DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 44     <-- 44 -->        PDF

13.
Hor vat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Posebni otisak iz Šumarske
enciklopedije, Zagreb.
14.
Ilijanić , Lj. (1959): Ekološko-fitocenološka istraživanja nizinskih livada
Hrvatske (Disertacija), Zagreb.
15.
Ka l in i ć, M. (1960): Prilog poznavanju šumskih tala Bosutskog područja.
Šum. List, str. 317—330, Zagreb.
16.
Kalinić , M. (1971): Pedološke karakteristike šumskih asocijacija Spačvanskog
bazena, Zagreb, str. 61 (manuskript).
17.
Mlinšek , D. (1959): Rast in gospodarska vrednost crne jelše. Posebno izdanje,
Gozdarski vestnik, 3—32.
18.
Moor, M. (1958): Pflanzengesellschaften schweizerischer Flussauen. (Biljne
zajednice švicarskih lugova). Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchsw. Bd. 34,
Fft. 4, S. 221—360.
19.
Oberdörfer , E. (1953): Der europäische Auenwald. Beiträge zur naturkundlichen
Forschung Südwestdeutschlands.
20.
Pe t račić , A. (1948): Biološki odnošaji mješovitih sastojina crne johehrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb.
21.
Prpić , B. (1971): Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u
Posavini. Savjetovanje o Posavini I, 27—29. I. 197], Zagreb.
22.
Radulović, J. V., Stefanović, V. (1971): Ekološke i azotofiksacione
osobine joha. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. XXIV,
161—178.
23.
Rauš , Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine.
Savjetovanje o Posavini, str. 353—362, Zagreb.
24.
Rauš , Đ. (1972): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva.
Zagreb, str. 164 (disertacija).
25.
Rauš , Đ. (1972): Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca
1:100000. Zagreb, Grafički zavod Hrvatske.
26.
So 6, R. (1940): Vergangenheit und Gegenwart der pannonischen Flora und
Vegetation. Nova Acta Leopoldina, Neue Folge, 9, 56, Halle-Saale.
27.
Soö-Javork a (1951): A. Magyar novenyviläg kezikömyve I. es IL kötet.
Akademiai kiadö, Budapest.
28.
Soö, R. (1962): Systematische Übersicht der panonischen Pflanzengeselschaften.
V. die Gebirgswäldier I. Acta bot. Acad. Scient. Hungariae. VIII, 3—4,
Budapest.
29.
Tüxen , R. (1957): Der Geissbart-Schwarzerlenwald (Arunco-Alnetum glutinosae
(Kästner 1938). Mitt. Flor. — soz. Arbeitsgem., N. F., 6/7.
30.
Vajda , Z. (1971): Utjecaj melioracija na zdravstveno stanje posavskih šuma.
Savjetovanje o Posavini, I, 27—29. I, 1971, str. 363—369, Zagreb.
31.
Vukičević , E. (1959): Šumske fitocenoze bosutskog lovišta, Separat iz Godišnjaka
Instituta za naučna istraživanja u lovstvu za 1957. god. Beograd.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 43     <-- 43 -->        PDF

visina crno-johinih stabala kreće se od 15 do 30 m,
visina jasenovih stabala kreće se od 16 do 35 m,
visina vezovih stabala kreće se od 10 do 25 m,
prsni promjer johovih stabala iznosi 20 do 40 cm,
prsni promjer jasenovih stabala iznosi 15 do 70 cm,
prsni promjer vezovih stabala iznosi 10 do 40 cm,
broj johovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 100 kom
broj jasenovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 200 kom


broj vezovih stabala po 1 ha iznosi


broj mase po 1 ha kreće se od 250 do 350 m3.


Prirodnu obnovu te šume mora čovjek pomagati, da bi se što prije razvila
u mješovitu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta
i crne johe.


ZAKLJUČAK


Na osnovi obavljenih istraživanja u bazenu Spačva utvrdili smo da su
na tom području razvijene slijedeće zajednice crne johe:
a) Frangulo-Alnetum glutinosae typicuni Rauš 71
b) Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71
Zajednice su u prvom redu okarakterizirane karakterističnim skupom
biljaka, ekološkim uvjetima i šumsko-gospodarskim mjerilima.


LITERATURA


1.
Anić, M. (1965): Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. list, 7/8, Zagreb.
2.
Beyer , A. (1876): Regulacija Save, Zagreb.
3.
Bjelčić , Ž. (1954): Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog
Samca. Godišnjak biološkog instituta, VII, sv. 1/2, str. 181—207, Sarajevo.
4.
Cincović , T. (1955): Močvarna vegetacija u Posavini. Zbornik radova Poljoprivrednog
fakulteta u Zemunu, III, sv. 1, Beograd.
5.
Ćahun , O., Ćahun , K. (1971): Vodni režim Bosutskog bazena. Savjetovanje
o Posavini I, 27—29. I 1971. str. 57—64, Zagreb.
6.
Deka n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pnidolazak i uspijevanje
šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske
pokuse, krnj. 15, Zagreb.
7.
Em, H. (1964): Za zajedničke na evlata (Alnus glutinosa Gaertn.) vo Makedonnija.
Godišen Zbornik na zemjedelske-šumarski fakultet, Skopje, 12, 266.
8.
Fukarek, P., Fab i j anić, B., Stefanović, V. (1963): Pregled osnovnih
tipova šumske vegetacije u donjem toku rijeke Lepenice. Naučno društvo
SR BiH, knj. III, str. 85—129.
9.
Glavač , V. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog,
biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. (Disertacija) Zagreb.
10.
Glavač , Vj. (1962): Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u
Posavini. Šum. List, 9/10, Zagreb.
11.
Horvat , I. (1938): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik
za šumskje pokuse, knj. 6, Zagreb.
12.
Horvat, I., Tomažić, G, Horvatić, S. i Em, H. (1950): Metodika istraživanja
i kartiranja vegetacije. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje
vegetacije, Zagreb.
445




