DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 80     <-- 80 -->        PDF

AKTUALNA PROBLEMATIKA


DONOŠENJE JUS-a ŠUMSKIH PROIZVODA — SREDSTVO
ZA SREĐENJE I POBOLJŠANJE POSLOVANJA ŠUMARSTVA
I PRERADE DRVA


clipl. ing. Bogomil Čop


/ UVODNE NAPOMENE


S obzirom na okolnosti koje danas vladaju u šumarstvu i industriji
prerade drva, a posebno radi uvriježene prakse i raspoloženja ljudi, donošenje
novog JUS-a jeste dugotrajniji proces u kojem treba najprije raščistiti
raznovrsne dileme i ujednačiti mišljenja o principijelnim pitanjima i tek
onda, kad se zauzmu črsti stavovi o nužnosti njegova donošenja, o tome
kakav nam JUS treba, što treba da obrađuje i regulira i kakve nam koristi
donosi, može se pristupiti izradi nacrta u jednoj ili u više varijanti.


U načelnim raspravama o zauzimanju stavova, usvajanju smjernica i
definiranju zadatka trebaju učestovati po mogućnosti svi oni koji će JUS
primjenjivati u proizvodnji i koji će po JUS-u raditi u prometu drvom.
U izradi samog nacrta učestovati će relativno uska grupa stručnjaka šumarstva
i industrije za preradu drva, koji će usvojene stavove i smjernice
konkretizirati za praktičnu primjenu sa svim potrebnim stručnim i poslovnim
detaljima.


U skladu s tim ovo izlaganje treba shvatiti — prvenstveno — kao slobodnu
raspravu u kojoj ćemo razmijeniti mišljenja, uočiti kompleksnu problematiku
vezanu za donošenje JUS-a ocijeniti štetne posljedice pomanjkanja
JUS-a za šumarstvo i preradu drva, odnosno prednosti za unapređenje
poslovanja ako se JUS usvoji i donese. Bez takvog raščišćavanja neće biti
ni stavova ni akcija. Ovi i ovakvi razgovori, ako ih ovaj skup ili Savez prihvati
kao razumne i korisne za struku, biti će neka vrsta pripremanja radnih
ljudi, prvenstveno inženjera i tehničara, da se ideja o potrebi donošenjaJUS-a postepeno probije, da je kao opravdanu prihvati širi krug radnih
ljudi, te da oni onda argumentima i objašnjavanjem, svojim istupanjemi uticajima u radnim organizacijama izbore da se o tome zauzmu stavovi
i započne organizirana akcija.


Ako želimo da ispadne uspješna, akcija za donošenje JUS-a mora biti
dobro smišljena, pripremljena i organizirana. U njoj mora učestovati širi
krug stručnih i poslovnih ljudi, uvjerenih u opravdanost akcije i dovoljno
upornih da je uspješno privedu kraju i ona bi se trebala voditi paralelno:


— putem šumarskih društava preko SIT-a,
— putem radnih organizacija preko poslovnih udruženja.
482




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 81     <-- 81 -->        PDF

U prvoj, pripremnoj fazi pokretač akcije, radi zauzimanja načelnih stavova
i definiranja zadatka, mogao bi biti Savez inženjera i tehničara. Kasnije
bi organiziranje i spovođenje akcije trebala prihvatiti poslovna udruženja
šumarstva i industrije za preradu drva.


// SADANJE STANJE I PROBLEMI VEZANI NA JUS


Već je prošlo 10 godina otkako praktično radimo bez JUS-a. Zna se
i zašto! Šumarstvo je bilo obavezno da 1955. g. prodaje šumske proizvode
po JUS-u i propisanim cijenama, dok su cijene ostalih proizvoda i troškovi
neprestano rasli. U takvoj situaciji su šumarske organizacije došle u poslovne
i financijske teškoće, pa su bile primorane da nalaze izlaz u ublažavanju
kvalitetnih kriterija i dimenzija šumskih proizvoda. Proglašavanjem niže
za višu klasu, odnosno umjetnim povećanjem učešća boljih klasa i odgovarajućim
povećanjem prosječnih cijena šumskih proizvoda, šumarstvo je
pariralo nepovoljnim propisima na koje ih je obavezivao JUS iz 1955. g.
Pošto se drvna industrija uporno protivila takovom povišavanju cijena
(a na to su je tjerale i limitirane cijene gotovih proizvoda) i jer je zahtijevala
da se šumarstvo doslovno pridržava JUS-a iz 1955. g., šumarstvo je
izašlo najprije s prijedlogom JUS-a 1961. g., a kasnije kad ga drvna industrija
nije priznala, sa JUS-om iz 1967. g. i neuporedivo blažim kriterijima
od JUS-a iz 1955. g. Međutim, kada industrija za preradu drva nije prihvatila
ni JUS 1967 g., nađeno je salamonsko rješenje: objavljen je formalno JUS
iz 1967. g., ali bez obaveznosti njegove primjene.


