DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te tvori pokrovnost od 1 —10% u kojem osim vrsta drveća u obliku grmlja sudjeluju još i slijedeće vrste: trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus), siva iva (Salixcinerea) i divlja ruža (Rosa canina). Navedeni grmovi, osim sive ive, razvijaju se pretežno na čunjevima stabala crne johe. Najznačajniji u sociološkom pogledu u sloju grmlja su Frangula alnus i Salix cinerea te njima pripada prvenstvo u dijagnostičkom pogledu. U sloju prizemnog rašća razlikujemo dvije etaže (sinuzije), od toga se jedna (mezofitska) razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je vezano na korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer 1 do 2 m, a visine od 50 — 120 cm u razini iznad stagnantne vode (SI. 3). Na tim čunjevima rastu: Nephrodium spinulosum, Symphytum tuberosum, Glechoma hederaceam, Rubus caesius, Solanum dulcamara i dr., te poneki mahovi. Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom tlu a čine je: Polygonum lapathifolium, Galium palustre, Sium latifolium, Lythrum salicaria, Stachys palustris, Lemna trisulca, Roripa amphybia, Hattonia palustris, Iris pseudacorus. Glyceria fluitans, Glyceria maxima, Symphytum officinale, Caltha palustris, Sparganium erectum, Urtica radicans, Peucedanum palustre, Carex spp. i mnoge druge (Tab. 1). Od svojstvenih vrsta asocijacije i sveze u sloju prizemnog rašća navodimo: paskvica (Solanum dulcamara), obična metiljka (Lysimachia vulgaris), bodljikava paprat (Nephrodium spinulosum), divlji hmelj (Humulus lupulus), vučja noga (Lycopus exaltatus), močvarski smudnjak (Peucedanum palustre) i dr. (Tab. 1). Uz svojstvene vrste asocijacije i sveze javlja se velik broj pratilaca iz područja močvarne vegetacije. Raščlanjenje. Osnovna asocijacija Frangulo-Alnetum glutinosaeR a u š 68 raščlanjena je u dvije subasocijacije i to: subass. typicum Rauš 71 i subass. ulmetosum laevis Rauš 71. Obje subasocijacije zastupljene su na spomenutom području. Spektar flornih elemenata. Spektar flornih elemenata donosimo na osnovi asocijacije (obje subasocijacije) ukupno, te on na osnovi 12 fitocenoloških snimaka s 99 vrsta izgleda ovako: euroazijski elementi zastupljeni su s 45 %, cifkumpolarni i kozmopolitski s 25 %, pontsko^panonski sa 7 %, europski i srednjeeuropski s 25´% i atlantsko-mediteranski s 2%. Biološki spekitar. Biološki oblici grupirani po Raunkiaeru (1905.) daju slijedeću sliku asocijacije: phanerophyta 28%, chamaephyta 6%, hemicryptohyta 53%, geophyta 4%, therophyta 9%. Znači da je šuma crne johe hemikriptofitsko-fanerofitska zajednica (53 + 28%). Sindinamski odnosi. U istraživanom području crna joha obavlja važnu ulogu zarašćivanja vegetacije i priprema uvjete za razvitak šume lužnjaka. Dolazi u zibovima (nekada protočna korita) i riječnim terasama. No, baš zbog toga što dolazi na ocjeditim, a i izrazito močvarnim tlima te zbog različitog habitusa stabala crne johe na tim mjestima, lučimo dvije subasocijacije te biljne zajednice. Osim toga razlikujemo 3 osnovne faze njezina razvitka. |