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Najznačajniji u sociološkom pogledu su crna joha i vez. Njima pripada
prvenstvo u dijagnostičkom pogledu.


U sloju grmlja javljaju se osim vrsta drveća u obliku grmova s većom
stalnosti još: trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus).
Među diferencijalne vrste u sloju grmlja ubrajamo jednoplodni glog (Crataegus
monogyna), crni glog (C. nigra), divlja jabuka (Malus silvestris), divlja
ruža (Rosa canina) i žestilj (Acer tataricum) (SI. 4).


Sloj prizemnog rašća nema neki osobiti sastav i osim svojstvenih vrsta
asocijacije tu nalazimo veći broj diferencijalnih vrsta od kojih navodimo
slijedeće: dobričica (Glechoma hederacea), bršljan (Hedera helix), koji se
zbog vrlo velike zračne vlage osobito dobro razvija na tlu, a penje se i na
stabla, bahornica (Circaea lutetiana), blaženak (Geum urbanum), šumski
rožac (Cereastiwn silvaticuhn) i dr. Vidirrio ´da se u toj šumi u sloju prizemnog
rašća već javljaju u znatnoj mjeri elementi tipske šume lužnjaka,
što nije ni čudo jer se naša subasocijacija u tom pravcu i razvija.


Osim navedenih svojstvenih i diferencijalnih vrsta javlja se i velik broj
pratilica. (Tab. 1).


Raščlanjenje . Zbog relativno male površinske zastupljenosti (oko
1%) na istraživanom području i dobre ujednačenosti dalje raščlanjenje subasocijacije
ne bi došlo u obzir.


Spekta r flornih elemenata i bioloških oblika biljaka donijeli smo
za cijelu asocijaciju prilikom opisa tipične šume crne johe s trušljikom u
ovom radu.


Sindinamsk i odnosi . Subasocijacija se razvija progresivnom
sukcesijom iz tipične šume crne johe s trušljikom i neposredno se nadovezuje
na nju. Razlikuje se od tipične subasocijacije po tome, što raste na
zaravnjenim riječnim terasama, a ne riječnim koritima, koje su uvijek nešto
više od terena gdje se razvija tipična šuma, kao i po tome što se postepeno
gube čunjevi i sve više se javljaju stabla porijeklom iz sjemena.


Prema tome ovu biljnu zajednicu na istraživanom području možemo
smatrati optimalnom fazom u razvoju crno-johinih šuma, koja svojim daljnjim
razvitkom prelazi u terminalnu fazu, gdje se crna joha postepeno gubi
i ustupa mjesto hrastu lužnjaku.


Sistematski položaj


Razred : ALNO-POPULATEA Fk. et Fb. 64


Red : Populetalia Br.-Bl. 31


Sveza: ALNO-QUERCION ROBORIS Ht 37


Podsveza: Ulmion Oberd. 53
Ass.: FranguloAlnetum glutinosae R a u š 68
Subass.: ulmetosum laevis Rauš 71


šumsko gospodarske karakteristike, šuma ima prijelazni
karakter i s njom treba tako gospodariti da se postepeno prirodnim i
umjetnim putem prevede u šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom.


OrijentacijSki prosječni parametri za tu šumu na istraživanom području
su slijedeći:


444




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Floristički sastav i građa zajednice. Šuma crne johe s
trušljikom, vezom i poljskim jasenom (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum
laevis) odlikuje se osebujnim fenotipskim izgledom i specifičnim fitocenološkim
sastavom. Florističke i sociološke značajke spomenute zajednice
donosimo u Tab. 1. S najvećom stalnosti javljaju se u sloju drveća cma
joha (Alnus glutinosa) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia).


Najznačajnija diferencijalna vrsta je vez (Ulmus laevis), a javljaju se
još ponegdje klen (Acer campestre), žestilj (Acer tataricum) i vrlo rijetko
hrast lužnjak (Quercus robur).


SI. 4 — Zajednica orne johe, veza i poljskog jasena (Frangulo-Alnetum glutinosae
ulmetosum laevis Rauš 71) razvijena u bazenu Spačva, predjel Desićevo 26 a.
Iz zajedničkog cunja rastu crna joha, vez i poljski jasen


Snimio: D. Rauš




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Rasprostranjenost . Prema našim dosadašnjim istraživanjima
nizinskih šuma Hrvatske opisana subasocijacija ima lokalni karakter, pa
smo je našli razvijenu samo na području šumskog bazena Spačva.