Nastala je abnormalna situacija. Negdje se priznavao JUS iz 1955. g.,
drugdje se radilo po JUS-u iz 1967. g., jedni kombiniraju kriterije oba JUS-a,
drugi ne priznaju nijedan. Prilikom kupovanja šumskih proizvoda nastalo
je sveopće pogađanje sračunato na kratak rok i momentanu korist. Nikakvi
argumenti i nikakva pravila više nisu vrijedila, nitko na ništa nije obavezan,
svako JUS tumači i primjenjuje prema svom nahođenju i interesu. Prekapacitiranost
preradbenih kapaciteta i povećana potražnja sirovine ubrzali
su povišenje cijena. Onaj tko nije bio spreman da prihvati kvalitetne kriterije
i cijene koje je tražilo šumarstvo, ostao je često bez sirovina, bez
obzira na svoju veličinu, stečeni renome, kvalitet rada i efekte koje može
preradom ostvariti. Jedino je bilo važno doći do sirovina danas i alimentirati
svoj pogon, jer je bolje i preplatiti sirovinu i raditi s gubitkom nego prestati
s radom.


Nažalost, takva situacija obično najteže pogađa perspektivne pogone,
navikle na uredno i sređeno poslovanje, orijetirane u poslovanju na duži
rok, poštivanje poslovnih obaveza i na pridržavanje uvedenih pravila o
poslovnom ponašanju. Nekontrolirani rast cijena proizvoda prerade je sa
svoje strane u nekim slučajevima dao privremeno za pravo onim pogonima
koji žive od danas na sutra i koji nemaju zadovoljavajuće uvjete za normalan
rad. A kad takvi pogoni rade i s gubitkom uvijek se nade netko tko
ih, naravno na račun društva, izvlači iz teškoća. To je dijelom destimuliralo
one najvrednije i najsposobnije, pa su neki od njih posustajali u borbi za
poslovni progres.


Takva situacija ne samo da je unijela pometnju u proizvodnju i onemogućila
njen usklađen razvoj, nego je unijela nered i u trgovinu, pa dapače




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 82     <-- 82 -->        PDF

potiče na špekulaciju i nelojalnu konkurenciju. Nužno dolazi do duplog


investiranja i trošenja milijardi u gradnje novih pogona koji su proizvodno


i društveno nepotrebni. Na kraju se sve to vraća s kamatima, jer svi pro


mašaji padaju na teret šumarstva i prerade drva. Mjesto da ostvarujemo brz


razvoj i kontinuiran napredak, dolazi do usporavanja proizvodnje i zaosta


janja grana kao cjeline. U tom pogledu ništa ne mogu popraviti pojedinačni


slučajevi onih pogona koji su se u tom poslovnom mutežu dobro snašli i


iskoristili »svoju šansu«, jer je njihov značaj i uticaj u odnosu na cjelinu


slab i manje važan.


U poslovanju drugih privrednih grana u zemlji, a i u drugim zemljama,
poduzimaju se ozbiljni napori i mjere da se putem standarda i definiranjem
kvalitetnih i drugih kriterija zaštite prerađivači, odnosno potrošači i omogući
uspješno odvijanje trgovine. Istovremeno naše šumarstvo ide svojim posebnim
putem, koji sa stanovišta cjeline i budućeg razvoja vodi slabljenju
vlastitih pozicija. Jer takvo djelovanje koje, kroz nekontrolirane istupe pojedinih
šumarskih organizacija, sistematski otežava poslovanje, podriva poslovnu
sigurnost i ometa uspješan razvoj svojih najperspektivnijih poslovnih
partnera prerađivača drva i ne može da se na kraju drugačije završi nego
na štetu šumarstva. Naravno, tu se ne radi o ukazivanju na krivca, jer su
za tu situaciju podjednako odgovorni i šumarstvo i prerada drva, a i društvo
u cjelini zbog nekih još neriješenih pitanja našeg privređivanja. Važnijeod toga jeste, da nas promašaji i uočene nedaće ponukaju da se svi mi
zajedno najozbiljnije potrudimo da prvo nađemo već jednom rješenja kojaće normalizirati naš poslovni život i podići efikasnost privređivanja.


III NEGATIVNE POSLJEDICE NEOBAVEZNOSTI JUS-a


Nastala situacija je izazvala niz negativnih posljedica za rad i razvoj
šumarstva i prerade drva. Mi ćemo istaći samo one najvažnije:


1. Stručni nivo poslova u eksploataciji šuma je velikim dijelom pao na
niske grane. Prikrajanje stabala, taj delikatan i odgovoran posao od koga
zavisi i dobivanje najvrednijih šumskih sortimenata i uspjeh same prerade,
potpuno je izgubio svoj značaj. Rad koji su ranije obavljali najvrsniji manipulanti
i nad kojim je nekad bdjeo šumarski inženjer, nastojeći da proizvedu
što više najvrednijih sortimenata i da se proizvodnju šumskih sortimenata
prilagodi zahtjevima prerade i trgovine, sada je najčešće prepušten
radnicima, koji ne poznaju ni kvalitetne kriterije, ni potrebe prerade, kao
niti zahtjeve tržišta.
Da li će furnirski trupac završiti u pilani, a pilanski trupac u tvornici
furnira, da li ćemo na kraju dobiti Sortimente koji će dati optimalne vrijednost
u preradi, da li se iskrojeni trupac uopće isplati preraditi, o svemu
tome šumarski stručnjaci sve manje razmišljaju, jer se za to ne smatraju
odgovorni. A najgore i najžalosnije je to, da budući mladi inženjeri i tehničari,
ako se tako nastavi, uskoro neće biti ni svjesni toga da se radi naopakoi da se takvim radom nanosi šumskoj privredi ogromna šteta. Tada eksploatacija
šuma neće biti stručan posao, već improvizacija nedostojna naše
struke i zvanja inženjera i tehničara.


