DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Uvedene — meliorativne — seče mogu uslovljavati pojavu pomeranja visinskih
kriva, bar koliko se moglo utvrditi iz nama dostupnih podataka, dvojako


1. »Računskim« podizanjem srednjih visina odgovarajućih debljinskih stepena.
Sečom krivih, bolesnih i deformisanih stabala, odnosno stabala sa visinama
znatno nižim od onih koje ta vrsta drveća može da postigne na datom staništu,
»računski« se podižu srednje visine odgovarajućih debljinskih stepena, što ujedno
dovodi i do pomeranja visinske krive.
2. Povećanjem tekućeg visinskog prirasta sastojine, odnosno, kako to Ph.
Flur y (1933) konstatuje, kvalitativnom popravkom materijala. Pored toga što
se meliorativnim zahvatima »računski« podižu srednje visine odgovarajućih debljinskih
stepena, sečom »pasivnog« dela inventara povećava se i njihov tekući
visinski prirast po debljinskim s tepenima, odnosno sastojine posmatrane u celini
veći u periodu posle provedenih seča nego u periodu pre. Zbog toga se i srednje
visine odgovarajućih debljinskih stepena u periodu posle provedenih seča podižu
naviše, te stoga meliorativni zahvati u sastojini i na ovaj način, pored već navedenog
»računskog«, uslovljavaju pojavu pomeranja visinskih kriva.
Na osnovu upoređivanja visinske krive jele premera 1964/65. godine bez
posečenih stabala sa krivom istog premera sa svim stablima može se konstatovati
da su one identične. Uvedene seče stoga misu uslovile »računsko«
pomeranje visinske ikrive jele premera 1964/65. godine. Stoga se može konstatovati
da je nastalo pomeranje visinske krive jele u periodu posle provedenih
seča uslovljeno samo daljim udaljavanjem njene unutrašnje izgrađenosti
od tipične prebirne i proizašlim povećanjem tekućeg visinskog prirasta
ove vrste drveća u posmatranom intervalu vremena.


Iz postavljene uporedne analize veličina godišnjeg pomeranja visinske
krive jele u periodima pre i posle provedenih seča (tabela br. 1) može se
konstatovati da je došlo do njenog većeg pomeranja u periodu 1964/65 —
1968/69. godine u odnosu na period 1954/55 — 1964/65. godine.


Tabela br. 1


4o 5o 6o 7o Pros.


PERIOD" -^ f


.cm / god.


195V55.- 1964/65. 7.o 7.0 7.0 7,D 7.o


196V65.- 1968/69. 12,5 12,5 12,5 12,5 12,5


Razlika 5.5 5,5-5,3 5,5 5.5


Verovatne razloge za ovakav odnos u veličinama godišnjeg pomeranja
visinske krive jele u upoređivanim intervalima vremena treba tražiti u
zajedničkom delovanju konstatovanog procesa udaljavanja njene unutrašnje
izgrađenosti od tipične prebinne i proizašlog povećanja tekućeg visinskog
prirasta ove vrste drveća na istraživanu pojavu u periodu posle provedenih
seča. Naime, dok na veličinu pomeranja visinske krive jele u periodu pre
provedenih seča utiče, najverovatnije, samo konstatovano udaljavanje njene
unutrašnje izgrađenosti od tipične prebirne, dotle je upoređivana veličina
u periodu posle ovih seča, pored navedenog uzroka, uslovljena i proizašlim
povećanjem tekućeg visinskog prirasta u tom intervalu vremena. To jest,
novonastali sastojinski odnosi su uslovili da je godišnje pomeranje visinske
krive jele u periodu posle provedenih seča (pros. 12,5 cm/god.) veće nego
u periodu pre (pros. 7,0 cm/god.).