DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 23 <-- 23 --> PDF |
i kod koje druge šumarije, planska objektivna »cijena proizvodnje« viša od ukupnog prihoda — trebaju im druge šumarije naknaditi te viškove; to će one učiniti proporcionalno svojim potencijalnim odvajanjima u fondove privredne organizacije. Preostala potencijalna odvajanja u fondove privredne organizacije šumarije ipak još ne mogu centralizirati u zajedničke fondove privredne organizacije — jer od njih moraju još odbiti subjektivne komponente financijskih posljedica mješovitih uzroka. To ćemo opisati pod toč. 2). 2) a) Po šumarijama treba izračunati prosječne planske objektivne troškove ukupnog šumskog transporta (uključeni utovari, istvovari, pretovari) po toni. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz najnepovoljnije uvjete ukupnog šumskog transporta). S ozbirom na nju — druge će šumarije ostvariti manje ili veće razlike planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta po toni, pa i ukupno za sve tone njihovih realiziranih proizvoda iskorišćivanja šuma. Od takve razlike za sve tone njezinih realiziranih proizvoda iskorišćivanja šuma, svaka će šumarija zadržati za sebe njezinih pi postotaka, a preostalih (100 — pi) njezinih postotaka ustupit će cjelini šumskog privrednog područja (šumskog gospodarstva), odnosno kao faktično odvajanje u fondove privredne organizacije. U toj su se stavci dakle odvojile razlike analogne diferencijalnim zemljišnim rentama položaja pa i posljedice različitog organskog sastava sredstava koja služe transportu (posljedice različitog stupnja mehanizacije ukupnog šumskog transporta). b) Zatim treba po šumarijama izračunati prosječne planske objektivnetroškove za reprodukciju njezina posječenog drva na panju po jedinicamasortimenata njihovih sječa. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz najnepovoljnije uvjete proizvodnje drva na panju). S obzirom na nju — druge će šumarije ostvariti manje ili veće razlike objektivnih planskih troškova proizvodnje drva na panju po jedinicama sortimenata, pa i ukupno za sve Sortimente posječene drvne mase. Od takve razlike za ukupnu posječenu drvnu masu, svaka će šumarija zadržati za sebe njezinih p* postotaka, a preostalih (100 — p») njezinih postotaka ustupit će cjelini šumskog privrednog područja (šumskog gospodarstva), odnosno kao faktično odvajanje u fondove privredneorganizacije. Napominjemo, da će svaka šumarija svoje prosječne planske objektivne troškove za reprodukciju njezina posječenog drva na panju po jedinicama sortimenata njezinih sječa — iskalkulirati prema posebnom našem uputstvu. To će učiniti tako da redovne troškove proizvodnje godišnjeg drvnog prirasta raspodijeli na jedinice sortimenata svoje godišnje proizvodnje (drvnog prirasta), odnosno realizacije (sjeone drvne mase) ako je potonja po vrijednosti manja. Tu će raspodjelu obaviti proporcionalno šumskim taksama najnepovoljnijeg razreda planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta koje su još uvijek pozitivne (te kalkulacione ključeve taksativno ćemo navesti u navedenom uputstvu). U toj su se stavci dakle odvojile razlike analogne diferencijalnim zemljišnim rentama plodnosti pa i posljedice različitog organskog sastava sredstava koje služe biološkoj reprodukciji drva (šumskim melioracijama, pošumljivanjima i si.). c) Napokon treba po šumarijama izračunati prosječne planske objektivnetroškove sječe i izrade drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma po jedinicamaproizvoda. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz najnepovoljnije uvjete sječe i izrade drva). S obzirom na nju — druge će šumarije ostvariti |