Mi se možemo sporiti i prepirati o detaljima kad ocjenjujejemo granicu
kvalitete između pojedinih sortimenata i klasa. Potpuno je prirodno i razum




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ljivo da će razlike u mišljenjima uvijek biti prisutne, a kompromisi između
prodavalaca i kupaca neizbježni. Ali se ne može prihvatiti niti smije tolerirati
da šumarski inženjer ili tehničar, koji radi u eksploataciji šuma, ili koji radi
u primarnoj preradi, ili koji trguje trupcima, ne zna što je to furnirski trupac,
što je to pilanski trupac. A mi smo danas, upravo zato što nemamo
obavezan JUS šumskih proizvoda i što ga «nismo primjenjivali, jer nismo
imali razumijevanja i snage da se o tome dogovorimo, dovedeni u situaciju
da to stvarno ne znamo. Stoga si s pravom možemo postaviti pitanja: Čemu
onda fakultet, čemu nauka o eksploataciji šuma, čemu stručni priručnici,
zašto smo učili i slušali predavanja Ugrenovića, Horvata, Benića?


Nadalje, na JUS se gleda najčešće suviše formalistički, jednostrano i
usko. Zato treba posebno naglasiti, da JUS nije samo opis, puko nabrajanjegrešaka, tolerancija i dimenzija, nego na prošlom iskustvu temeljena stručna
ocjena i dogovor o tome kako treba proizvoditi da bi šumski proizvodiprilikom prerade dali optimalne vrijednosti te kako i što trebamo raditi,
kako se trebamo ponašati da bi sačuvali drvne proizvode od kvarenja i
dopremili ih pravovremeno na preradu i u zdravom stanju.


Pred jedno 5 do 6 godina je ing. Hruška, na sastanku Savjeta za šumarstvo
i drvnu industriju Privredne komore SRH, iznio podatak, da uslijed
nepoduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera i nepravovremenog dovoza
oblovine do pogona za preradu, trpimo u Hrvatskoj štetu od cea 1 mildu st.
din. god. Danas to znači bar 2 milde, i kad bi ih prelili u fondove i akcije za
unapređenje proizvodnje, osjetno bi poboljšali stručni i poslovni nivo kadrova,
kvalitet rada i efikasnost privređivanja.


Nije, dakle, stvar samo u pridržavanju ili nepridržavanju kvalitetnih
kriterija, da li će drvna industrija platiti ili preplatiti tržnu cijenu, da li će
se jedan dio vrijednosti nezasluženo preliti u šumarstvo ili preradu drva.
Ozbiljniji je problem i od presudnijeg značaja ako se, propuštanjem onogšto smo trebali uraditi, izazove kvarenje šumskih proizvoda i odgovarajućipad vrijednosti u preradi, dakle direktna šteta, koja ne predstavlja prelijevanje,
već nepovratni gubitak za čitavu privredu.


S tim u vezi, mi bi morali uočiti i biti svijesni, da smo, bez obzira
na cijenu koju smo za jedan furnirski trupac ostvarili, napravili zlo i štetu,
ako je taj trupac prerađen u daske, jer je dobijena manja vrijednost nego
kad bi bio prerađen u furnir. Mi smo obavezni da šumske proizvode sačuvamo
od kvarenja, da ih pravovremeno otpremimo na pogone za preradu,
da se osjećamo suodgovorni za takve i slične promašaje i moralno obavezni
da ih na svakom mjestu suzbijemo.


Primjer JUS-a i odnos prema njemu pokazuje kako se teorija odvaja
od prakse. Često pretjerujemo i teoretskim raspravama oko donošenja
formalnih zaključaka, a premalo smo zaokupljeni tim što se nakon toga
događa u praktičnom životu. I ovdje, kao i u drugim područjima, stvar se
ne završava tim što smo lijepo sročili zaključke, definirali kvalitetne kriterije,
ili napisali kako bi trebalo raditi. Primjena toga u praksi, i to takva
primjena koja će osigurati odgovarajuću poslovnu i društvenu korist. To
treba da bude temeljna stvar i neka vrsta stručnog samopotvrđivanja. Ako
nema mogućnosti da se ostvari, sve ono što smo lijepo i dobro zamislili,
ostaje u danoj situaciji nekorisno, nepotrebno i struci i društvu, bez pravog
smisla.


485




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Znači, ne samo napisati i formulirati ono što želimo postići nego i izraziti
svoje određeno mišljenje i stav o tome što treba poduzeti i kako treba
organizirati akciju, na koje se snage treba osloniti, da bi se zamisao moglaostvariti. Tada će već kod rađanja zamisli autor povezati zamisao s praksomi stvoriti neophodne uslove da zamisao bude lakše shvaćena i prihvaćenaod onih koji će je primjenjivati i sprovoditi. Ako budemo tako postupali,
onda ni budući JUS neće biti samo skup formalnih propisa, već opipljivo
sredstvo da se izmijeni i unapredi privredni život.


