DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ŠUMA CRNE JOHE (FRANGULO-ALNETUM GLUTINOSAE RAUŠ 68) U BAZENU SPAČVA* Dr ĐURO RAUŠ, Šumarski fakultet Zagreb Istraživanje šuma crne johe u bazenu Spačva obavili smo po kombiniranoj metodi Braun-Blanqueta i na (temelju uputstava iz Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Horvat-Horvatić et. al., Zagreb, zadruge johe nepotpuna i ne mogu ni izdaleka pružiti pravu sliku njezine 1950. Osnovna asocijacijaje u dvije subasocijacijelaevis Rauš 11. Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68 i to: subass. typicum Rauš 11 i subass. raščlanjena ulmetosum TIPIČNA ŠUMA CRNE IOHE S TRUŠLJIKOM (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) Literatura: Horvat , I. (1938.) piše: »Moja su dosadašnja sociološka istraživanja građe«. Njegova istraživanja crno-johinih šuma odnosila su se na Hrvatsko Zagorje i okolicu Karlovca. G 1 a v a č, V. (1960.) je u svojoj disertaciji »Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta« dao iscrpnu monografiju o toj vrsti drveća, ali se podaci većinom odnose na Podravinu, gdje su sastojine crne johe kompaktnije te pokrivaju veće komplekse. On je u Posavini postavio svoje plohe za istraživanje samo u šumarijama Lekenik, Sisak i Lipovljani. Prema tome, njegovim radom nije obuhvaćena čitava Posavina. Glavač , V. (1962.) u svom radu »Osnovno fitocenonloško raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini« ne spominje zajednice koje tvori crna joha u Posavini. Mi smatramo da su one i te kako značajne, pa zaslužuju da se o njima piše i da ih se pravilno razvrsta u fitocenološke jedinice kamo spadaju. Teškoće su razumljive, ako se drži na umu da ta vrst drveća ima vrlo veliki areal rasprostranjenosti i da živi pod dosta različitim uvjetima. Fu´karek , P. et al. (1963.) opisali su šumu crne johe u donjem toku rijeke Lepenice, no ostavili su joj naziv po Horvatu , I. (1938.) (Caricibrizoidis-Alnetum Ht. 38), jer je tamo samo fragmentarno razvijena, pa nije pokazala svoj potpuni sastav, da bi se mogle utvrditi eventualne razlike. Referat priređen za IV KONGRES BIOLOGA JUGOSLAVIJE, Sarajevo, 1974. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 30 <-- 30 --> PDF |
H o r v a t, I. (1963.) za šumu crne johe s dugoklasnim šašem (Caricielongatae-Alnetum (W. Koch) Tx. et Bodeux) piše: Zajednica je raširena na tresetnim i humozno-glejnim tlima u Podravini, a ljetni je vodostaj uvijek iznad 80 cm, pa je upravo osciliranje podzemne vode temeljni faktor razvitka zajednice. Zajednica ima u našim krajevima izrazito reliktni karakter, te se održala od glacijala na posebnim staništima. Joha se nalazi u njoj u optimalnom razvitku. Zajednicu raščlanjuje V. Glava č u tri subasocijacije: subasocijaciju s Iris pseudacorus, s Polygonum hidropiper i s Cor- nus sanguinea«. Mi smo šumu crne johe istraživali u Posavini (šuma: Brezovica, Žutica, Opeka, Trstika, Spačva) (usp. Rauš , Đ. 1968. i 1971.), zatim u Pokuplju (Rauš, Đ. 1968.). Rasprostranjenost . Prema našim dosadašnjim istraživanjima tipična šuma crne johe s trušljikom razvijena je u Pokuplju i cijelom dijelu Hrvatske Posavine gdje jasno dolazi na odgovarajućim staništima u mozaičkom rasporedu na manjim površinama. Er desi, J. (1971) navodi da se crna joha u šumama jugozapadnog Srijema pojavljuje samo na četiri mjesta i to manje od 20 stabala. Prema tome vidimo da se crna joha u donjoj Posavini postepeno gubi, a u Podunavlju gotovo potpuno izostaje. Za nas je od posebnog interesa rasprostranjenje crnojohinih šuma u bazenu Spačva. Asocijacija je razvijena u zibovima i oko njih, te ukupno (obje subasocijacije) zauzima oko 3 % površine spomenutog područja. Stanište fitocenoze. U predjelu Sočna i Desićevo nalazi se poznati zib (staro korito rijeke Save) koji u velikom luku zadire od Save prema šumi, da bi se ponovno okrenuo prema Savi. Na taj način nastala je velika i duboka brazgotina kopitastog