DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Rasprostranjenost . Prema našim dosadašnjim istraživanjima
nizinskih šuma Hrvatske opisana subasocijacija ima lokalni karakter, pa
smo je našli razvijenu samo na području šumskog bazena Spačva.


Stanište fitocenoze. Šuma crne johe s trušljikom, vezom i poljskim
jasenom dolazi unutar kopitastog luka ziba, koji obrašćuje tipična šuma
crne johe. Taj unutrašnji dio luka predstavlja nasutu aluvijalnu ravan, koja
je nekada bila golema bara. Ispočetka se u toj bari taložio žuti pijesak, koji
je Sava u velikim količinama donosila, primajući ga vjerojatno od svojih
desnih pritoka s površina u SR BiH. Kasnije kada je Sava promijenila
glavni tijek i kada su krajevi kopitastog lüka bili zatrpani pijeskom, počeo
se u toj golemoj bari taložiti fini mulj s velikom količinom glinenih čestica.
Na taj se način vjekovima postepeno stvaralo tlo, koje je danas pod tom
šumom predstavljeno s prijelaznim tipom između mineralno-organogenoga
i organogeno-močvarnog tla, koje je slabo kisele do praktički neutralne reakcije
(pH 5,8 do 6,8).


Prilikom sadašnjih nastajanja indirektnih poplava, uzrokovanih oborinskom
površinskom vodom, naglim topljenjem snijega ili izlijevanjem rijeke
Spačve, Studve i Bosuta na istraživanom su području u prvom redu poplavljene
bare i tipična šuma crne johe s trušljikom, zatim šuma crne johe
s trušljikom, vezom i poljskim jasenom s kasnijim drijemovcem i tek nakon
toga šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilov.kom i rastavljenim šašem, a
dalje poplava rijetko dopire. Kako vidimo, naša subasocijacija je i u sadašnjem
vremenu izvrgnuta redovnim poplavama. Zbog toga u njoj još susrećemo,
osobito na nižim mjestima čunjeve pomoću kojih se sloj drveća bori
protiv postojećih ekoloških uvjeta. No, isto tako imamo u toj šumi krasnih
stabala crne johe porijeklom iz sjemena.


Od znatnog je utjecaja u toj fitocenozi i podzemna voda. Prema našim
mjerenjima u 1970. godini nivo podzemne vode pokazivao je slijedeće:


Šumski predjel Sočna — profil I:


Broj Dubina podzemne vode u m Nadmorska
sonde 1. IV 1970. 25. VIII 1970. visina u m
XI 1,15 1,90 80,60


Šumski predjel Desićevo — profil II:


16. IV 1970. 14. IX 1970.
XIII 1,67 2,60 80,20
S obzirom na veliku propusnost tla u većim dubinama (pijesak) oscilacija
nivoa podzemne vode je velika i brza.
Priliv organske tvari od otpadajućeg lišća i grančica u 1971. godini
iznosio je 4320 kg/ha.


Biotski utjecaji ispoljuju se u sadašnjm uvjetima jakom ispašom goveda,
koja se u toj šumi preko ljeta rado zadržavaju jer tamo zbog dosta
rijetkog sklopa i vlažnog tla ima dovoljno trave za pašu, a i strujanje zraka
je jače nego u ostalim cenozama, tako da stoci i to pogoduje za vrijeme
ljetne žege.