DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 43 <-- 43 --> PDF |
visina crno-johinih stabala kreće se od 15 do 30 m, visina jasenovih stabala kreće se od 16 do 35 m, visina vezovih stabala kreće se od 10 do 25 m, prsni promjer johovih stabala iznosi 20 do 40 cm, prsni promjer jasenovih stabala iznosi 15 do 70 cm, prsni promjer vezovih stabala iznosi 10 do 40 cm, broj johovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 100 kom broj jasenovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 200 kom broj vezovih stabala po 1 ha iznosi broj mase po 1 ha kreće se od 250 do 350 m3. Prirodnu obnovu te šume mora čovjek pomagati, da bi se što prije razvila u mješovitu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta i crne johe. ZAKLJUČAK Na osnovi obavljenih istraživanja u bazenu Spačva utvrdili smo da su na tom području razvijene slijedeće zajednice crne johe: a) Frangulo-Alnetum glutinosae typicuni Rauš 71 b) Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71 Zajednice su u prvom redu okarakterizirane karakterističnim skupom biljaka, ekološkim uvjetima i šumsko-gospodarskim mjerilima. LITERATURA 1. Anić, M. (1965): Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. list, 7/8, Zagreb. 2. Beyer , A. (1876): Regulacija Save, Zagreb. 3. Bjelčić , Ž. (1954): Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Samca. Godišnjak biološkog instituta, VII, sv. 1/2, str. 181—207, Sarajevo. 4. Cincović , T. (1955): Močvarna vegetacija u Posavini. Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, III, sv. 1, Beograd. 5. Ćahun , O., Ćahun , K. (1971): Vodni režim Bosutskog bazena. Savjetovanje o Posavini I, 27—29. I 1971. str. 57—64, Zagreb. 6. Deka n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pnidolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, krnj. 15, Zagreb. 7. Em, H. (1964): Za zajedničke na evlata (Alnus glutinosa Gaertn.) vo Makedonnija. Godišen Zbornik na zemjedelske-šumarski fakultet, Skopje, 12, 266. 8. Fukarek, P., Fab i j anić, B., Stefanović, V. (1963): Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije u donjem toku rijeke Lepenice. Naučno društvo SR BiH, knj. III, str. 85—129. 9. Glavač , V. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. (Disertacija) Zagreb. 10. Glavač , Vj. (1962): Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini. Šum. List, 9/10, Zagreb. 11. Horvat , I. (1938): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumskje pokuse, knj. 6, Zagreb. 12. Horvat, I., Tomažić, G, Horvatić, S. i Em, H. (1950): Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. 445 |