DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 51     <-- 51 -->        PDF

kuplja. Fizikalne i kemijske analize uzoraka tla vršene su savremenim metodama
laboratorijskih istraživanja.


Istraživanja su pokazala da se zajednice šuma crne johe razvijaju u području
hidromorfnih tala Posavine i Pokuplja. U šumskim predjelima Posavine,
u Spačvanskom šumskom bazenu, zajednice šuma crne johe, itj. šuma
crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) i šuma
crne johe sa trušljikom, vezom i poljskim jasenom {Frangulo-Alnetum glutinosae
ulmetosum laevis Rauš 71), razvijaju se na organogeno-močvarnim tlima
izrazitih bara, zatim na mineralno-močvarnim glejnim tlima niza i vlažnih
greda, kao i na tlima niza koje su karakterizirane prelaznim svojstvima između
mineralno-organogenih i organogeno-močvarnih tala. Mjestimično, u
predjelima Spačve, nalazimo depresije mineralno-organogenih močvarnih
glejnih tala, koje naseljava Glyceria maxima (Frangulo-Alnetum glutinosaeRauš 68 facies Glyceria maxima).


U gornjoj Posavini, u šumi žutica, zajednica šume crne johe sa trušljikom
(Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71), uspijeva u nizama na
mineralno-močvarnim glejnim tlima. Nešto više položaje, gdje se razvija
umjereno oglejeni varijetet ovih tala, crna joha postepeno napušta, a učešće
lužnjaka je sve veće.


Hidromorfna tla u području rijeke Kupe su veoma značajna za razvoj
zajednice šume crne johe i dugoklasog šaša, naročito u predjelima Prekblatnica
i Okićkog luga. Tako se zajednica Carici elongatae-Alnetum glutinosae


W. Koch 26, razvija na mineralno-organogenim močvarnim glejnim tlima,
gdje su pored ostalog — u ocjeditim nizama, izdvojene subasocijacije Iris
pseudacorus Glav. 60 i subasoc. Polygonum hydropiper Glav. 60.
U arealu mineralno-organogenih močvarnih glejnih tala u šumama Pokuplja,
crnu johu nalazimo i u cenozi poljskog jasena i kasnog drijemovca
(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae Glav. 63).


LITERATURA
<


1.
Bennet , H. H. (1948): Guide for Soil Conservation Surveys. Washingt. D. C.
2.
De kani ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje
šumskog drveća u Posavskim šumama kod Lipovljana. Glas. za šum. pokuse,
Zagreb.
3.
Dobrolski , G. V. (1958): Klasifikacija poimeni počv lesnoj zoni. Počvovedenie,
Moskva.
4.
Gračanan , M. (1951): Pedologija III, Zagreb.
5.
Gračanin , M. (1969): Zur Klassifikation hydromorpher Boden. Bulletin
scientifique. Tom 14. No 3—4, Zagreb.
6.
Fukarek , P. (1959): Geografija šuma. Šumarska enciklopedija; sv. 1, Jugoslovenski
leksikografski zavod, Zagreb.
7.
Glavač , V. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog,
biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta; disertacija, Zagreb.
8.
Glavač , V. (1962): Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma uPosavini. Šumarski list 9/10, Zagreb.
9.
H o r vat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska enciklopedija.
Zagreb.
10.
Kalinić , M. (1960): Prilog poznavanju šumskih tala Bosutskog područja;
Zagreb, Šumarski list, 9—10.
11.
Kalinić , M. (1967): Neke specifičnosti hidromorfnih tala pod šumskom vegetacijom
u slavonskoj Posavini. Beograd. Unija biol. nauka.