Stanište fitocenoze. Šuma crne johe s trušljikom, vezom i poljskim
jasenom dolazi unutar kopitastog luka ziba, koji obrašćuje tipična šuma
crne johe. Taj unutrašnji dio luka predstavlja nasutu aluvijalnu ravan, koja
je nekada bila golema bara. Ispočetka se u toj bari taložio žuti pijesak, koji
je Sava u velikim količinama donosila, primajući ga vjerojatno od svojih
desnih pritoka s površina u SR BiH. Kasnije kada je Sava promijenila
glavni tijek i kada su krajevi kopitastog lüka bili zatrpani pijeskom, počeo
se u toj golemoj bari taložiti fini mulj s velikom količinom glinenih čestica.
Na taj se način vjekovima postepeno stvaralo tlo, koje je danas pod tom
šumom predstavljeno s prijelaznim tipom između mineralno-organogenoga
i organogeno-močvarnog tla, koje je slabo kisele do praktički neutralne reakcije
(pH 5,8 do 6,8).


Prilikom sadašnjih nastajanja indirektnih poplava, uzrokovanih oborinskom
površinskom vodom, naglim topljenjem snijega ili izlijevanjem rijeke
Spačve, Studve i Bosuta na istraživanom su području u prvom redu poplavljene
bare i tipična šuma crne johe s trušljikom, zatim šuma crne johe
s trušljikom, vezom i poljskim jasenom s kasnijim drijemovcem i tek nakon
toga šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilov.kom i rastavljenim šašem, a
dalje poplava rijetko dopire. Kako vidimo, naša subasocijacija je i u sadašnjem
vremenu izvrgnuta redovnim poplavama. Zbog toga u njoj još susrećemo,
osobito na nižim mjestima čunjeve pomoću kojih se sloj drveća bori
protiv postojećih ekoloških uvjeta. No, isto tako imamo u toj šumi krasnih
stabala crne johe porijeklom iz sjemena.


Od znatnog je utjecaja u toj fitocenozi i podzemna voda. Prema našim
mjerenjima u 1970. godini nivo podzemne vode pokazivao je slijedeće:


Šumski predjel Sočna — profil I:


Broj Dubina podzemne vode u m Nadmorska
sonde 1. IV 1970. 25. VIII 1970. visina u m
XI 1,15 1,90 80,60


Šumski predjel Desićevo — profil II:


16. IV 1970. 14. IX 1970.
XIII 1,67 2,60 80,20
S obzirom na veliku propusnost tla u većim dubinama (pijesak) oscilacija
nivoa podzemne vode je velika i brza.
Priliv organske tvari od otpadajućeg lišća i grančica u 1971. godini
iznosio je 4320 kg/ha.


Biotski utjecaji ispoljuju se u sadašnjm uvjetima jakom ispašom goveda,
koja se u toj šumi preko ljeta rado zadržavaju jer tamo zbog dosta
rijetkog sklopa i vlažnog tla ima dovoljno trave za pašu, a i strujanje zraka
je jače nego u ostalim cenozama, tako da stoci i to pogoduje za vrijeme
ljetne žege.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Sistematski položaj


Razred: Alno-Populetea Fk. et Fb. 64


(syn.: Querco-Fagetae Br. — Bl. et Vlieg. 37)
Red : Populetalia br. — BI. 31
Sveza: Alno-Quercion roboris Ht. 37
Podsveza: Ulmion Oberd. 53
Ass.: Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68
S u b a s s .: typicum Rauš 71


šumsko gospodarske karakteristike. Crna joha u istraživanom
području Posavine zaslužuje naročitu pažnju sa šumsko-uzgojnog
gledišta. Njezine sastojine i grupe zauzimaju znatne površine i to tamo gdje
drugo drveće većinom ne može uspijevati. Prema tome, crna joha je autohtona
vrst šumskog drveća, koja živi pod vrlo teškim ekološkim uvjetima,
a koja ima vrlo povoljna biološka i šumsko-uzgojna svojstva.


Tereni, na kojima od prirode dolazi crna joha mogu imati višestruko
značenje. Na nekima od njih crna joha je u progresivnom stadiju (inicijalna
faza). Tu postepeno osvaja močvarne terene. Na drugima crna joha tvori
izvjesni stabilni razvojni stadij (optimalna faza). No, to je samo prividno
i trenutno, da bi pod nešto boljim ekološkim uvjetima postepeno ustupila
mjesto biološki jačim i stabilnijim vrstama (hrast, grab), da stvore svoju
stabilnu cenozu (termhialna faza).


Crna joha je pionirska, meliorativna i brzorastuća vrst drveća te ima
veliko privredno značenje. Ona obrašćuje prva, u stvari prava prirodna staništa
i na taj način stvara uvjete za razvitak drugih šumskih cenoza. Na
takvim staništima vrlo dobro se održava i ostat će i u budućnosti dominatna
u čistim sastojinama, grupama i skupovima, jer se drugo drveće ne
može održati u tim nepovoljnim prilikama.


Fenotipski izgled subasocijacije odlikuje se grupimičnim rasporedom
stabala. Više stabala izbija iz jednog mjesta i tvore čunj, pa su ukoso položena,
često rašljaste i slabo razvijene krošnje.