izgleda na tom, inače ravnom licu Posavine. Paralelno sa zibom teku nešto manji i plići rukavci, koje je Sava postepeno napuštala povlačeći se u svoje današnje korito. Na tim, po prostranstvu velikim površinama, raste močvarna vegetacija zajedno s crnom johom. Tipična šuma crne johe s trušljikom razvija se na organogeno-močvarnom tlu, umjereno kisele reakcije, koje se pH na dubini do 50 cm kreće oko 5,7. Pretežni dio godine fitocenoza je pod površinskom vodom dubine 20—70 cm (nekada i više). U 1970. stanište se osušilo, tj. voda je isparila i djelomično se procijedila u tlo tek u listopadu, a sve dotle fitocenoza je bila pod stagnirajućom vodom. Naprotiv, u 1971. godini, koja je bila izrazito sušna, površinska voda na staništima crne johe nestala je već u travnju i cijele godine je tlo bilo suho. Nivo podzemne vode izmjeren je u kolovozu 1971. godine u bari Vel. Blizna i nalazio se na 1,91 m dubine. Upravo zbog te stagnirajuće površinske vode crna joha razvija posebne čunjaste pridanke (SI. 1 i 2) oko kojih se skuplja mulj i stvara tlo, pa na taj način uspijeva vegetirati usprkos ležanju te površinske vode, jer joj se dio korijenja nalazi iznad nivoa površinske vode. Fitocenoza odbacuje velike količine organske tvari prCko otpadajućeg lišća i drugih otpadaka. Ta je količina u 1971. godini iznosila 4480 kg/ha u bazenu Spačva, a 5350 kg/ha na području lipovljanskih šuma. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Od biotskih utjecaja na šumu u prvom redu spominjemo čovjeka, jer je on provodeći melioracijske radove i sječe u Posavini intenzivno utjecao na razvitak šume crne johe. U posljednja dva decenija naglo se razvila indu ´*« * » * ti"* . * v -v ili im» -* ; iX*w» $39^1 w T&. * v ^**3S8SPS?S: SI. 1 — Crna joha [Alnus glutkiosa (L.) Gärtn.] obrazuje čunjasto žilište u močvarama nizinskih šuma Posavine Snimio: Đ. Rauš |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 32 <-- 32 --> PDF |
SI-2 — Karakteristično stablo crne johe u subass. Frangulo-Almetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71 u predjelu Desioevo, odjel 26 a Snimio: Đ. Rauš strija za kemijsku preradu drva, koja za svoje potrebe upravo traži »meko« drvo, pa je zbog toga pojačana sječa crne johe, jer joj je naglo porasla upotrebna vrijednost. Crna joha u Posavini nema nekih značajnijih štetočina. Floristički sastav i građa zajednice. Floristički sastav i sociološke značajke tipične šume crne johe s trušljikom donosimo u fitoce- nološkoj Tab. 1. Od svojevrsnih vrsta asocijacije u sloju drveća javlja se osobitom stalnošću crna joha (Alnus glutinosa). U sloju drveća sa velikim udjelom javljaju se još poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i vez (Ulmuslaevis). 434 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te tvori pokrovnost od 1 —10% u kojem osim vrsta drveća u obliku grmlja sudjeluju još i slijedeće vrste: trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus), siva iva (Salixcinerea) i divlja ruža (Rosa canina). Navedeni grmovi, osim sive ive, razvijaju se pretežno na čunjevima stabala crne johe. Najznačajniji u sociološkom pogledu u sloju grmlja su Frangula alnus i Salix cinerea te njima pripada prvenstvo u dijagnostičkom pogledu. U sloju prizemnog rašća razlikujemo dvije etaže (sinuzije), od toga se jedna (mezofitska) razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je vezano na korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer 1 do 2 m, a visine od 50 — 120 cm u razini iznad stagnantne vode (SI. 3). Na tim čunjevima rastu: Nephrodium spinulosum, Symphytum tuberosum, Glechoma hederaceam, Rubus caesius, Solanum dulcamara i dr., te poneki mahovi. Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom tlu a čine je: Polygonum lapathifolium, Galium palustre, Sium latifolium, Lythrum salicaria, Stachys palustris, Lemna trisulca, Roripa amphybia, Hattonia palustris, Iris pseudacorus. Glyceria fluitans, Glyceria maxima, Symphytum officinale, Caltha palustris, Sparganium erectum, Urtica radicans, Peucedanum palustre, Carex spp. i mnoge druge (Tab. 1). Od svojstvenih vrsta asocijacije i sveze u sloju prizemnog rašća navodimo: paskvica (Solanum dulcamara), obična metiljka (Lysimachia vulgaris), bodljikava paprat (Nephrodium spinulosum), divlji hmelj (Humulus lupulus), vučja noga (Lycopus exaltatus), močvarski smudnjak (Peucedanum palustre) i dr. (Tab. 1). Uz svojstvene vrste asocijacije i sveze javlja se velik broj pratilaca iz područja močvarne vegetacije. Raščlanjenje. Osnovna asocijacija Frangulo-Alnetum glutinosaeR a u š 68 raščlanjena je u dvije subasocijacije i to: subass. typicum Rauš 71 i subass. ulmetosum laevis Rauš 71. Obje subasocijacije zastupljene su na spomenutom području. Spektar flornih elemenata. Spektar flornih elemenata donosimo na osnovi asocijacije (obje subasocijacije) ukupno, te on na osnovi 12 fitocenoloških snimaka s 99 vrsta izgleda ovako: euroazijski elementi zastupljeni su s 45 %, cifkumpolarni i kozmopolitski s 25 %, pontsko^panonski sa 7 %, europski i srednjeeuropski s 25´% i atlantsko-mediteranski s 2%. Biološki spekitar. Biološki oblici grupirani po Raunkiaeru (1905.) daju slijedeću sliku asocijacije: phanerophyta 28%, chamaephyta 6%, hemicryptohyta 53%, geophyta 4%, therophyta 9%. Znači da je šuma crne johe hemikriptofitsko-fanerofitska zajednica (53 + 28%). Sindinamski odnosi. U istraživanom području crna joha obavlja važnu ulogu zarašćivanja vegetacije i priprema uvjete za razvitak šume lužnjaka. Dolazi u zibovima (nekada protočna korita) i riječnim terasama. No, baš zbog toga što dolazi na ocjeditim, a i izrazito močvarnim tlima te zbog različitog habitusa stabala crne johe na tim mjestima, lučimo dvije subasocijacije te biljne zajednice. Osim toga razlikujemo 3 osnovne faze njezina razvitka. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 34 <-- 34 --> PDF |
CO P 3 ft CS Ö 3 J O i OITv H O a > 0) 0) Q> 0 w coP O0 N g O00 Lf\ O ON [f tI > o a CD t - co > K> inON in Q co " t Of i N CO I H IM gCD o CMvo o o C -4 0 C OVOxn>co 3 CO K CO > CD CO H a CO o> H CO CD O T3 CM CM O o ON vo ON rH CM TJCO CO 60 U o g CD O o mONO CMt~iTN o ON O ON ir\ ON d 3 o 3 60 o CSKM CO o p o CO o O 3 t - 0 0 CM C M 0 3 O O Ö H fn-P o CO «UCOg S i H 3 CO CM CM CO > >o o CM H gCD o o CM CM bO vo ON S H | P S ; « o |4 3 a! CO I « § § O o < ; ft E +> vo CM ICN CM r~ CO a>o o CO 1 H CO CD fi o >CD o . O C - F-CM ^( CM CM O O 5* vo ON rH PCM 1 o CM CM <* °PL V H to \CO U & gCO M (H O I g CO fH CD s o CO I o VO o vo o ITN o LTN o ON o 0 0 CO M H * » * -p co H CO d d 3 CO o H O o CO s HCOco M CO . M L HCDCONWCD SH-p X co U CO M M H JM CO (H CO M CO M -p CO H U CD -P So đ CD C !> U -o CO d IDp x> o -p CO CO Ä ´<-» a >o CO SO Q p CO g> o jj o ft a> p co $L CD > CD <Ö CD co co CD X O p > fn O O H JJ § H a) S F4 CO o u CO -p 00 § ft i fr H O CO i-T^J* 00 O CO> 00-HI i i a! U |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 35 <-- 35 --> PDF |
>HHHHHH HHH MK BBHBHHH SHHHH 0) N< D > H CM m © 0 + P3 O O 0 0 -f + + + OJ CM o o o © o o o 0+ O+.Qio+O H + OJ + 0 o + pi o o o o CM OJ o o o e + * H OJ 00* o e o + + . + o o OJ + 0+ + + o« ++« + e to OJOJ HOJ OJ o * o o O O 6 o o 0 o © OJ HOJ HM OJ 0 * O* 0 + + + *H +« «++ H CM CM CM cgw i « « + 0 0 0 O + «+ + + c-lHH CM CM 0 0 0 0* 0 + + O + + » O « OJ OJ + + °K o 0 +« +„+++» (S + + 0 0 e o + + + 1 33 ü (0 ta co aiv. Ü 3 303-H s. >J +> (0 co o ti a C8N. fc-H M U o d o-H © 5 SOHH .„ra ^ 03 03 ri^H (D bOco O.OH rt O 1-5 H p PH 03 . Ü . Ü fi (D fc c0+> . cq H) co bOfi d 03 Ol+J d CO co to 03 d O) 03 H H-H © P 03 CO CO H §d d IH eo fi i-3-p fed uNf( eo fi i-i d ft d co fid) 9 »h a o. Mß d co to H > O t» co rt d fi o 50ft i-R3 rt O -P H ß H ft t. eC3 0) (0 03 fl-H 03 +> CO CO O ft 03 d eo a §)d co 3 eo B d ß rt CO 03 .H H eod 3 fi H 0) d :^ 11 co g, i-3 03 Mđrifll) fi H DO CO 03 co eo o > co aOtJ 03 to H to d eo fiš H CO CO B-H Ö CO pfi -iH ä+> a .fi-H CO CO 03 fi ß d ß „ 0) (DO 0) +> o H-P N d ft d d d fiti 03 -rt Q0 U X ^ 03 CO 03 co CO 03 CD fi B !«! iH &ft-H 03 d K ß d-H o d+> co a+>fc, f-l *-3 > CO 03 03 d fi O X C3 ©O Ö CO CO J3 H rihfi´H CO H H ti o ra f< o o H > O CO II II 03O "OS1 HtO-rlOl 5&&za&5&& S. p i i i Ssiz SP-i I I S3<; < -a! s<« DD DD PÖOD«; I !=) D3I |r> D tD 0H H fi) M AH B» H wpqi &L&&L. Afi A A & A A HPIPLISPM P4 PI fl( ci, S p, ci. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 36 <-- 36 --> PDF |
