snažni ekonomsko-pravni elemenat za stabilizaciju i unapređenje poslovanja u šumarstvu i preradi drva, kao i daljni doprinos u problematici međunarodne podjele rada. Članak je došao i objavljuje se u pravi čas! IZIŠAO IZ TISKA! DNEVNIK RADA (službena knjiga terenskog osoblja) Praktično džepno izdanje vel. 12 x 17 cm, fini pisaći papir tvrdi povez! Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta, godišnjih odmora, bolovanja i si. Cijena s poštarinom: 35,00 din. Isporučujemo ODMAH! Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 |