2. Industrija za preradu drva, da bi mogla upoređivati uspješnost svoje
proizvodnje i poslovanja, mora imati mogućnost i priliku da poduzeća vrše
upoređenja troškova, postignutog procenta iskorišćenja, ostvarene vrijednosti,
dohotka i svoje produktivnosti sa prošlim razdobljem, sa srodnim
poduzećima u zemlji i u inozemstvu. Bez takvog upoređenja, poduzeća ne
mogu znati da li i u kojoj mjeri rade uspješno, niti je moguće organizirati
šire akcije za unapređenje poslovanja.
Ali, realna uspoređenja su moguća samo onda kada se zna što tko
prerađuje tj, kakvu vrstu drva i kakav je kvalitetan sastav sirovine. Očito
je da se ne mogu upoređivati: pogon koji prerađuje jelovinu sa pogonom
za preradu hrastovine ili pogon koji izrađuje elemente sa pogonom koji
proizvodi isključivo neobrubljenu građu, kao i onaj koji pili oblovinu sa
pretežnim učešćem I/II klase s onim koji prerađuje lila oblovinu, ako se
sve to prethodno ne svede na zajednički pokazatelj, koji smo unapred utvrdili,
usvojili i propisali. U tu svrhu mi smo, uglavnom na bazi JUS-a iz 1955. g.
kroz desetke godina vršili probne prerade trupaca i prikupili podatke o tome
koliki procenat iskorišćenja, koja vrijednost u gotovim proizvodima i koji
utrošak sati se ostvaruje u preradi trupca određene vrste drva, dimenzija
i kvalitete. Na taj način sređeni normativi su postali nezamjenjivo pomagalopri planiranju proizvodnje i oprobano sredstvo za upoređivanje poslovnihrezultata, za ocjenjivanje rada stručnjaka i za usmjeravanje proizvodnje.
Odbacivanjem JUS-a odbacujemo i sva ta teško stečena mjerila efikasnosti
poslovanja, bez kojih ne može biti pravog napretka u preradi. A kad zataji
prerada počne stagnirati i nazadovati, onda neće biti u mogućnosti da plati
odgovarajuću cijenu za sirovinu, čime će automatski biti pogođeno šumarstvo.


3. Za šumarstvo i preradu drva predstavlja težak teret nepotrebno i
duplo investiranje u preradbene kapacitete. Milijarde koje se u to još uvijek
troše predstavljaju čisti gubitak, jer povećavaju obaveze i troškove, a oie
doprinose ništa povećanju proizvedenih količina, vrijednosti proizvodnje i
zaposlenosti.
Naravno, teoretski smo svi protiv takvog investiranja. U praksi se,
međutim, ponašamo drugačije, ne vodeći mnogo računa o tome kakvu
štetu time nanosimo drugim pogonima i kolektivima. Između ostalog, to
dokazuje i naše ponašanje prema JUS-u. JUS možemo iskoristiti kao pomoćno
sredstvo da se, od raspoložive domaće sirovine, odgovarajuće količine oblovine
određene kvalitete i dimenzije izdvoje kao najpogodnije za preradu
bilo u furnir i šperploče, bilo u piljenu građu. Tad bi mogli dovoljno točno
ocijeniti koliko u SRH imamo oblovine za furnir, koliko za šperploče i koliko
za piljenje; da li su nam dostatni postojeći preradbeni kapaciteti ili
treba graditi nove. Time što smo odbacili JUS, mi smo pružili široku


486




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 85     <-- 85 -->        PDF

mogućnost da se količine oblovine za furnir, ljuštenje i piljene ocjenjuje
napamet, onako kako to nekome momentano odgovora. Naravno, s tim se
onda špekulira i opravdava »divlje« i nepotrebno investiranje.


4. O postojanju obaveznog JUS-a zavisi također i uspješno odvijanje
trgovine. Pošto su utvrđeni kvalitetni i drugi kriteriji, prodani proizvodi
mogu se otpremati bez prethodnog preuzimanja. Nadalje, JUS služi kao
pravna osnova za rješavanje poslovnih sporova između prodavalaca i kupaca.
Time se olakšava i pojednostavljuje sklapanje poslova i radova oko preuzimanja
i otpreme šumskih proizvoda se svode na najpotrebnije, a kroz to
snizuju troškovi trgovine.
IV KAKAV NAM IUS TREBA


Kod ocjenjivanja kakav nam je JUS potreban, treba imati u vidu naročito
ove okolnosti:



Tehnika prerade i transport su uz-napredovali toliko, da su prerađivači
u položaju da rentabilno prerade i lošiju sirovinu i tanjih dimenzija,
nego što smo mogli ranije;
— Razvoj
i modernizacija finalne proizvodnje je izazvala veću potražnju
sirovina, ali je omogućila i veće tolerancije u pogledu kvalitete, tj. povećala
je upotrebljivost jednog dijela manje vrijednih proizvoda — primarne
prerade (piljena građa, furnir i si.)