to\ CDEH HHHHHHHM M >t>>HHHHHHHHHHHHHHHH H H H M H M M H H HHMMMMMrHMHHHHrHHHHM M H HH H IH M H M M MrH CM CMCM 4" + ooo*«ooooe rH rH CM HH + +o*+ + + + + ©«oo +++«+«0:;« + CM CMCM CM CM Ct;»+o»op^o + ++«««oo+oooo«oo«+ + rHH CMH H CMCM CM o o o ++»++Cd " ´ + o ....+ . o . o rtr-1 H +++ +»+ + « « + ..+ ....+ ..II. «.«..+ + o + o + o o + CM+fr,+ + ++o+ + + + CM CM CM CM +«+«+++«o « + +00+ o + + oo»o«oo + pc$+ H rlr-i H CM CM ooeo o o + ++++ o»*oo«o+ + ++oo H + CM CM CM CMCM CM CM 0 * 0 * « 0 Q 9 * o o o + + + oo+.oo+«o.o+ + +. » HrH CM H HH H CM CM CM CMCMCM CM + o++ ++ + oo..+ ++ oo (««*« H H CMH r-ir-i H CM CMCM H OO 0Q^ 0 :.´ + opt$ + + W < + » ++++ o o H tr\HH CMCMCMCMCMCM + ++++++++++«+ « r^ r-i r-1 r-\ r-\ r^ CD P M CO H oj 3 M h H cr > HH co 3* O O Ü J UH co 0) SJ CQ o HH rH l^> ti 1-3 -H PH HH JH \ Ca a HH O P CD U HH „ JHHHP CO CO > 0 o co co o ftCO a co CO H O 2 H HHHH H Ö CO 3-rH H3 HH acoco H 3Ö H 3 r^IH CO H JH rH ft CO H3 3-H-H g -p 3 co CD-P 3 3 o coC COi-P-P>A "Öf-i CO O-H CO6-P CD H3 JO-P CDo-p a co rt $Hfrj H H H CO r» u CD PH T3-p o a CO f-. ftft CDOJ 3rH O CO"O-p CO fcrJ (H o t. cm -P ++CO CrH 3 n 0) rl-H 3 ft-P cCO-OCCD P 3-H -OHH ü Uo bO o > > H O fo D c a X 0) CO CH 3X1 3 QP CO ti a -p ö 01 coH Ü >s fnU CD H H H O 3 H H +> Cl) đaQCO H -p ,Qco H 0 COH ft ft co H 3 H H.C COO 3 OH 3 H 3 Ö B CO coo 1-1 CD O-H 3CO H Ci) O _COCO3 ft´H COOJ CO> «Hrl >CS Ü SH Sft C>D CDU CT.H COrH 3 3 -H rH ft cu a co co H H a H fl H a CO a nj CB PH CO fi-P COJti 3 ft> H-rH CO PH f-, g CD coCO o o CO co CO H o C H C-H P 3 CO H "Ö 3 H H ^ a 3 ti-H CO cg 01 H-P g3 raXCsD.CJ CD m co cgo S-i a o+>O CO ti H H r>lH CO CO n CO ra H o CO CO H ti Jti a a C bOOCOfn-C CD _ CD O H o CO 3 0 fn H-O -P(H 3 COCD +J.H !>j-H 3 U -P a S o o ti U ß co o &03 -P o bou H >>OJ >o o H H C-P H -P a fn fn.Q CÖ CD ft H< CO CD -POöCO O C CO-P 3 a 3 CO 3 OJ rHH 3OuJ co3 .C3 o ISo>s>o rt;« aS\bftco rH ti tn B O 0) O P R PS»4 P r i I . HHiaO.DSDDDD P^>HO DDt>opri.qHi5ppSq(MO . .p"iMwoaoHiMwwaüM wow ß A Ü Jti si CMOWKOWOMHA PHPH PH |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 37 <-- 37 --> PDF |
hriHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH HHHHHHH «i- M H M H M M Hl M V. CM CM o oo«oo»«+öooBoorr;o4-«+oooa»o#BO» + o o * XI + + CD EH <\J O O + OO»CO*O«**Op3pH # 0P4***** B O + «f» CM CM CM H rH . pcj o >« + + ° « + . . O O O . . . O . O + ,.«... . + 0 . . O . CM °« + + ++« + o + + + CM > + + + + »+ + + >« OS IX! « + ffj «+ + +« + + + + + + CM + -t *« « «++« « +{L,+ +(U+ o« « + « + o « ^ p b0 01 S S ´* CO rH o I CO -H i-3 tri o © X) 14» rH> -P o O -I i-l CO H C o co 1-3 * i-l o ro -p i-3i-3 01 CO^rH rH a 1-3 rH CD 1-1 . d X J o -p CO H 3 H Vhl 01 01 3 cn rn i ai . coi-3 i-l CO-p co 1-1 p > O 1-3 CO O H \ M-H 1 01 TI to H fcl Hhl C-P ItJ J i-3 -H v H-Hrrt fc O I fn a> «(11 H co CD cn UHJ CO 3 SH co eo > J3 3 ai C H O 03 H r-CO 01 tn rn 3\-P J°« CO to 01 ´ co H H JC01 H to-p ö a f-i o WH H 01 s3-P rHH 3 m O ai co -H o 1-3 co ai 3 H .-3-P cn Sft ti U ?H 01 o u^ T3 -P U CO H n 01 fn H o dl -P H <Đ m tD "O >-P ep 3 "ö-HH4-> [Q CJ H 01 co bfl G o tsO to 3H o O fH 01 o CO ° L? H ti H CDCO G 01 01 H O CO´Ha 9 CO _ H 80 m o 3 3 a 0 co co 1 01 3 a eo cn COto u toH 3 ü bOr-l fn 01 10 rH fc)0) C-H H S3 rn 3 ti o rH U fn-P o H ß P 3 3 COP -P Ck H H H ti 3 co CO 01 H J3 OCO bO tO tOrH U CO o H -H tfl O rH c Ö Ci CO-a +J X> O O H .M.