DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 91 <-- 91 --> PDF |
šinske vode. Njen udio u opskrbi vodom već danas iznosi nešto oko 40%. Upotrebljive količine površinske vode cijene se na oko 30 milijardi m3. Time bi opskrba pitkom vodom bila osigurana za duže vrijeme, svakako uz pretpostavku da bude zagarantirana kvaliteta prirodnih jezera i umjetnih akumulacija. Kao izrazit primjer umjetnog akumuliranja površinske pitke vode i moderan sistem iskorišćavanja navodi se brana Sauer u SR Njemačkoj, ukupnog volumena jezera od 62 miliona m8 vode i površinom slivnog gravitacionog područja od 428 km-. ŠUMA ISPORUČUJE NAJKVALITETNIJU VODU Da bi se dobila voda visoke kvalitete u prirodnim i umjetno izgrađenim jezerima, neophodno je prilagoditi sistem iskorišćivanja i uopšte gospodarenja zemljištem na slivu. Pri tome nije odlučujuće samo dobivanje kvalitetne vode za ljudsku upotrebu, već treba voditi računa i o biologiji jezera koja zahtijeva visoki stupanj čistoće vode koji u izvjesnom pogledu još ne prelazi daleko preko zahtjeva za kvalitetom pitke vode. Moglo bi da bude potpuno beznačajno za ljudsku upotrebu pitke vode nekoliko stotinki miligrama fosfora po litri, međutim, za biologiju voda ovo može postati sumnjivo zbog opasnosti od eutrofije. Da bi se ispunili zahtjevi za dobivanje čiste vode, u nekim zemljama na pokusnim područjima uvođene su različite mjere zabrane i ograničavanja. Obimno pošumljavanje slivnog pokusnog područja pokazalo se kao naročito djelotvorno za održavanje visokog stupnja kvalitete vode i zdrave jezerske biologije. U takvim slučajevima dugi niz godina održan je najbolji kvalitet vode, bez obogaćivanja hranljivim tvarima i planktonima. Nasuprot tome, tamo gdje dominira poljoprivreda već se javlja problem eutrofije — prouzrokovan postepenim obogaćivanjem jezera hranjivim tvarima, pri čemu naročito dolazi do izražaja uloga fosfata. Analizom vode u šumskim potocima pronađeni su samo minimalni tragovi fosfata (1—5 mikrograma u litri), dok je u potocima koji dreniraju vodu s područja koja se koriste u poljoprivredne svrhe utvrđena 10 puta veća koncentracija. Ovo je svakako rezultat sve intenzivnije poljoprivredne proizvodnje upotrebom đubriva. Erodirajuće djelovanje jakih kiša i poplava mnogostruko je veće na oranicama nego u šumi. Kao rezultat toga pojavljuje se i povećano ispiranje i odnošenje fosfata posredstvom koloidnih materija i finih djelova, naročito u nerastvorenoj formi. Spiranje fosfora u šumskim područjima iznosi 20 gr. po ha godišnje (Nush navodi 5—50 gr.), a sa oranica 200 gr. po ha godišnje. Ispiranje i odnošenje fosfata iz naseljenih područja bilježi naročito visok iznos uzrokovan sredstvima za pranje i ljudskim izlučivanjem. U šumskim područjima, pored smanjene opasnosti od eutrofije ,i opterećenje izmetom je mnogo slabije. Neznatni uticaji civilizacije u šumskim područjima bitno utiču na smanjenje koncentracije policikličnih aromata, od kojih 29% predstavljaju supstancije koje izazivaju rak (benzpiren i benzfluoranten). Sve ove okolnosti daju prednost šumi kao davaocu kvalitetne vode za piće i za druge potrebe, tako da je za podizanje brana i umjetnih akumulacija najpodesnije šumom pokriveno slivno područje, ili područje gdje dominiraju šume i šumska vegetacija. |