Orijentacijski prosječni parametri za istraženu zajednicu u bazenu Spačva
su slijedeći:
visina crno johinih stabala kreće se od 5 — 28 m,
prsni promjer stabala crne johe kreće se od 10 — 45 cm,
broj stabala crne johe po 1 ha iznosi 250 — 350 kom,
drvna masa po 1 ha kreće se od 200 — 300 m3.
Šume crne johe najlakše se obnavljaju sadnicama, jer je prirodno
podmlađivanje oplodnjom sječom vrlo teško.


ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM, VEZOM I POLJSKIM JASENOM
(Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71)


Literatura . Spomenuta fitocenoza nije do danas opisana u stručnoj
literaturi. Podatke o literaturi u vezi s osnovnom asocijacijom crne johe
naveli smo prilikom opisa subasocijacije typicum.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U inicijalnoj fazi na ovim mjestima razvijena je samo prizemna močvarna
vegetacija različitih šaševa i dr., a zatim se naseljuje siva iva, bijela vrba,
prhka vrba, trušljika, bijela topola, poljski jasen i crna joha na višim džombama.


U optimalnoj fazi prevladava dobro razvijena crna joha porijeklom iz
sjemena čunjastim pridankom i bez njega, te primješanim vezom i poljskim
jasenom.


U terminalnoj fazi razvitka ove šume nalazi se crna joha u postepenom
odumiranju, i ustupa mjesto hrastu lužnjaku, pa se čak počinje javljati i
poneki obični grab.


Današnje postojeće subasocijacije crne johe na istraživanom području
ne smatramo reliktnima. Naprotiv, smatramo da su sadašnje šumske zajednice
crne johe najmlađe u lancu razvitka vegetacijskog pokrova, jer je Sava
u prošlosti vrlo često mijenjala svoje korito, a mijenja ga i danas, pa tako
u napuštenim koritima (mrtvajama) počinje se razvijati inicijalna faza crno-
johinih šuma potpuno recentnog karaktera.


Razvitak (sukcesiju) šume crne johe u Posavini prikazali smo u našem
radu (usp. Rauš , Đ. 1971.) pa ga stoga ovdje ne donosimo.


SKICA CUNJA CRNE JOHE U INICIJALNOJ FAZI CRNO JOHINIH


ŠUMA


3NUZIJA TLA


SI. 3 — Skica cunja crne johe u bazenu Spačva


Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 37     <-- 37 -->        PDF

hriHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH HHHHHHH


«i- M H M H M M Hl M
V.
CM CM
o oo«oo»«+öooBoorr;o4-«+oooa»o#BO» + o o *


XI + +


CD
EH
<\J


O O + OO»CO*O«**Op3pH # 0P4***** B O + «f»
CM
CM CM


H rH


. pcj o


>« + + ° « +


. . O O O . . . O . O + ,.«... . + 0 . . O .


CM


°« + + ++« +


o + + +


CM


> + + + + »+ + + >«


OS IX! « + ffj


«+ + +« + + + + + +


CM
+ -t *« «
«++« «
+{L,+ +(U+ o« «


+ « + o «
^


p b0
01


S
S
´*
CO


rH


o I CO -H i-3 tri
o


© X) 14» rH> -P


o O


-I i-l CO H C


o co 1-3 * i-l o ro -p i-3i-3 01 CO^rH rH
a


1-3 rH CD 1-1 . d X J o -p CO H 3


H


Vhl 01 01 3 cn rn i ai . coi-3 i-l CO-p co 1-1 p > O 1-3 CO O


H \ M-H
1
01 TI to H fcl


Hhl C-P ItJ J i-3 -H v H-Hrrt fc


O I fn


a> «(11 H co CD cn UHJ CO 3


SH co eo > J3 3 ai


C H O 03 H r-CO 01 tn rn 3\-P J°« CO to 01
´ co H H JC01 H to-p ö a f-i o WH
H 01


s3-P rHH 3 m O ai co -H o 1-3 co ai 3 H


.-3-P cn Sft ti U ?H 01 o u^ T3 -P U CO


H n 01 fn H o dl -P H <Đ m tD "O >-P ep 3 "ö-HH4-> [Q CJ H 01 co bfl G o tsO
to 3H o O B.H CO-p 1u 01 OT
fH 01 o CO ° L?


H ti H CDCO G 01 01 H
H Cl

O CO´Ha 9 CO _ H


80 m o 3 3 a


0 co co 1 01 3 a eo cn COto u toH 3 ü bOr-l fn

01 10 rH fc)0) C-H H S3 rn 3 ti o rH U fn-P o H ß P 3


3 COP -P Ck H H H ti 3 co CO 01 H J3 OCO bO tO tOrH
U CO o H -H tfl O rH


c Ö Ci CO-a +J X> O O H


.M.^ Ü o G Ö-P CDH CO rH U.J3 rH U U 01 L bocö


o o oi coHOHfl to H 3 Ö m


(U o H tri um n 01 P


L ^ . co a> W)H HO^HS O O P -H -p


U !>i-P-P o ti H U u U O rH 3 oi CH ep,43 boo u jC0 60S


o-p H 0.-H fnfiHf, U r_, .C to L3 d


>> 01 OJ -P H to G 01 Q) co co 3 43 rH O.01 CObi) O,CO o o3Ö&
t/5 ft 01 &

CO


co n
1 I s


S N. \ I


sa i




-

HwapqQoowwOTOWH«!