Upotreba sve skupocjenijih strojeva u proizvodnji šumskih proizvoda
i njihovoj preradi i nastojanja da se organizacionim mjerama stvore
uslovi da strojevi budu što racionalnije korišteni, zahtijeva omasovljenje
proizvoda jedne vrste, sužavanje asortimana i pojednostavljenje proizvodnih
procesa.
JUS koji ne bi bio prilagođen ovim okolnostima i ne bi uvažio mogućnosti
i zahtjeve proizvodnje, prvenstveno prerade, i budući opći napredak
tehnologije i tehnike, bio bi već sada promašaj, a sutra očita smetnja
napretku. U skladu s tim, JUS bi trebao da kod oblovine utvrdi kao osnovno;


— Donju granicu kvalitete i dimenzije F i L trupaca. Što je ispod toga,
to je pilanska oblovina.
— Donju granicu kvalitete i dimenzija pilanskog trupca. Što je ispod toga,
to je rudno drvo, ogrijev i si.

Kvalitetne kriterije i dimenzije namjenske oblovine: brodske građe, trupaca
za šibice, oblovine za popruge i četvrtače i si.
Time bi razgraničile i utvrdile granice kvalitete i dimenzija između
glavnih grupa oblovine: furnirskih trupaca, trupaca za šper ploče, pilanskih
trupaca i namjenske oblovine. Na taj bi način bilo omogućeno da ocijenimo
raspoložive količine oblovine za svaku od tih djelatnosti posebno. Tako bi
na bazi domaće sirovine bili postavljeni čvrsti osnovi i granice za trajan
rad i uspješan razvoj i proizvodnje furnira, i proizvodnje šperploča, i pilanske
prerade i pogona za namjensku preradu.


Dalje razvrstavanje oblovine po klasama i dimenzijama unutar tih pojedinih
grupa proizvoda jeste uglavnom unutarnja stvar svake od tih djelat


487




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 86     <-- 86 -->        PDF

nosti. Polazeći od korisnosti, svrsishodnosti i potreba prerade, svaka od tih
djelatnosti će onda utvrditi kako će se unutar toga trupci dalje razvrstavati
i u koliko klasa.


Na sličan način bi trebalo postupati i sa ostalim šumskim proizvodima.


V MOGUĆNOSTI I ALTERNATIVE RIEŠENJA


Pri izradi prijedloga i pri donošenju JUS-a moguća su dva puta


1.
Da polazna osnova bude JUS iz 1955. g., s tim što bi se unijele odgovarajuće
korekcije kvaliteta i dimenzija, uvažavajući nastale promjene u
tehnici i tehnologiji, kao i zahtijeve tržišta ili
2.
Da se izradi novi JUS, odnosno definiraju sasvim novi kriteriji o kvaliteti
i dimenzijama, što više prilagođeni sadašnjoj i budućoj preradi i
zahtjevima tržišta, ne obazirući se, u pravilu, na dosadanje propise
JUS-a.
Svi su izgledi da bi ovaj drugi put, tj. izrada novog JUS-a skratio
čitav postupak i omogućio da se lakše prebrode postojeće suprotnosti
između šumarstva i prerade, i da se izbjegnu sadanji propisi o formiranju
i pridržavanju cijena šumskih proizvoda, koji se najčešći izvori trvenja i
sporova. U skladu s tim, a na osnovu prethodnog dogovora između poslovnih
udruženja šumskih gospodarstava i drvne industrije, oformljena je 1972.
godine stručna grupa, koja je izradila svoj prijedlog: Opći uvjeti za razvrstavanje,
mjerenje i zaštitu trupaca.


Prijedlog je pojednostavio opise kvalitetnih kriterija i smanjio broj
klasa, čime bi se olakšalo ocjenjivanje i preuzimanje sortimenata. Pri tom
su uvažena kako pojednostavljenja standarda drugih evropskih zemalja, tako
i naše vlastite prilike i potrebe prerade. Taj rad bi mogao biti također
oslonac za daljnje rasprave i akcije u pravcu izrade i donošenja novog
JUS-a šumskih proizvoda.


Bez obzira na to da li će se, na bazi prethodnog dogovora proizvođača,
pristupiti izradi JUS-a u dvije ili u jednoj varijanti, postupak bi mogao biti
slijedeći:


a) Izabrana mješovita grupa stručnjaka šumara i prerađivača, posebno
za kemijsku preradu drva i po vrstama drva, dogovorila bi i utvrdila kvalitetne
kriterije i dimenzije šumskih proizvoda i sortimenata, koji će po
njihovoj ocjeni dati u preradi, pojedinačno i u cjelini, optimalne vrijednosti.


b) Na osnovu probnih prerada, koje su već obavljene ranije i koje bi
se još obavile, i prosječnih cijena proizvoda prerade koje se u pravilu postižu
u izvozu (svjetske cijene), utvrdila bi se, odnosno ocijenila vrijednost preradom
dobijenih proizvoda iz 1 m´5 sirovine određenog sortimenta i kvalitete.
Oduzimanjem od tih vrijednosti normiranih troškova prerade, izračunale
bi se cijene i odnosi cijena šumskih proizvoda i sortimenata po klasama
i dimenzijama.