^ Ü o G Ö-P CDH CO rH U.J3 rH U U 01 L bocö o o oi coHOHfl to H 3 Ö m (U o H tri um n 01 P L ^ . co a> W)H HO^HS O O P -H -p U !>i-P-P o ti H U u U O rH 3 oi CH ep,43 boo u jC0 60S o-p H 0.-H fnfiHf, U r_, .C to L3 d >> 01 OJ -P H to G 01 Q) co co 3 43 rH O.01 CObi) O,CO o o3Ö& t/5 ft 01 & CO co n 1 I s S N. \ I sa i - HwapqQoowwOTOWH«! M _ J3 43 J3 X! f§530KiHÄ S3WS3Ü33KttEH«Ä«fi. JCWSWrHWWWKHOtHtHWWWMK |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U inicijalnoj fazi na ovim mjestima razvijena je samo prizemna močvarna vegetacija različitih šaševa i dr., a zatim se naseljuje siva iva, bijela vrba, prhka vrba, trušljika, bijela topola, poljski jasen i crna joha na višim džombama. U optimalnoj fazi prevladava dobro razvijena crna joha porijeklom iz sjemena čunjastim pridankom i bez njega, te primješanim vezom i poljskim jasenom. U terminalnoj fazi razvitka ove šume nalazi se crna joha u postepenom odumiranju, i ustupa mjesto hrastu lužnjaku, pa se čak počinje javljati i poneki obični grab. Današnje postojeće subasocijacije crne johe na istraživanom području ne smatramo reliktnima. Naprotiv, smatramo da su sadašnje šumske zajednice crne johe najmlađe u lancu razvitka vegetacijskog pokrova, jer je Sava u prošlosti vrlo često mijenjala svoje korito, a mijenja ga i danas, pa tako u napuštenim koritima (mrtvajama) počinje se razvijati inicijalna faza crno- johinih šuma potpuno recentnog karaktera. Razvitak (sukcesiju) šume crne johe u Posavini prikazali smo u našem radu (usp. Rauš , Đ. 1971.) pa ga stoga ovdje ne donosimo. SKICA CUNJA CRNE JOHE U INICIJALNOJ FAZI CRNO JOHINIH ŠUMA 3NUZIJA TLA SI. 3 — Skica cunja crne johe u bazenu Spačva Snimio: Đ. Rauš |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Sistematski položaj Razred: Alno-Populetea Fk. et Fb. 64 (syn.: Querco-Fagetae Br. — Bl. et Vlieg. 37) Red : Populetalia br. — BI. 31 Sveza: Alno-Quercion roboris Ht. 37 Podsveza: Ulmion Oberd. 53 Ass.: Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68 S u b a s s .: typicum Rauš 71 šumsko gospodarske karakteristike. Crna joha u istraživanom području Posavine zaslužuje naročitu pažnju sa šumsko-uzgojnog gledišta. Njezine sastojine i grupe zauzimaju znatne površine i to tamo gdje drugo drveće većinom ne može uspijevati. Prema tome, crna joha je autohtona vrst šumskog drveća, koja živi pod vrlo teškim ekološkim uvjetima, a koja ima vrlo povoljna biološka i šumsko-uzgojna svojstva. Tereni, na kojima od prirode dolazi crna joha mogu imati višestruko značenje. Na nekima od njih crna joha je u progresivnom stadiju (inicijalna faza). Tu postepeno osvaja močvarne terene. Na drugima crna joha tvori izvjesni stabilni razvojni stadij (optimalna faza). No, to je samo prividno i trenutno, da bi pod nešto boljim ekološkim uvjetima postepeno ustupila mjesto biološki jačim i stabilnijim vrstama (hrast, grab), da stvore svoju stabilnu cenozu (termhialna faza). Crna joha je pionirska, meliorativna i brzorastuća vrst drveća te ima veliko privredno značenje. Ona obrašćuje prva, u stvari prava prirodna staništa i na taj način stvara uvjete za razvitak drugih šumskih cenoza. Na takvim staništima vrlo dobro se održava i ostat će i u budućnosti dominatna u čistim sastojinama, grupama i skupovima, jer se drugo drveće ne može održati u tim nepovoljnim prilikama. Fenotipski izgled subasocijacije odlikuje se grupimičnim rasporedom stabala. Više stabala izbija iz jednog mjesta i tvore čunj, pa su ukoso položena, često rašljaste i slabo razvijene krošnje. Orijentacijski prosječni parametri za istraženu zajednicu u bazenu Spačva su slijedeći: visina crno johinih stabala kreće se od 5 — 28 m, prsni promjer stabala crne johe kreće se od 10 — 45 cm, broj stabala crne johe po 1 ha iznosi 250 — 350 kom, drvna masa po 1 ha kreće se od 200 — 300 m3. Šume crne johe najlakše se obnavljaju sadnicama, jer je prirodno podmlađivanje oplodnjom sječom vrlo teško. ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM, VEZOM I POLJSKIM JASENOM (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71) Literatura . Spomenuta fitocenoza nije do danas opisana u stručnoj literaturi. Podatke o literaturi u vezi s osnovnom asocijacijom crne johe naveli smo prilikom opisa subasocijacije typicum. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Rasprostranjenost . Prema našim dosadašnjim istraživanjima nizinskih šuma Hrvatske opisana subasocijacija ima lokalni karakter, pa smo je našli razvijenu samo na području šumskog bazena Spačva. Stanište fitocenoze. Šuma crne johe s trušljikom, vezom i poljskim jasenom dolazi unutar kopitastog luka ziba, koji obrašćuje tipična šuma crne johe. Taj unutrašnji dio luka predstavlja nasutu aluvijalnu ravan, koja je nekada bila golema bara. Ispočetka se u toj bari taložio žuti pijesak, koji je Sava u velikim količinama donosila, primajući ga vjerojatno od svojih desnih pritoka s površina u SR BiH. Kasnije kada je Sava promijenila glavni tijek i kada su krajevi kopitastog lüka bili zatrpani pijeskom, počeo se u toj golemoj bari taložiti fini mulj s velikom količinom glinenih čestica. Na taj se način vjekovima postepeno stvaralo tlo, koje je danas pod tom šumom predstavljeno s prijelaznim tipom između mineralno-organogenoga i organogeno-močvarnog tla, koje je slabo kisele do praktički neutralne reakcije (pH 5,8 do 6,8). Prilikom sadašnjih nastajanja indirektnih poplava, uzrokovanih oborinskom površinskom vodom, naglim topljenjem snijega ili izlijevanjem rijeke Spačve, Studve i Bosuta na istraživanom su području u prvom redu poplavljene bare i tipična šuma crne johe s trušljikom, zatim šuma crne johe s trušljikom, vezom i poljskim jasenom s kasnijim drijemovcem i tek nakon toga šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilov.kom i rastavljenim šašem, a dalje poplava rijetko dopire. Kako vidimo, naša subasocijacija je i u sadašnjem vremenu izvrgnuta redovnim poplavama. Zbog toga u njoj još susrećemo, osobito na nižim mjestima čunjeve pomoću kojih se sloj drveća bori protiv postojećih ekoloških uvjeta. No, isto tako imamo u toj šumi krasnih stabala crne johe porijeklom iz sjemena. Od znatnog je utjecaja u toj fitocenozi i podzemna voda. Prema našim mjerenjima u 1970. godini nivo podzemne vode pokazivao je slijedeće: Šumski predjel Sočna — profil I: Broj Dubina podzemne vode u m Nadmorska sonde 1. IV 1970. 25. VIII 1970. visina u m XI 1,15 1,90 80,60 Šumski predjel Desićevo — profil II: 16. IV 1970. 14. IX 1970. XIII 1,67 2,60 80,20 S obzirom na veliku propusnost tla u većim dubinama (pijesak) oscilacija nivoa podzemne vode je velika i brza. Priliv organske tvari od otpadajućeg lišća i grančica u 1971. godini iznosio je 4320 kg/ha. Biotski utjecaji ispoljuju se u sadašnjm uvjetima jakom ispašom goveda, koja se u toj šumi preko ljeta rado zadržavaju jer tamo zbog dosta rijetkog sklopa i vlažnog tla ima dovoljno trave za pašu, a i strujanje zraka je jače nego u ostalim cenozama, tako da stoci i to pogoduje za vrijeme ljetne žege. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Floristički sastav i građa zajednice. Šuma crne johe s trušljikom, vezom i poljskim jasenom (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis) odlikuje se osebujnim fenotipskim izgledom i specifičnim fitocenološkim sastavom. Florističke i sociološke značajke spomenute zajednice donosimo u Tab. 1. S najvećom stalnosti javljaju se u sloju drveća cma joha (Alnus glutinosa) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia). Najznačajnija diferencijalna vrsta je vez (Ulmus laevis), a javljaju se još ponegdje klen (Acer campestre), žestilj (Acer tataricum) i vrlo rijetko hrast lužnjak (Quercus robur). SI. 4 — Zajednica orne johe, veza i poljskog jasena (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71) razvijena u bazenu Spačva, predjel Desićevo 26 a. Iz zajedničkog cunja rastu crna joha, vez i poljski