M _


J3 43 J3 X!


f§530KiHÄ


S3WS3Ü33KttEH«Ä«fi. JCWSWrHWWWKHOtHtHWWWMK




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 36     <-- 36 -->        PDF

to\


CDEH


HHHHHHHM M >t>>HHHHHHHHHHHHHHHH
H H H M H M M H H HHMMMMMrHMHHHHrHHHHM
M H HH H IH M H M M MrH


CM CMCM
4" + ooo*«ooooe
rH rH


CM HH


+ +o*+ + + + + ©«oo


+++«+«0:;« +


CM CMCM CM CM
Ct;»+o»op^o + ++«««oo+oooo«oo«+ +
rHH CMH H


CMCM CM


o o o


++»++Cd " ´ + o ....+ . o . o


rtr-1 H


+++ +»+ + « « + ..+ ....+ ..II. «.«..+


+ o + o + o o +


CM+fr,+ + ++o+ + + +


CM CM CM CM
+«+«+++«o « + +00+ o + + oo»o«oo + pc$+
H rlr-i H


CM CM
ooeo o o + ++++ o»*oo«o+ + ++oo


H +


CM CM CM CMCM CM CM
0 * 0 * « 0 Q 9 * o o o + + + oo+.oo+«o.o+ + +. »
HrH CM H HH H


CM CM CM CMCMCM CM
+ o++ ++ + oo..+ ++ oo


(««*«


H H CMH r-ir-i H


CM CMCM H
OO 0Q^ 0 :.´


+ opt$ + + W < + » ++++ o o


H tr\HH


CMCMCMCMCMCM


+ ++++++++++«+


«


r^ r-i r-1 r-\ r-\ r^


CD


P
M



CO
H oj


3


M h



H cr > HH co
3* O O


Ü J
UH co 0) SJ CQ
o HH rH l^> ti 1-3 -H PH HH JH \


Ca a


HH O P CD U HH „ JHHHP
CO CO > 0 o co co o ftCO a co
CO H O
2
H HHHH H Ö CO 3-rH H3
HH acoco


H 3Ö H 3 r^IH



CO H JH rH ft CO H3 3-H-H


g -p 3 co CD-P 3


3


o


coC COi-P-P>A "Öf-i CO O-H CO6-P CD H3 JO-P CDo-p a co rt $Hfrj
H H
H CO r» u CD PH T3-p o a CO f-. ftft CDOJ 3rH O CO"O-p CO


fcrJ (H o t.


cm


-P ++CO CrH 3 n 0) rl-H 3 ft-P cCO-OCCD P 3-H -OHH ü Uo bO
o


> > H O fo D c


a


X 0) CO CH 3X1 3 QP CO ti a -p ö 01 coH Ü >s fnU CD H H H O 3 H


H +> Cl) đaQCO H -p ,Qco H 0 COH ft ft co H 3 H H.C COO 3 OH 3
H 3 Ö B CO coo 1-1 CD O-H 3CO H Ci) O _COCO3 ft´H COOJ CO>
«Hrl >CS Ü SH Sft C>D CDU CT.H COrH 3 3 -H rH ft
cu a co co H H a H


fl H a CO a nj CB PH CO fi-P COJti 3 ft> H-rH CO PH f-, g CD
coCO o o CO co CO H o C H C-H P 3 CO H


"Ö 3 H


H ^ a 3 ti-H CO
cg 01 H-P g3 raXCsD.CJ CD m co cgo S-i a o+>O CO ti H H r>lH
CO CO n CO ra
H o CO CO H ti Jti a a C bOOCOfn-C CD


_
CD O H o CO 3 0 fn H-O -P(H 3 COCD +J.H !>j-H 3 U -P a S o o ti


U ß co o &03 -P o bou


H >>OJ
>o o H H C-P H -P
a


fn fn.Q CÖ CD ft H< CO CD -POöCO O C CO-P 3 a 3 CO 3
OJ rHH 3OuJ co3 .C3 o >; CO O U O O CO ft O-H CO CD CDH->U


ISo>s>o rt;« aS\bftco


rH ti
tn B
O 0)
O P R PS»4
P


r i I


.

HHiaO.DSDDDD P^>HO DDt>opri.qHi5ppSq(MO . .p"iMwoaoHiMwwaüM wow


ß A Ü Jti si
CMOWKOWOMHA


PHPH PH




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 35     <-- 35 -->        PDF

>HHHHHH


HHH MK BBHBHHH


SHHHH


0)
N<
D


>


H


CM


m © 0 + P3 O O 0 0 -f +
+ +


OJ CM
o o o © o o o 0+ O+.Qio+O


H +


OJ
+ 0 o + pi o o o o


CM OJ


o o o e + *


H


OJ
00* o e o


+ + . + o o OJ


+ 0+ + + o« ++« + e
to


OJOJ HOJ OJ
o * o o O O 6 o o 0 o ©


OJ


HOJ HM


OJ


0 * O* 0


+ + + *H +« «++ H


CM CM CM cgw
i « «


+ 0 0 0 O +


«+ + +
c-lHH


CM CM


0 0 0 0* 0 + + O + + » O


«


OJ OJ + + °K o 0 +« +„+++» (S


+


+ 0 0 e o
+ + +


1 33


ü


(0


ta co
aiv.