Nakon što bude usvojen JUS i postao obavezan, taj bi postupak postao
osnova za sastav cjenika, odnosno za preispitivanje i ugovoranje cijena
između poslovnih partnera, u pravilu za svaku godinu posebno.


488




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Naravno, kod toga treba strogo lučiti pojam JUS-a od pojma cijena.
Propisi JUS-a vrijede za duže razdoblje, dok su cijene promjenljive, zavisne
obično o ponudi i potražnji, o troškovima prerade i o mogućnostima. Usvojena
orijentacija na samoupravno sporazumijevanje o cijenama između
šumarstva i prerade drva, omogućiti će da se ubuduće pitanje cijena rješava
slobodnije i elastičnije. Stoga će postepeno i relativno za kratko vrijeme
prestati potreba za nelegalnim podizanjem cijena, kršenjem
i zloupotrebljavanjem propisa JUS-a.


VI ZAKLJUČAK


Svakim danom postaje očiglednije da privredne grane šumarstvo i prerada
drva mogu uspješno poslovati i razvijati se samo pod uslovom, da
postepeno likvidiraju stihiju u privređivanju i da zajedničkim nastupom
spriječe ometanje uspješnog dugoročnog razvoja perspektivnih radnih kolektiva.
Iz toga bi trebala proizaći težnja i spremnost stručnih kadrova, da
rade u pravcu sređenja i stabilizacije privrednih odnosa u šumarstvu i
preradi drva, da putem dogovora i sporazumijevanjem međusobno usklađuju
svoje poslovanje i svoj razvoj, prilagođujući svoje djelovanje mogućnostima
i potrebama svojih glavnih poslovnih partnera i nastojeći da jedna
privredna grana ne živi na račun druge.


Bilo bi neprihvatljivo da industrija za preradu drva zahtijeva, da joj
šumarstvo prodaje svoje proizvode ispod tržnih cijena i da indirektno snosi
teret zaostalosti prerade i pomanjkanja organiziranih napora i akcija da
se prerada poslovno sredi i osposobi za budući normalan rad i konkurentan
nastup na tržištu. S druge je strane isto tako neprihvatljivo, da šumarske
organizacije ignoriraju povremene poremećaje u poslovanju i teškoće u
razvoju svojih perspektivnih poslovnih partnera — kupaca i prerađivača
šumskih proizvoda, te da ih kroz ucjene i stalno povišavanje cijena lišavaju
sirovine i puštaju da poslovno tonu i propadaju. Optimalni razvoj šumarstva
i prerade drva moguć je, između ostalog, ako se sagledava i programiraposlovanje i razvoj dugoročno, ako se pridržavamo dogovorenih i u svijetuudomaćenih pravila o poslovnom ponašanju, ako se poštuju partnerski interesi
i odnosi u međusobnom poslovanju. U tom smislu je donošenje JUS-a
šumskih proizvoda i obaveznost njegove primjene najbolje sredstvo za rješavanje
nastalih suprotnosti, temelj na kome mogu dalje opstati i skladno
se razvijati sve tri privredne grane.


Donošenje JUS-a je od posebnog značaja za mladu generaciju šumarskih
inženjera i tehničara. Uslijed nepostojanja JUS-a šumskih proizvoda, oni su
neopravdano bili lišeni mogućnosti da stručno djeluju i razvijaju svojesposobnosti i kreativnost na području eksploatacije šuma. Donošenjem JUS-a
ova će nepravda biti ispravljenja i njima će ponovno biti pružena prilika
da usvoje prošla stručna iskustva i da ih dalje unapređuju na korist šumarstva
i prerade drva.


Općenito je priznato, da su udruživanje, unapređivanje, poboljšanje
organizacije i osavremenjivanje proizvodnje procesi od kojih zavisi naše
uspješno uključivanje u tržišnu privredu industrijski razvijenih zemalja
i naša konkurentna sposobnost. Da bi stručnjaci šumarstva i prerade drva




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 88     <-- 88 -->        PDF

mogli uspješno djelovati na odvijanje tih procesa, neophodno je da se što
prije oslobode sveg onog balasta koji u poslu nepotrebno oduzima vrijeme
i navodi na rješavanje zadataka od sporednog značaja. To tim više, što
su teškoće da savladamo savremenu tehniku tehnologiju i organizaciju proizvodnje
stvarno veće od naših momentanih materijalnih i kadrovskih mogućnosti
da ih svladamo i riješimo onom brzinom koju zahtijeva opći napredak
nauke i privređivanja. S tog stanovišta manjak JUS-a i njegova neobaveznost,
čime se postiče stihija u privređivanju i nepotrebno angažiranje najkvalitetnijih
ljudi iz proizvodnje, da se bave poslovima oko nabave i prodaje
sirovina za preradu na način koji ništa ne pridonosi povećanju vrijednosti,
predstavlja ozbiljan faktor u usporavanju proizvodnje.


