DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Smanjivanje relativnog učešća broja stabala u najnižim visinskim stepenima
(a povećanje u višim) uslovilo je pomeranje linije raspodele stabala
drugog premera udesno u odnosu na istu liniju prvog premera. Stoga se
može konstatovati da se bukva i po visinskoj izgrađenosti udaljuje od tipične
prebirne, odnosno približava se strukturi tipično jednodobnih sastojina.


Tendencija daljeg smanjivanja relativnog učešća broja stabala u nižim
visinskim stepenima, a povećanja u višim, može se konstatovati i u liniji
raspodele stabala trećeg premera, u kojoj se zapaža formiranje još jednog
maksimuma zastupljenosti. Ovakva konstatacija jasno ukazuje na proces
diferenciranja posebnih spratova u visinskoj izgrađenosti bukve, odnosno na
dalje udaljavanje njene visinske strukture od tipične prebirne.


*
* *


Na osnovu izloženog može se zaključiti da se proces udaljavanja unutrašnje
izgrađenosti bukve od tipične prebirne odnosno približavanja tipičnim
jednodobnim sastojinama nastavio i u periodu posle provedenih seča
u istraživanom ogledom polju. Nešto veće udaljavanje unutrašnje izgrađenosti
bukve od tipičine prebirne u periodu posle provedenih seča u odnosu
na period pre nastao je najverovatnije kao posljedica »mehaničkog-računskog
« uticaja ovih seča. Naime, pošto je došlo do sušenja velikog broja
tankih stabala bukve, njihovom sečom je smanjeno relativno učešće ove
kategorije stabala u odgovarajućim linijama raspodele, a povećano u srednje
jakim i jakim. Kako veoma mali broj uraslih stabala nije mogao da nadoknadi
posečena, to su uvedene seče uslovile i jednim delom kons tato vano
udaljavanje unutrašnje izgrađenosti bukve od tipične prebirne.


ANALIZA PROMERA VISINSKE KRIVE JELE


Uporednom analizom visinskih kriva sva tri posmatrana premera (grafikon
br. 5 može se konstatovati da je u istraživanom oglednom polju došlo
do pomeranja visinske krive jele u periodima i pre i posle provedenih seča.


Prebirni karakter neke sastojine je najvećim delom veštačka tvorevina, koja
se trajno može održati samo pravilno vođenim prebirnim sečama. Ako se ovakva
sastojina duže vremena ostavi sama sebi tada se gubi njena prebirna đzgrađenost
i ona prelazi u jednodobnu. Stoga je ovo verovatno i jedan od osnovnih uzroka
konstatovanom udaljavanju unutrašnje izgrađenosti jele, kao i bukve, od tipične
prebirne u periodu pne provedenih seča.


Konstatovano udaljavanje unutrašnje izgrađenosti jele od tipične prebirne,
odnosno njeno približavanje tipičnim jednodobnim sastojinama u
periodu pre provedenih seča je osnovni uzrok pojavi pomeranja visinske
krive ove vrste drveća u posmatranom intervalu vremena. To potvrđuju i
rezultati istraživanja H. Heibundgut-a (1945), G. M i t s eher lich-a
(1952, 1961), E. Assmanna-a (1953) i S. Bankovića (1974), jer oni
konstatuju da je udaljavanje postojeće strukture od tipične prebirne osnovni
uzrok pojavi pomeranja visinskih kriva. (Da li je još neki uzrok uslovio konstatovano
pomeranje visinske krive jele, na primer izvršene seče u periodu
pre postavljanja istraživanog oglednog polja, nije se moglo utvrditi jer se
nije raspolagalo dovoljnim brojem podataka za takvo razmatranje).


463