jasen Snimio: D. Rauš |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Najznačajniji u sociološkom pogledu su crna joha i vez. Njima pripada prvenstvo u dijagnostičkom pogledu. U sloju grmlja javljaju se osim vrsta drveća u obliku grmova s većom stalnosti još: trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus). Među diferencijalne vrste u sloju grmlja ubrajamo jednoplodni glog (Crataegus monogyna), crni glog (C. nigra), divlja jabuka (Malus silvestris), divlja ruža (Rosa canina) i žestilj (Acer tataricum) (SI. 4). Sloj prizemnog rašća nema neki osobiti sastav i osim svojstvenih vrsta asocijacije tu nalazimo veći broj diferencijalnih vrsta od kojih navodimo slijedeće: dobričica (Glechoma hederacea), bršljan (Hedera helix), koji se zbog vrlo velike zračne vlage osobito dobro razvija na tlu, a penje se i na stabla, bahornica (Circaea lutetiana), blaženak (Geum urbanum), šumski rožac (Cereastiwn silvaticuhn) i dr. Vidirrio ´da se u toj šumi u sloju prizemnog rašća već javljaju u znatnoj mjeri elementi tipske šume lužnjaka, što nije ni čudo jer se naša subasocijacija u tom pravcu i razvija. Osim navedenih svojstvenih i diferencijalnih vrsta javlja se i velik broj pratilica. (Tab. 1). Raščlanjenje . Zbog relativno male površinske zastupljenosti (oko 1%) na istraživanom području i dobre ujednačenosti dalje raščlanjenje subasocijacije ne bi došlo u obzir. Spekta r flornih elemenata i bioloških oblika biljaka donijeli smo za cijelu asocijaciju prilikom opisa tipične šume crne johe s trušljikom u ovom radu. Sindinamsk i odnosi . Subasocijacija se razvija progresivnom sukcesijom iz tipične šume crne johe s trušljikom i neposredno se nadovezuje na nju. Razlikuje se od tipične subasocijacije po tome, što raste na zaravnjenim riječnim terasama, a ne riječnim koritima, koje su uvijek nešto više od terena gdje se razvija tipična šuma, kao i po tome što se postepeno gube čunjevi i sve više se javljaju stabla porijeklom iz sjemena. Prema tome ovu biljnu zajednicu na istraživanom području možemo smatrati optimalnom fazom u razvoju crno-johinih šuma, koja svojim daljnjim razvitkom prelazi u terminalnu fazu, gdje se crna joha postepeno gubi i ustupa mjesto hrastu lužnjaku. Sistematski položaj Razred : ALNO-POPULATEA Fk. et Fb. 64 Red : Populetalia Br.-Bl. 31 Sveza: ALNO-QUERCION ROBORIS Ht 37 Podsveza: Ulmion Oberd. 53 Ass.: FranguloAlnetum glutinosae R a u š 68 Subass.: ulmetosum laevis Rauš 71 šumsko gospodarske karakteristike, šuma ima prijelazni karakter i s njom treba tako gospodariti da se postepeno prirodnim i umjetnim putem prevede u šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. OrijentacijSki prosječni parametri za tu šumu na istraživanom području su slijedeći: 444 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 43 <-- 43 --> PDF |
visina crno-johinih stabala kreće se od 15 do 30 m, visina jasenovih stabala kreće se od 16 do 35 m, visina vezovih stabala kreće se od 10 do 25 m, prsni promjer johovih stabala iznosi 20 do 40 cm, prsni promjer jasenovih stabala iznosi 15 do 70 cm, prsni promjer vezovih stabala iznosi 10 do 40 cm, broj johovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 100 kom broj jasenovih stabala po 1 ha iznosi 50 do 200 kom broj vezovih stabala po 1 ha iznosi broj mase po 1 ha kreće se od 250 do 350 m3. Prirodnu obnovu te šume mora čovjek pomagati, da bi se što prije razvila u mješovitu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta i crne johe. ZAKLJUČAK Na osnovi obavljenih istraživanja u bazenu Spačva utvrdili smo da su na tom području razvijene slijedeće zajednice crne johe: a) Frangulo-Alnetum glutinosae typicuni Rauš 71 b) Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71 Zajednice su u prvom redu okarakterizirane karakterističnim skupom biljaka, ekološkim uvjetima i šumsko-gospodarskim mjerilima. LITERATURA 1. Anić, M. (1965): Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. list, 7/8, Zagreb. 