Radi suprotnosti poslovnih interesa i podvojenosti stavova radnih organizacija,
kao i radi administrativnog rješavanja cijena šumskih proizvoda,
dosadanji pokušaji da se donose JUS nisu uspjeli. Sa afirmiranjem samoupravnog
sporazumjevanja poboljšati će se mogućnosti za rješenje ovog
pitanja. Međutim, uspjeh akcije zavisi i od toga, da li će se na tome angažirati
snage koje nisu opterećene poslovnim neslaganjima i suprotnošću
interesa i koje će u svoje ocjene i stavove unijeti više objektivnosti i više
spremnosti da se založe za širi društveni interes. Stoga je pravo vrijeme
da Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije stručna društva
na terenu razmotre probleme vezane na donošenje JUS-a šumskih proizvoda,
da po tome zauzmu svoje stavove, da zajedno sa poslovnim udruženjima
i privrednim komorama pokrenu i organiziraju akcije radi utvrđivanja i
propisivanja obaveznih kriterija za razvrstavanje šumskih proizvoda. Akciji
bi se trebao priključiti i Fakultet, jer i on sa svoje strane ne bi smio tolerirati
da se, nasuprot onom što se uči na fakultetu, degradira u praksi tako
važna djelatnost kao što je eksploatacija šuma, a samim tim devalvira i
fakultetska nastava. To bi mogao biti uvod da se Fakultet počne izvlačiti
iz izoliranosti, a njegove snage i ugled da se iskoriste za buduće zajedničko
rješavanje ključnih pitanja poslovanja i razvoja šumarstva i prerade drva.


U svemu tome, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske mogao bi odigrati važnu ulogu. Ako se Savez prihvati ove akcije
i svojim učešćem doprinese da se donese novi JUS, ispuniti će velik i odgovoran
dug prema struci, a i društvu.


DISKUSIJA


Rasprave u Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske su pokazale da sve više dozrijeva uvjerenje, da se ubrzan i uspješan
razvoj šumarstva i prerade drva, a posebno aktiviranje stručnih snaga,
može ostvariti najbolje ako se priđe postepenom, ali sistematskom i konkretnom
rješavanju najvažnijih pitanja struke i privređivanja, koja zadiru
u interese i poslovanje većine ili svih radnih organizacija. Pošto rješavanje
ovih pitanja uključuje u sebi mijenjanje odnosa i usklađivanje razvoja,
prevladavanje suprotnih mišljenja i interesa, akcije moraju biti kompleksne
i zahtijevaju angažiranje ne samo radnih organizacija šumarstva i prerade
drva, već i drugih privrednih, društvenih i političkih faktora. Stoga je


490




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 89     <-- 89 -->        PDF

upravo Savez inženjera i tehničara pogodan da izađe sa programom pitanja
čije rješavanje je od vitalnog značaja za struku, da pokreće akcije i u njima
učestvuje.


Jedno od takvih pitanja, koje vapi za intervencijom struke, jeste
donošenje JUS-a šumskih proizvoda. To je pitanje obrađeno u predavanju
ing. B, Čopa, koje je održano 6. II. 1975. u društvenim prostorijama Saveza
pod naslovom: Donošenje JUS-a šumskih proizvoda — sredstvo za sređenje
i poboljšanje poslovanja šumarstva i prerade drva. Predlaže se akcija koja
bi obuhvatila ne samo definiranje kvalitetnih kriterija i mjere da se šumski
proizvodi sačuvaju zdravi za preradu, već i stvaranje neophodnih uslova
za slobodno formiranje cijena šumskih proizvoda, dogovorom između udruženih
prozivođača šumarstva s jedne i prerade drva s druge strane. Naime,
ako se »oslobode« cijene šumskih proizvoda i ne zauzdaju odgovarajućim
samoupravnim sporazumom, onda će i ubuduće neizbježno dolaziti do narušavanja
Standarda i kršenja dogovorenih cijena.


S obzirom na aktualnost teme, i u želji da se u rješavanje pitanja JUS-a
uključi što širi krug stručnih i poslovnih ljudi, predavanje ing. B. Čopa
se objavljuje u Šumarskom listu. Bilo bi korisno kad bi se o tome povele
rasprave i diskusije putem teritorijalnih šumarskih društava, te da kritičke
primjedbe, diskusije i prijedlozi doprinesu, da se ujednače stavovi i stvore
uslovi za poduzimanje organiziranije akcije za donošenje JUS-a.


Na spomenutom predavanju ing. B. Čopa, u diskusiji je izneseno niz
kritičkih primjedaba, mišljenja i sugestija sa strane prisutnih, pa i ovo —
u skraćenom obliku — iznosimo kao daljni korak u rješavanju iznesene
problematike.


Prof. dr. Z. Potočić (Zagreb) Donošenje JUS-a otežava:



nezadovoljavajuća organiziranost šumarstva i prerade drva,
— naš
privredni sistem nije dovoljno stimulativan i zato je veoma teško
naći pravi izlaz,

dugoročna razvojna politika je također važan uslov za rješenje tog
pitanja,

šumarstvo mije usamljeno u povisivanju cijena, to rade i drugi,

nesređeni odnosi između poduzeća, zatim između šumarstva i prerade
drva itd.
Ing. Ajbek (Vinkovci)



JUS treba izraditi za čitavu Jugoslaviju. U tom pravcu Savezna privredna
komora već poduzela odgovarajuću inicijativu.

