DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 23     <-- 23 -->        PDF

i kod koje druge šumarije, planska objektivna »cijena proizvodnje« viša od
ukupnog prihoda — trebaju im druge šumarije naknaditi te viškove; to će one
učiniti proporcionalno svojim potencijalnim odvajanjima u fondove privredne
organizacije.


Preostala potencijalna odvajanja u fondove privredne organizacije šumarije
ipak još ne mogu centralizirati u zajedničke fondove privredne organizacije
— jer od njih moraju još odbiti subjektivne komponente financijskih
posljedica mješovitih uzroka. To ćemo opisati pod toč. 2).


2) a) Po šumarijama treba izračunati prosječne planske objektivne troškove
ukupnog šumskog transporta (uključeni utovari, istvovari, pretovari)
po toni. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz najnepovoljnije
uvjete ukupnog šumskog transporta). S ozbirom na nju — druge će šumarije
ostvariti manje ili veće razlike planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog
transporta po toni, pa i ukupno za sve tone njihovih realiziranih proizvoda
iskorišćivanja šuma. Od takve razlike za sve tone njezinih realiziranih
proizvoda iskorišćivanja šuma, svaka će šumarija zadržati za sebe njezinih
pi postotaka, a preostalih (100 — pi) njezinih postotaka ustupit će cjelini
šumskog privrednog područja (šumskog gospodarstva), odnosno kao faktično
odvajanje u fondove privredne organizacije. U toj su se stavci dakle odvojile
razlike analogne diferencijalnim zemljišnim rentama položaja pa i posljedice
različitog organskog sastava sredstava koja služe transportu (posljedice različitog
stupnja mehanizacije ukupnog šumskog transporta).


b) Zatim treba po šumarijama izračunati prosječne planske objektivnetroškove za reprodukciju njezina posječenog drva na panju po jedinicamasortimenata njihovih sječa. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz
najnepovoljnije uvjete proizvodnje drva na panju). S obzirom na nju — druge
će šumarije ostvariti manje ili veće razlike objektivnih planskih troškova proizvodnje
drva na panju po jedinicama sortimenata, pa i ukupno za sve Sortimente
posječene drvne mase. Od takve razlike za ukupnu posječenu drvnu
masu, svaka će šumarija zadržati za sebe njezinih p* postotaka, a preostalih
(100 — p») njezinih postotaka ustupit će cjelini šumskog privrednog područja
(šumskog gospodarstva), odnosno kao faktično odvajanje u fondove privredneorganizacije. Napominjemo, da će svaka šumarija svoje prosječne planske
objektivne troškove za reprodukciju njezina posječenog drva na panju
po jedinicama sortimenata njezinih sječa — iskalkulirati prema posebnom
našem uputstvu. To će učiniti tako da redovne troškove proizvodnje godišnjeg
drvnog prirasta raspodijeli na jedinice sortimenata svoje godišnje
proizvodnje (drvnog prirasta), odnosno realizacije (sjeone drvne mase) ako
je potonja po vrijednosti manja. Tu će raspodjelu obaviti proporcionalno
šumskim taksama najnepovoljnijeg razreda planskih objektivnih troškova
ukupnog šumskog transporta koje su još uvijek pozitivne (te kalkulacione
ključeve taksativno ćemo navesti u navedenom uputstvu). U toj su se stavci
dakle odvojile razlike analogne diferencijalnim zemljišnim rentama plodnosti
pa i posljedice različitog organskog sastava sredstava koje služe biološkoj
reprodukciji drva (šumskim melioracijama, pošumljivanjima i si.).


c) Napokon treba po šumarijama izračunati prosječne planske objektivnetroškove sječe i izrade drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma po jedinicamaproizvoda. Jedna od šumarija imat će te troškove najviše (uz najnepovoljnije
uvjete sječe i izrade drva). S obzirom na nju — druge će šumarije ostvariti