2. Beyer , A. (1876): Regulacija Save, Zagreb. 3. Bjelčić , Ž. (1954): Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Samca. Godišnjak biološkog instituta, VII, sv. 1/2, str. 181—207, Sarajevo. 4. Cincović , T. (1955): Močvarna vegetacija u Posavini. Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, III, sv. 1, Beograd. 5. Ćahun , O., Ćahun , K. (1971): Vodni režim Bosutskog bazena. Savjetovanje o Posavini I, 27—29. I 1971. str. 57—64, Zagreb. 6. Deka n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pnidolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, krnj. 15, Zagreb. 7. Em, H. (1964): Za zajedničke na evlata (Alnus glutinosa Gaertn.) vo Makedonnija. Godišen Zbornik na zemjedelske-šumarski fakultet, Skopje, 12, 266. 8. Fukarek, P., Fab i j anić, B., Stefanović, V. (1963): Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije u donjem toku rijeke Lepenice. Naučno društvo SR BiH, knj. III, str. 85—129. 9. Glavač , V. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. (Disertacija) Zagreb. 10. Glavač , Vj. (1962): Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini. Šum. List, 9/10, Zagreb. 11. Horvat , I. (1938): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumskje pokuse, knj. 6, Zagreb. 12. Horvat, I., Tomažić, G, Horvatić, S. i Em, H. (1950): Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. 445 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 44 <-- 44 --> PDF |
13. Hor vat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Posebni otisak iz Šumarske enciklopedije, Zagreb. 14. Ilijanić , Lj. (1959): Ekološko-fitocenološka istraživanja nizinskih livada Hrvatske (Disertacija), Zagreb. 15. Ka l in i ć, M. (1960): Prilog poznavanju šumskih tala Bosutskog područja. Šum. List, str. 317—330, Zagreb. 16. Kalinić , M. (1971): Pedološke karakteristike šumskih asocijacija Spačvanskog bazena, Zagreb, str. 61 (manuskript). 17. Mlinšek , D. (1959): Rast in gospodarska vrednost crne jelše. Posebno izdanje, Gozdarski vestnik, 3—32. 18. Moor, M. (1958): Pflanzengesellschaften schweizerischer Flussauen. (Biljne zajednice švicarskih lugova). Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchsw. Bd. 34, Fft. 4, S. 221—360. 19. Oberdörfer , E. (1953): Der europäische Auenwald. Beiträge zur naturkundlichen Forschung Südwestdeutschlands. 20. Pe t račić , A. (1948): Biološki odnošaji mješovitih sastojina crne johehrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb. 21. Prpić , B. (1971): Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini I, 27—29. I. 197], Zagreb. 22. Radulović, J. V., Stefanović, V. (1971): Ekološke i azotofiksacione osobine joha. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. XXIV, 161—178. 23. Rauš , Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine. Savjetovanje o Posavini, str. 353—362, Zagreb. 24. Rauš , Đ. (1972): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Zagreb, str. 164 (disertacija). 25. Rauš , Đ. (1972): Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca 1:100000. Zagreb, Grafički zavod Hrvatske. 26. So 6, R. (1940): Vergangenheit und Gegenwart der pannonischen Flora und Vegetation. Nova Acta Leopoldina, Neue Folge, 9, 56, Halle-Saale. 27. Soö-Javork a (1951): A. Magyar novenyviläg kezikömyve I. es IL kötet. Akademiai kiadö, Budapest. 28. Soö, R. (1962): Systematische Übersicht der panonischen Pflanzengeselschaften. V. die Gebirgswäldier I. Acta bot. Acad. Scient. Hungariae. VIII, 3—4, Budapest. 29. Tüxen , R. (1957): Der Geissbart-Schwarzerlenwald (Arunco-Alnetum glutinosae (Kästner 1938). Mitt. Flor. — soz. Arbeitsgem., N. F., 6/7. 30. Vajda , Z. (1971): Utjecaj melioracija na zdravstveno stanje posavskih šuma. Savjetovanje o Posavini, I, 27—29. I, 1971, str. 363—369, Zagreb. 31. Vukičević , E. (1959): Šumske fitocenoze bosutskog lovišta, Separat iz Godišnjaka Instituta za naučna istraživanja u lovstvu za 1957. god. Beograd. |