Nužno je riješiti pitanje slobodnog formiranje cijena šum. proizvoda,
bez toga nema rješenja.
— Šumarstvo je protiv toga da joj drvna industrija nameće svoj način preuzimanja.

JUS treba pojednostavniti i da služi prvenstveno kao osnova za ocjenjivanje
vrijednosti.
Ing. V. Fašaić (Zagreb) Bitno je da ocijenimo da li nam je JUS potreban,
a kakav nam treba, o tome ćemo se naknadno dogovoriti.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Ing. N. Goger (Zagreb)



Nama su potrebne globalne generalne uzance u skladu s napretkom tehnologije
i tehnike sa trajanjem do cea 10 godina. Detaljniji tehnički uslovi
bi se utvrđivali godišnje.

Silan »porast« učešća vrijednijih sortimenata najbolje pokazuje da vlada
stihija u primjeni kvalitetnih kriterija.

Niko se ne pridržava dogovorenih odnosno propisanih ciljeva. Zato je
veoma otežano planiranje i ulaženje u gradnju novih preradbenih kapaciteta.
Prof. dr. I. Horvat (Zagreb)



JUS je neophodan i sada je samo pitanje — kako doći do njega.

Fakultet će sa svoje strane sagledati sve faktore i pridonijeti da se
aktivno uključi u rješavanje ovog pitanja.
Ing. M. Kotarski (Nova Gradiška)



Prerada je glavni krivac za remećenje cijena,

Zaboravlja se na doprinos šumarstva za obnovu zemlje pošto nema odgovarajuće
pomoći, šumarstvo mora povišivati cijene.

Najvažnije je da se šume otvaraju kroz gradnju šum. cesta.

šumarstvo bi moralo imati svoju internu banku.
Ing. M. Novaković (Zagreb) Glavne su teškoće:



obaveznost i propisivanje cijena šumskih proizvoda,



prekapacitiranost preradbenih pogona vodi nabijanju cijena,

šumarstvo i prerada su suviše razbijeni, odnosno OOUR-i se još nisu
dovoljno povezali za širu akciju,

JUS se ne može odvojiti od cijena, riješiti cijene to je glavno.
Ing. S. Vanjković (Karlovac)



JUS je neophodno potreban, to traži život.

U ugovore se unose kvalitetni kriteriji i bez toga ne ide. Ali se radi cijena
ugovori velikim dijelom ne poštuju.

Potrebno je nastaviti akciju radi pronalaženja najpovoljnijih rješenja
i savladavanja prepreka koje se javljaju.

Prerada bi morala imati više razumijevanja za potrebe šumarstva. Dešava
se da drvna industrija neće preuzeti oblovinu, a istodobno se protivi
da ta oblovina ode u izvoz.

JUS će imati povoljno djelovanje i na uzgoj šuma, jer će se forsirati
vredniji sortimenti i vrednije vrste drva.
Ing. E. Vilček (Nova Gradiška)



JUS će biti donesen onda kad se ostvari slobodno formiranje cijena

obraditi treba i JUS za rezanu gradu, jer se tu dešavaju jednake pojave
kao i kod šumskih proizvoda,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 91     <-- 91 -->        PDF


integracije se formiraju u zajednice, to je povoljno za rješenje tog
pitanja, ali dolje imamo prejaku disperziju u OOUR-e što zasada djeluje
u suprotnom pravcu,

susrećemo se prečesto sa promašenim investicijama, a nitko ne odgovara
za takve promašaje.
Ing. Z. Višnjevac (Zagreb) Donošenje JUS-a bi pomoglo da se prilikom carinjena
primjenjuju jedinstveni kriteriji.


*


Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i na
ovom mjestu zahvaljuje ing. Bogomilu Čopu, vrsnom stručnom i društvenom
radniku, što oživljava i ponovno pokreće raspravu oko donošenja JUS-a
za šumske proizvode. Ing. B. Čop to čini već godinama, pa je tako upravo
prije godinu dana davao vidan prilog raspravi oko fizionomije šumarskog
lista (Š. L. 12/75).


Njegov današnji prijedlog za donošenje JÜS-a za šumske proizvode i
prilog ovoj problematici predstavlja doprinos u akciji oko sređivanja i
poboljšanja poslovanja šumarstva i prerade drva, te zaslužuje punu pažnju.


Prijedlog predstavlja — uz ostalo — snažni ekonomsko-pravni elemenat
za stabilizaciju i unapređenje poslovanja u šumarstvu i preradi drva, kao
i daljni doprinos u problematici međunarodne podjele rada.


Članak je došao i objavljuje se u pravi čas!


IZIŠAO IZ TISKA!


DNEVNIK RADA
(službena knjiga terenskog osoblja)


Praktično džepno izdanje vel. 12 x 17 cm, fini pisaći papir tvrdi
povez!


Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih
predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti
šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji
i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta,
godišnjih odmora, bolovanja i si.


Cijena s poštarinom: 35,00 din.


Isporučujemo ODMAH!


Narudžbe prima:


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
Zagreb, Mažuranićev trg 11