DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 22 <-- 22 --> PDF |
A kako stoji s devalvacijom dinara? Devalvacija dinara uzrokuje — barem u načelu — povišenje ukupnog prihoda i sviju njegovih česti (i troškova), pa predlažemo da se, zbog jednostavnosti, posebno ne izdvajaju njezine razlike. Ipak, doklegod su cijene šumskih drvnih proizvoda plafonirane — izuzetno treba npr. poskupljenje repromaterijala i stranih usluga odvojiti računanjem, jer se smatra da je objektivnog karaktera, pa se obračunava na teret cjeline privredne organizacije. (Financijske posljedice eventualnog izigravanja plafoniranih cijena putem lažnog mijenjanja asortimana prodanih šumskih drvnih proizvoda — samom tehnikom računanja (vidi toč. 1. slijedećeg poglavlja) idu u korist cjeline privredne organizacije; to pak znači da ne idu u korist osobnih dohodaka radnih kolektiva šumarija.) Iz svega što smo naveli — vidi se kako smo financijski izjednačili uvjeteprivređivanja za sve radne jedinice koje se bave glavnim djelatnostima šumsko- privredne organizacije (šumarije). Na opisani način — one imaju isti financijski start. One mogu putem unutrašnje raspodjele više privrijediti — ako posluju bolje od predviđenog financijskim planom i ako barem dijelom autofinanciraju šumske građevine, biološka ulaganja i nabavke opreme za ukupni šumski transport, biološku reprodukciju drva te sječu i izradu drvnih sortimenata. TEHNIKA STIMULATIVNE RASPODJELE 1) Općenito: od ukupnog prihoda mase realizacije djelatnosti iskorišćivanja šuma odbiju se najprije planska objektivna »cijena proizvodnje« (te iste) mase realizacije djelatnosti iskorišćivanja šuma (bez troška sirovine) a zatim planska objektivna »cijena proizvodnje« mase realizacije djelatnosti proizvodnje drva na panju, odnosno mase proizvodnje djelatnosti proizvodnje drva na panju ako masa realizacije ima manju vrijednost od mase proizvodnje (drvnog prirasta). Navedene »cijene proizvodnje« obuhvaćaju odnosne: materijalne troškove, zakonske obaveze, ugovorne obaveze, ostale materijalne izdatke i ukalkulirane osobne dohotke te npr. 6% na sve te navedene »troškove« uime redovnog odvajanja u fondove. Ostatak predstavlja plansko objektivno (zbog takvih »cijena proizvodnje« i prodajnih cijena mase realizacije) potencijalnoodvajanje u fondove privredne organizacije. Pri tome radnici na svima šumarijama istog šumskog privrednog područja (šumskog gospodarstva, eventualno i privredne organizacije), na temelju međusobnog samoupravnog sporazuma šumarija, trebaju imati startne tj. ukalkulirane osobne dohotke istog nivoa. Za cjelinu šumskog privrednog područja (šumskog gospodarstva) to potencijalno odvajanje u fondove privredne organizacije ne smije imati negativni predznak — jer bi to bilo u suprotnosti s pojmom šumskog privrednog područja, koje mora, prema zakonskim propisima, osiguravati autofinanciranje investicija. Računanje potencijalnog odvajanja u fondove privredne organizacije treba izvršiti i za svaku pojedinu šumariju. Jedna od njih imat će najgore uvjete privređivanja, tj. najmanji pozitivni postotak od njezina ukupnog prihoda otpast će na njezino potencijalno odvajanje u fondove privredne organizacije (odnosno najveći negativni postotak otpast će na višak planske objektivne »cijene proizvodnje« iznad njezina ukupnog prihoda). Ako je kod nje, a možda |