DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 72 <-- 72 --> PDF |
POJAVA I SUZBIJANJE GLAVNIH ŠTETNIH INSEKATA U ŠUMAMA ISTOČNE SLAVONIJE* Crnković Drago, dipl. inž. UVOD Poslije drugog svjetskog rata, a naročito posljednjih petnaest godina, zaštita šuma dobiva sve veće značenje. Razlog tome su učestale masovne pojave nekih vrlo opasnih štetnih insekata u našim najvrijednijim nizinskim hrastovim šumama. Od ovih opasnih štetnih insekata na prvo mjesto dolazi gubar, zatim mrazovci, te hrastov savijač i jasenova pipa. Gubar i mrazovci ugrozili su opstanak brojnih kultura i plantaža brzorastućih topola za čije podizanje su u posljednjih petnaest godina uložena velika novčana sredstva. Zadatak zaštite hrastovih šuma nije samo u spašavanju prirasta, nego još više u sprečavanju daljnjih pojava sušenja stabala hrasta u nizinskim šumama. Poznato je, da je odumiranjem brijesta ozbiljno ugrožen hrast, naša najvrijednija vrsta drveta, poznata u svijetu radi svojih posebnih osobina pod imenom »slavonski hrast«. Još 1909. godine započeo je proces sušenja hrasta. Samo u prvih 15 godina posušilo se je u posavskim šumama 1,700.000 m3 drvne mase hrasta. Ovaj proces masovnog sušenja hrasta u nizinskim šumama traje sa manjim ili većim prekidima do danas. Sušenja na našem području nastala su poslije kalamitetnih pojava gubara i drugih štetnih insekata. Ove pojave bilo je i poslije treće poslijeratne gradacije gubara (1963—1966), a čak i u ovoj zadnjoj gradaciji (1971 — danas) Najbolji su za to primjeri: Zapadna Kusara (Županja), Ivovača (D. Miholjac), Jabuka (Osijek), Zokovica (Đakovo) i Vrapčana (Vinkovci). Osim problema sušenja hrasta na cjelokupnom području nizinskih sastojina hrasta lužnjaka, postoji problem dugogodišnjeg izostanka uroda žira. Ovaj problem je ugrozio obnovu hrastika prirodnom naplodnjom u toj mjeri, da na pojedinim mjestima dolazi u pitanje i sječa zrele drvne mase. Izostanak uroda žira u velikoj mjeri pripisuje se učestaloj pojavi navedenih štetnih insekata u našim hrasticima. Problem sušenja hrasta još uvijek nije do kraja proučen. U novije vrijeme na rješavanju toga problema radi veliki broj znanstvenih radnika. Posebno se želi proučiti uloga gljivice Ceratostomella merolinensis kod sušenja hrasta. Ovo je važno radi toga što je upravo brijest, zahvaljujući * Referat podnesen na stručnom savjetovanju »Dani slavonske šume« 13. VI. 1975. u Našicama. Primljeno 25. X. 1975. 474 |