Ü
3 303-H s. >J


+> (0 co o ti a C8N.
fc-H M U o d o-H ©


5


SOHH .„ra ^ 03 03 ri^H (D
bOco


O.OH rt O 1-5 H p PH 03



. Ü
. Ü
fi (D fc


c0+> . cq H) co bOfi d 03 Ol+J d CO


co to 03 d


O) 03 H H-H © P 03 CO CO H
§d d IH eo fi i-3-p fed uNf( eo fi i-i d ft d co fid)


9 »h


a o.


Mß d co to H > O t» co rt d fi o 50ft i-R3


rt O -P
H ß H ft t. eC3 0) (0 03
fl-H 03


+> CO CO O ft 03 d eo a §)d co 3 eo B
d ß rt CO 03 .H H eod 3 fi H 0) d :^


11


co g,


i-3 03
Mđrifll) fi H DO CO 03 co eo o > co aOtJ 03 to H to d eo fiš
H CO CO B-H Ö CO pfi -iH ä+> a .fi-H CO CO 03 fi


ß d ß „ 0) (DO 0) +> o H-P N d ft d d d fiti
03 -rt Q0 U X ^ 03 CO 03 co CO 03 CD fi B !«! iH &ft-H 03
d K ß d-H o d+> co a+>fc, f-l *-3 > CO 03 03 d fi O X C3 ©O
Ö CO CO J3 H

rihfi´H CO H H ti o ra f< o o H > O
CO


II
II
03O


"OS1


HtO-rlOl


5&&za&5&&


S.
p


i i i Ssiz SP-i
I I S3<;


< -a! s<« DD DD PÖOD«; I !=) D3I |r> D tD 0H H fi) M AH B» H wpqi


&L&&L. Afi A A & A A


HPIPLISPM P4 PI fl( ci, S p, ci.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 32     <-- 32 -->        PDF

SI-2 — Karakteristično stablo crne johe u subass. Frangulo-Almetum glutinosae
ulmetosum laevis Rauš 71 u predjelu Desioevo, odjel 26 a


Snimio: Đ. Rauš


strija za kemijsku preradu drva, koja za svoje potrebe upravo traži »meko«
drvo, pa je zbog toga pojačana sječa crne johe, jer joj je naglo porasla
upotrebna vrijednost.


Crna joha u Posavini nema nekih značajnijih štetočina.
Floristički sastav i građa zajednice. Floristički sastav
i sociološke značajke tipične šume crne johe s trušljikom donosimo u fitoce-
nološkoj Tab. 1. Od svojevrsnih vrsta asocijacije u sloju drveća javlja se
osobitom stalnošću crna joha (Alnus glutinosa). U sloju drveća sa velikim
udjelom javljaju se još poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i vez (Ulmuslaevis).


434




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Od biotskih utjecaja na šumu u prvom redu spominjemo čovjeka, jer
je on provodeći melioracijske radove i sječe u Posavini intenzivno utjecao
na razvitak šume crne johe. U posljednja dva decenija naglo se razvila indu


´*« * » * ti"* . * v -v ili im» -* ; iX*w»


$39^1 w T&. * v ^**3S8SPS?S:


SI. 1 — Crna joha [Alnus glutkiosa (L.) Gärtn.] obrazuje čunjasto žilište u


močvarama nizinskih šuma Posavine


Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 30     <-- 30 -->        PDF

H o r v a t, I. (1963.) za šumu crne johe s dugoklasnim šašem (Caricielongatae-Alnetum (W. Koch) Tx. et Bodeux) piše: Zajednica je raširena na
tresetnim i humozno-glejnim tlima u Podravini, a ljetni je vodostaj uvijek
iznad 80 cm, pa je upravo osciliranje podzemne vode temeljni faktor razvitka
zajednice. Zajednica ima u našim krajevima izrazito reliktni karakter,
te se održala od glacijala na posebnim staništima. Joha se nalazi u njoj
u optimalnom razvitku. Zajednicu raščlanjuje V. Glava č u tri subasocijacije:
subasocijaciju s Iris pseudacorus, s Polygonum hidropiper i s Cor-
nus sanguinea«.


Mi smo šumu crne johe istraživali u Posavini (šuma: Brezovica, Žutica,
Opeka, Trstika, Spačva) (usp. Rauš , Đ. 1968. i 1971.), zatim u Pokuplju
(Rauš, Đ. 1968.).


Rasprostranjenost . Prema našim dosadašnjim istraživanjima
tipična šuma crne johe s trušljikom razvijena je u Pokuplju i cijelom dijelu
Hrvatske Posavine gdje jasno dolazi na odgovarajućim staništima u mozaičkom
rasporedu na manjim površinama.


Er desi, J. (1971) navodi da se crna joha u šumama jugozapadnog Srijema
pojavljuje samo na četiri mjesta i to manje od 20 stabala. Prema tome
vidimo da se crna joha u donjoj Posavini postepeno gubi, a u Podunavlju
gotovo potpuno izostaje.


Za nas je od posebnog interesa rasprostranjenje crnojohinih šuma u
bazenu Spačva. Asocijacija je razvijena u zibovima i oko njih, te ukupno
(obje subasocijacije) zauzima oko 3 % površine spomenutog područja.


