DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U inicijalnoj fazi na ovim mjestima razvijena je samo prizemna močvarna vegetacija različitih šaševa i dr., a zatim se naseljuje siva iva, bijela vrba, prhka vrba, trušljika, bijela topola, poljski jasen i crna joha na višim džombama. U optimalnoj fazi prevladava dobro razvijena crna joha porijeklom iz sjemena čunjastim pridankom i bez njega, te primješanim vezom i poljskim jasenom. U terminalnoj fazi razvitka ove šume nalazi se crna joha u postepenom odumiranju, i ustupa mjesto hrastu lužnjaku, pa se čak počinje javljati i poneki obični grab. Današnje postojeće subasocijacije crne johe na istraživanom području ne smatramo reliktnima. Naprotiv, smatramo da su sadašnje šumske zajednice crne johe najmlađe u lancu razvitka vegetacijskog pokrova, jer je Sava u prošlosti vrlo često mijenjala svoje korito, a mijenja ga i danas, pa tako u napuštenim koritima (mrtvajama) počinje se razvijati inicijalna faza crno- johinih šuma potpuno recentnog karaktera. Razvitak (sukcesiju) šume crne johe u Posavini prikazali smo u našem radu (usp. Rauš , Đ. 1971.) pa ga stoga ovdje ne donosimo. SKICA CUNJA CRNE JOHE U INICIJALNOJ FAZI CRNO JOHINIH ŠUMA 3NUZIJA TLA SI. 3 — Skica cunja crne johe u bazenu Spačva Snimio: Đ. Rauš |