DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Samo u zadnjih pet godina je prema podacima Republičkog šumskog inspektorata u priobalnom području požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih površina. To znači da je u tom periodu gorilo prosječno godišnje oko 4.500 ha, dok se u istom tom razdoblju pošumljavalo godišnje oko 500 ha. Slabljenje materijalnog položaja šumarskih radnih organizacija na kršu rezultiralo je nemogućnošću njihovog uklapanja u zakonom regulirani sistem gospodarenja šumama putem šumsko privrednih područja, prema kome se i šumska gospodarstva na kršu tretiraju kao privredno-proizvodna poduzeća. Iz tog razloga gospodarenje šumama u okviru šumskoprivrednog područja kojim gospodari jedna radna organizacija nije nikad u potpunosti sprovedeno u život. Organizacioni oblici gospodarenja šumama prilagođuju se prilikama koje vladaju u pojedinim krajevima, pa danas u tom pogledu vlada neobična neujednačenost i šarenilo. Tako u Dalmaciji umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju, koje je trebalo gospodariti dalmatinskim šumskoprivrednim područjem proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. god. danas imamo 10 patuljastih šumskih gospodarstava čiji opstanak sve više ovisi o isprošenom općinskom dinaru i čije se granice kod većine pokrivaju sa granicom općina, jednu Ustanovu za šumarstvo (Dubrovnik) i konačno područja pojedinih općina u kojima praktički ne postoji organizirana djelatnost gospodarenja šumama, jer su postojeće šumarske organizacije jednostavno ukinute, s obzirom da na osnovu vlastitih prihoda nisu više mogle egzistirati, a intervencija općina je potpuno izostala (Lastovo, Vis), ili se u najboljem slučaju svela na to da zadrži u službi 4—5 lugara (Korčula, Hvar, Vrgorac). Intervencije općina koje se ipak zadnjih par godina intenzivnije pojavljuju su privremena rješenja da se spriječi raspadanje pojedinih organizacija, dok trajnija rješenja nisu moguća niti tamo gdje za to postoji raspoloženje, dok se status šumarstva ne definira u skladu s realnom situacijom. Materijalni položaj šumarstva na kršu u odnosu na kontinent može se razabrati iz podataka o rezultatima poslovanja u 1973. i 1974. godine navedenih u tabeli 2 (vidi prilog). Podaci su još ilustrativniji ako ostvarenje pojedinih elemenata iz prethodne tabele u kontinentalnom dijelu označimo kao 100: God. Kontinent Istra Dalmacija Ukupni prihod po radniku 1973. 1974. 100 100 83 90 47 40 Ostvareni dohodak po UKR 1973. 1974. 100 100 63 60 60 53 Ostatak dohotka po radniku 1973. 1974. 100 100 56 56 57 35 Prosječni mjesečni OD po radniku 1973. 1974 100 100 76 73 71 59 Izneseni podaci ukazuju, ne samo na vrlo nepovoljne rezultate poslovanja na kršu, naročito u Dalmaciji, izražene kroz ostvareni ukupan prihod, dohodak, ostatak dohotka i osobni dohodak po radniku, već — što je naro |