Stanište fitocenoze. U predjelu Sočna i Desićevo nalazi se poznati
zib (staro korito rijeke Save) koji u velikom luku zadire od Save prema
šumi, da bi se ponovno okrenuo prema Savi. Na taj način nastala je
velika i duboka brazgotina kopitastog izgleda na tom, inače ravnom licu
Posavine. Paralelno sa zibom teku nešto manji i plići rukavci, koje je Sava
postepeno napuštala povlačeći se u svoje današnje korito. Na tim, po prostranstvu
velikim površinama, raste močvarna vegetacija zajedno s crnom
johom.


Tipična šuma crne johe s trušljikom razvija se na organogeno-močvarnom
tlu, umjereno kisele reakcije, koje se pH na dubini do 50 cm kreće
oko 5,7.


Pretežni dio godine fitocenoza je pod površinskom vodom dubine 20—70
cm (nekada i više). U 1970. stanište se osušilo, tj. voda je isparila i djelomično
se procijedila u tlo tek u listopadu, a sve dotle fitocenoza je bila pod
stagnirajućom vodom. Naprotiv, u 1971. godini, koja je bila izrazito sušna,
površinska voda na staništima crne johe nestala je već u travnju i cijele
godine je tlo bilo suho. Nivo podzemne vode izmjeren je u kolovozu 1971.
godine u bari Vel. Blizna i nalazio se na 1,91 m dubine.


Upravo zbog te stagnirajuće površinske vode crna joha razvija posebne
čunjaste pridanke (SI. 1 i 2) oko kojih se skuplja mulj i stvara tlo, pa na
taj način uspijeva vegetirati usprkos ležanju te površinske vode, jer joj se
dio korijenja nalazi iznad nivoa površinske vode.


Fitocenoza odbacuje velike količine organske tvari prCko otpadajućeg
lišća i drugih otpadaka. Ta je količina u 1971. godini iznosila 4480 kg/ha u
bazenu Spačva, a 5350 kg/ha na području lipovljanskih šuma.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 29     <-- 29 -->        PDF

ŠUMA CRNE JOHE (FRANGULO-ALNETUM GLUTINOSAE RAUŠ 68)
U BAZENU SPAČVA*


Dr ĐURO RAUŠ, Šumarski fakultet Zagreb


Istraživanje šuma crne johe u bazenu Spačva obavili smo po kombiniranoj
metodi Braun-Blanqueta i na (temelju uputstava iz Priručnika za
tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Horvat-Horvatić et. al., Zagreb,


zadruge johe nepotpuna i ne mogu ni izdaleka pružiti pravu sliku njezine


1950.
Osnovna asocijacijaje u dvije subasocijacijelaevis Rauš 11.
Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68
i to: subass. typicum Rauš 11 i subass.
raščlanjena
ulmetosum
TIPIČNA ŠUMA CRNE IOHE S TRUŠLJIKOM
(Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71)
Literatura:
Horvat , I. (1938.) piše: »Moja su dosadašnja sociološka istraživanja


građe«. Njegova istraživanja crno-johinih šuma odnosila su se na Hrvatsko
Zagorje i okolicu Karlovca.


G 1 a v a č, V. (1960.) je u svojoj disertaciji »Crna joha u posavskoj i podravskoj
Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta« dao
iscrpnu monografiju o toj vrsti drveća, ali se podaci većinom odnose na
Podravinu, gdje su sastojine crne johe kompaktnije te pokrivaju veće komplekse.
On je u Posavini postavio svoje plohe za istraživanje samo u šumarijama
Lekenik, Sisak i Lipovljani. Prema tome, njegovim radom nije obuhvaćena
čitava Posavina.


Glavač , V. (1962.) u svom radu »Osnovno fitocenonloško raščlanjenje
nizinskih šuma u Posavini« ne spominje zajednice koje tvori crna joha u
Posavini. Mi smatramo da su one i te kako značajne, pa zaslužuju da se o
njima piše i da ih se pravilno razvrsta u fitocenološke jedinice kamo spadaju.


Teškoće su razumljive, ako se drži na umu da ta vrst drveća ima vrlo
veliki areal rasprostranjenosti i da živi pod dosta različitim uvjetima.


Fu´karek , P. et al. (1963.) opisali su šumu crne johe u donjem toku
rijeke Lepenice, no ostavili su joj naziv po Horvatu , I. (1938.) (Caricibrizoidis-Alnetum Ht. 38), jer je tamo samo fragmentarno razvijena, pa nije
pokazala svoj potpuni sastav, da bi se mogle utvrditi eventualne razlike.


Referat priređen za IV KONGRES BIOLOGA JUGOSLAVIJE, Sarajevo, 1974.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 34     <-- 34 -->        PDF

CO P
3 ft CS Ö 3 J O co « o CO
i
OITv H O
a >
0) 0)
Q> 0
i n
w
coP
O0 N g
O00
Lf\ O
ON
[f tI
> o a
CD
t -
co >
K>
inON
in Q
co
" t Of i N
CO
I
H IM
gCD
o CMvo
o
o
C -4 0
C OVOxn>co
3
CO
K
CO
>
CD
CO
H
a CO
o>
H
CO
CD
O
T3
CM
CM
O
o ON
vo
ON
rH
CM
TJCO
CO
60
U
o
g
CD
O
o mONO CMt~iTN
o
ON
O
ON
ir\
ON
d 3 o 3 60 o
CSKM
CO o
p
o CO o
O 3 t -
0 0 CM C M
0 3
O O
Ö H
fn-P
o
CO
«UCOg
S
i H 3 CO
CM
CM CO >
>o o
CM H gCD o o
CM CM bO vo ON
S H
| P
S ; « o |4 3
a! CO
I «
§ §
O o
< ; ft
E +>
vo
CM
ICN
CM
r~
CO
a>o
o
CO
1
H
CO
CD
fi
o
>CD
o
. O
C -
JD
F-CM
^( CM
CM
O
O
5*
vo
ON
rH


