DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Najznačajniji u sociološkom pogledu su crna joha i vez. Njima pripada prvenstvo u dijagnostičkom pogledu. U sloju grmlja javljaju se osim vrsta drveća u obliku grmova s većom stalnosti još: trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus). Među diferencijalne vrste u sloju grmlja ubrajamo jednoplodni glog (Crataegus monogyna), crni glog (C. nigra), divlja jabuka (Malus silvestris), divlja ruža (Rosa canina) i žestilj (Acer tataricum) (SI. 4). Sloj prizemnog rašća nema neki osobiti sastav i osim svojstvenih vrsta asocijacije tu nalazimo veći broj diferencijalnih vrsta od kojih navodimo slijedeće: dobričica (Glechoma hederacea), bršljan (Hedera helix), koji se zbog vrlo velike zračne vlage osobito dobro razvija na tlu, a penje se i na stabla, bahornica (Circaea lutetiana), blaženak (Geum urbanum), šumski rožac (Cereastiwn silvaticuhn) i dr. Vidirrio ´da se u toj šumi u sloju prizemnog rašća već javljaju u znatnoj mjeri elementi tipske šume lužnjaka, što nije ni čudo jer se naša subasocijacija u tom pravcu i razvija. Osim navedenih svojstvenih i diferencijalnih vrsta javlja se i velik broj pratilica. (Tab. 1). Raščlanjenje . Zbog relativno male površinske zastupljenosti (oko 1%) na istraživanom području i dobre ujednačenosti dalje raščlanjenje subasocijacije ne bi došlo u obzir. Spekta r flornih elemenata i bioloških oblika biljaka donijeli smo za cijelu asocijaciju prilikom opisa tipične šume crne johe s trušljikom u ovom radu. Sindinamsk i odnosi . Subasocijacija se razvija progresivnom sukcesijom iz tipične šume crne johe s trušljikom i neposredno se nadovezuje na nju. Razlikuje se od tipične subasocijacije po tome, što raste na zaravnjenim riječnim terasama, a ne riječnim koritima, koje su uvijek nešto više od terena gdje se razvija tipična šuma, kao i po tome što se postepeno gube čunjevi i sve više se javljaju stabla porijeklom iz sjemena. Prema tome ovu biljnu zajednicu na istraživanom području možemo smatrati optimalnom fazom u razvoju crno-johinih šuma, koja svojim daljnjim razvitkom prelazi u terminalnu fazu, gdje se crna joha postepeno gubi i ustupa mjesto hrastu lužnjaku. Sistematski položaj Razred : ALNO-POPULATEA Fk. et Fb. 64 Red : Populetalia Br.-Bl. 31 Sveza: ALNO-QUERCION ROBORIS Ht 37 Podsveza: Ulmion Oberd. 53 Ass.: FranguloAlnetum glutinosae R a u š 68 Subass.: ulmetosum laevis Rauš 71 šumsko gospodarske karakteristike, šuma ima prijelazni karakter i s njom treba tako gospodariti da se postepeno prirodnim i umjetnim putem prevede u šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. OrijentacijSki prosječni parametri za tu šumu na istraživanom području su slijedeći: 444 |