DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 73 <-- 73 --> PDF |
gljivici iz roda Ceratostomella i to Ceratostomella ulmi, uzročniku »holandske bolesti brijesti«, praktično nestao u kratkom vremenu iz naših nizinskih šuma. Kod brijesta presudnu ulogu za brzo širenje hol. bolesti odigrao je brijestov potkornjak. To su bili upravo razlozi da se je poslije drugog svjetskog rata u našoj zemlji započelo s organiziranim radom na suzbijanju gubara i drugih štetnih insekata. Suzbijanje na većim površinama omogućila je primjena aviona. Prve pokuse aviokemijskog suzbijanja gubara proveo je 1947. g. prof. Kovačević na površini 245 ha u šumi Muško ostrovo (St. Mikanovci), a iduće godine na površini 2526 ha u šumama Zap. Kusara, Rastovica (Županja) i Grabarje (Cerna). Međutim, prvom operativnom akcijom aviozamagljivanja u 1949. g. obuhvaćeno je 244.200 ha hrastovih šuma na području Vinkovaca i Županje. Aviokemijski radovi suzbijanja štetnih gusjenica vršeni su u sve četiri poslijeratne gradacije gubara. Za prvu gradaciju gubara (1946 — 1949) je već rečeno. U drugoj, koja je trajala od 1953 — 1956, suzbijanje je izvršeno na području Šumskog gospodarstva »Krndija« Našice, na površini 2.898 ha. U trećoj gradaciji gubara (1963—1966) suzbijanje je izvršeno na ukupnoj površini 116.850 ha. U tom periodu najviše je suzbijano na području šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci 56.000 ha, zatim ŠG »Krndija« Našice 19.400 ha, ŠG Osijek 20.950 ha, ŠG SI. Brod 11.700 i ŠG »Papuk« 8.800 ha. Mišljenja smo da ova veličina provedenih akcija u dogledno vrijeme neće biti premašena. Sve ove akcije izvršene su avionima različitih tipova (Stearman, Utva, An-2 i dr.). U radu je korišten 10 — 16% DDT preparat Pantakan po metodi toplog zamagljivanja uz dozu 2—3 litre čistog preparata po 1 hektaru. U novije vrijeme interes za zaštitu šuma je porastao i radi toga što se je došlo do saznanja da su idealne koristi od šume tri puta veće od direktnih (drvo i drugi proizvodi). Ova činjenica nameće potrebu da za zaštitu šuma mora u buduće voditi brigu, osim šumsko privrednih organizacija, i šira društvena zajednica. Iako su provedene tako velike uspješne akcije suzbijanja štetnih insekata u šumama, u novije vrijeme intenzivno se radi na uvođenju bioloških mjera zaštite. Ovo je radi zaštite čovjeka i njegove okoline, a osobito radi održavanja biološke ravnoteže u prirodi. Upravo radi štetnosti kemijskih sredstava na bazi DDT za zdravlje ljudi i korisnih organizama, u 1972. g. zabranjena je njegova upotreba u poljoprivredi, veterini i šumarstvu. Međutim, na traženje šumsko privrednih organizacija putem Poslovnom udruženja šumsko privrednih organizacija, Savezni sekretarijat za poljoprivredu privremeno je dozvolio daljnju primjenu DDT preparata u šumarstvu kod jačih napada gusjenica, gubara, hrastovog savijača i drugih štetnih insekata. Kod toga je uvjetovano da na površinama za tretiranje nema poljoprivrednih usjeva i da se trava sa tretiranih površina ne koristi za ishranu stoke. Upravo radi navedenoga ograničeno je kemijsko suzbijanje štetnih insekata na određene površine. To su najvrijednije hrastove sastojine, sjemenske sastojine, sastojine u kojima se vrši prirodna obnova oplodnom sječom, plantaže brzorastućih vrsta drveća i šume posebne namjene (zaštitne šume, prirodni spomenici, rezervati i dr.) |