PCM
1
o
CM
CM
<*
°PL
V
H
to
\CO
U
&
gCO
M
(H
O
I
g
CO
fH
CD
s
o
CO
I
o
VO
o
vo
o
ITN
o
LTN
o
ON
o
0 0
CO M
H * » * -p
co
H CO
d d 3
CO o H
O
o
CO
s
HCOco
M
CO
. M
L HCDCONWCD
SH-p
X
co
U
CO
M
M
H
JM
CO
(H
CO
M
CO M
-p
CO
H
U
CD
-P
So
đ
CD
C
!> U
-o
CO
d IDp x>
o
-p
CO
CO
Ä
´<-» a
>o
CO
SO
Q
p
CO
g>
o
jj
o
ft
a>
p
co
$L
CD
> CD
<Ö CD
co co CD X O p > < xn
fn O
O H
JJ §
H a)
S F4
CO o
u
CO
-p
00
§
ft
i fr H
O CO i-T^J*
00 O CO>
00-HI


i i


a! U I >N »H > o +J RH O X> iH >H M




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te tvori pokrovnost od 1 —10%
u kojem osim vrsta drveća u obliku grmlja sudjeluju još i slijedeće vrste:
trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus), siva iva (Salixcinerea) i divlja ruža (Rosa canina). Navedeni grmovi, osim sive ive, razvijaju
se pretežno na čunjevima stabala crne johe. Najznačajniji u sociološkom
pogledu u sloju grmlja su Frangula alnus i Salix cinerea te njima pripada
prvenstvo u dijagnostičkom pogledu.


U sloju prizemnog rašća razlikujemo dvije etaže (sinuzije), od toga se
jedna (mezofitska) razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj.
na tlu koje je vezano na korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu
zauzimaju promjer 1 do 2 m, a visine od 50 — 120 cm u razini iznad stagnantne
vode (SI. 3). Na tim čunjevima rastu: Nephrodium spinulosum, Symphytum
tuberosum, Glechoma hederaceam, Rubus caesius, Solanum dulcamara
i dr., te poneki mahovi.


Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom
tlu a čine je: Polygonum lapathifolium, Galium palustre, Sium latifolium,
Lythrum salicaria, Stachys palustris, Lemna trisulca, Roripa amphybia, Hattonia
palustris, Iris pseudacorus. Glyceria fluitans, Glyceria maxima, Symphytum
officinale, Caltha palustris, Sparganium erectum, Urtica radicans,
Peucedanum palustre, Carex spp. i mnoge druge (Tab. 1).


Od svojstvenih vrsta asocijacije i sveze u sloju prizemnog rašća navodimo:
paskvica (Solanum dulcamara), obična metiljka (Lysimachia vulgaris),
bodljikava paprat (Nephrodium spinulosum), divlji hmelj (Humulus lupulus),
vučja noga (Lycopus exaltatus), močvarski smudnjak (Peucedanum palustre)
i dr. (Tab. 1).


Uz svojstvene vrste asocijacije i sveze javlja se velik broj pratilaca iz
područja močvarne vegetacije.


Raščlanjenje. Osnovna asocijacija Frangulo-Alnetum glutinosaeR a u š 68 raščlanjena je u dvije subasocijacije i to: subass. typicum Rauš
71 i subass. ulmetosum laevis Rauš 71. Obje subasocijacije zastupljene su na
spomenutom području.


Spektar flornih elemenata. Spektar flornih elemenata donosimo
na osnovi asocijacije (obje subasocijacije) ukupno, te on na osnovi 12
fitocenoloških snimaka s 99 vrsta izgleda ovako: euroazijski elementi zastupljeni
su s 45 %, cifkumpolarni i kozmopolitski s 25 %, pontsko^panonski sa
7 %, europski i srednjeeuropski s 25´% i atlantsko-mediteranski s 2%.


Biološki spekitar. Biološki oblici grupirani po Raunkiaeru
(1905.) daju slijedeću sliku asocijacije: phanerophyta 28%, chamaephyta 6%,
hemicryptohyta 53%, geophyta 4%, therophyta 9%. Znači da je šuma crne
johe hemikriptofitsko-fanerofitska zajednica (53 + 28%).


Sindinamski odnosi. U istraživanom području crna joha obavlja
važnu ulogu zarašćivanja vegetacije i priprema uvjete za razvitak šume lužnjaka.
Dolazi u zibovima (nekada protočna korita) i riječnim terasama. No,
baš zbog toga što dolazi na ocjeditim, a i izrazito močvarnim tlima te zbog
različitog habitusa stabala crne johe na tim mjestima, lučimo dvije subasocijacije
te biljne zajednice. Osim toga razlikujemo 3 osnovne faze njezina
razvitka.