DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 86 <-- 86 --> PDF |
rasta stabala konstatirali i još neki istraživači (M i 1 o j k o v i ć, Klepa c i dr.), smatra se da ovi podaci ipak pokazuju izuzetno ranu kulminaciju, što je rezultat nenjegovanosti ovih sastojina. Oštra konkurencija jako sklopljenih sastojina dovela je do rane kulminacije, ali može se s velikom sigurnošću reći da vrijeme kulminacije i tekućeg debljinskog i tekućeg visinskog prirasta nije pravo vrijeme i da će se javljati još neke kulminacije, što se već danas zapaža, a u zavisnosti od daljeg razvoja ovih sastojina, prirodnog ili vezanog za uzgojno tehničke mjere — prorede. Veličine s kojima su kulminirali tekući debljinski i visinski prirast (5,2—10,6 mm i 60—80 cm) govore o dobrim stanišnim uvjetima. Sve veličine se nalaze u granicama do kojih su došli drugi istraživači u prirodnim lužnjakovim šumama Posavine (Milojković, Nenadić, Levaković i dr.). Zahvaljujući pojavi stimuliranja tekućeg debljinskog i visinskog prirasta dovođenjem stabala u povoljniji položaj (prirodno ili umjetno), zapaža se da krivulje prosječnih prirasta stoje duži vremenski period oko svojih maksimalnih vrijednosti. Može se reći da kod ovih linija krivulje nema izraženog maksimuma i da se zahvaljujući ovome krivulje kumulativnog debljinskog i visinskog prirasta (krivulje razvoja) penju ujednačeno (stupanj penjanja do starosti od 45 godina ostaje približno isti). Zbog svega ovoga kod analiziranih stabala nije zapažena kulminacija ni tekućeg volumnog prirasta. Treba naglasiti da u pogledu veličina s kojima kulminiraju stabla ranolistajuće i kasnolistajuće forme postoje bitne razlike. Stabla ranolistajuće forme kulminiraju sa znatno nižim vrijednostima. U pogledu vremena kulminacije između ove dvije forme na osnovi raspoloživog materijala ne može se zapaziti razlika. 6. Dinamika debljinskog prirasta u vegetacion om periodu Debljanje stabala u ispitivanom objektu počinje relativno rano. 1972. godine ogledi su postavljeni 10. aprila i već tih dana je zapaženo debljanje i kod ranolistajuće i kod kasnolistajuće forme. Do 1. maja promjer je porastao na oglednim stablima na površini I (ranolistajućim) u prosjeku (za 7 stabala) za 0,51 mm (obim 0,51 X 3,14), a na površini II i III (kasnolistajući) za 0,81 i 0,82 mm. U ovome periodu ova promjena promjera (prirast) djelimično je sigurno uvjetovana samim bubrenjem, ali već na početku se zapaža razlika između ranolistajućeg i kasnolistajućeg oblika. Ranolistajuća forma izjednačuje se s kasnolistajućom formom po prosječnim dnevnim veličinama u periodu od 1. do 15. maja, a kasnije je uvijek manjih vrijednosti, graf. 6. Kod kasnolistajuće forme veoma jasno se zapaža pojava tri kulminacije, što je manje izraženo kod ranolistajuće. Naročito je bitna razlika kod treće kulminacije. Dok je ova kod kasnolistajuće forme po vrijednosti gotovo jednaka prvoj i drugoj kulminaciji, dotle je kod ranolistajuće slabo izražena. Zahvaljujući ovome kumulativne krivulje debljinskog prirasta u toku vegetacionog perioda kod kasnolistajuće forme postignu prirast od oko 4—5 mm, a kod ranolistajuće oko 3 mm. Iz ovoga se može izvesti zaključak da stabla kasnolistajuće forme imaju veće vrijednosti tekućeg debljinskog prirasta, iako se ovo kod prosječne veličine debljinskog prirasta sastojine nije moglo sa sigurnošću zaključiti. Upravo, prosječne veličine za sastojine (ogledne površi |