DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 86     <-- 86 -->        PDF

rasta stabala konstatirali i još neki istraživači (M i 1 o j k o v i ć, Klepa c
i dr.), smatra se da ovi podaci ipak pokazuju izuzetno ranu kulminaciju, što
je rezultat nenjegovanosti ovih sastojina. Oštra konkurencija jako sklopljenih
sastojina dovela je do rane kulminacije, ali može se s velikom sigurnošću
reći da vrijeme kulminacije i tekućeg debljinskog i tekućeg visinskog prirasta
nije pravo vrijeme i da će se javljati još neke kulminacije, što se već
danas zapaža, a u zavisnosti od daljeg razvoja ovih sastojina, prirodnog ili
vezanog za uzgojno tehničke mjere — prorede.


Veličine s kojima su kulminirali tekući debljinski i visinski prirast
(5,2—10,6 mm i 60—80 cm) govore o dobrim stanišnim uvjetima. Sve veličine
se nalaze u granicama do kojih su došli drugi istraživači u prirodnim lužnjakovim
šumama Posavine (Milojković, Nenadić, Levaković i dr.).
Zahvaljujući pojavi stimuliranja tekućeg debljinskog i visinskog prirasta dovođenjem
stabala u povoljniji položaj (prirodno ili umjetno), zapaža se da
krivulje prosječnih prirasta stoje duži vremenski period oko svojih maksimalnih
vrijednosti. Može se reći da kod ovih linija krivulje nema izraženog
maksimuma i da se zahvaljujući ovome krivulje kumulativnog debljinskog
i visinskog prirasta (krivulje razvoja) penju ujednačeno (stupanj penjanja
do starosti od 45 godina ostaje približno isti). Zbog svega ovoga kod analiziranih
stabala nije zapažena kulminacija ni tekućeg volumnog prirasta.


Treba naglasiti da u pogledu veličina s kojima kulminiraju stabla ranolistajuće
i kasnolistajuće forme postoje bitne razlike. Stabla ranolistajuće
forme kulminiraju sa znatno nižim vrijednostima. U pogledu vremena kulminacije
između ove dvije forme na osnovi raspoloživog materijala ne može se
zapaziti razlika.


6.
Dinamika debljinskog prirasta u vegetacion om
periodu
Debljanje stabala u ispitivanom objektu počinje relativno rano. 1972. godine
ogledi su postavljeni 10. aprila i već tih dana je zapaženo debljanje i kod
ranolistajuće i kod kasnolistajuće forme. Do 1. maja promjer je porastao na
oglednim stablima na površini I (ranolistajućim) u prosjeku (za 7 stabala) za
0,51 mm (obim 0,51 X 3,14), a na površini II i III (kasnolistajući) za 0,81 i
0,82 mm. U ovome periodu ova promjena promjera (prirast) djelimično je sigurno
uvjetovana samim bubrenjem, ali već na početku se zapaža razlika
između ranolistajućeg i kasnolistajućeg oblika. Ranolistajuća forma izjednačuje
se s kasnolistajućom formom po prosječnim dnevnim veličinama u periodu
od 1. do 15. maja, a kasnije je uvijek manjih vrijednosti, graf. 6. Kod
kasnolistajuće forme veoma jasno se zapaža pojava tri kulminacije, što je
manje izraženo kod ranolistajuće. Naročito je bitna razlika kod treće kulminacije.
Dok je ova kod kasnolistajuće forme po vrijednosti gotovo jednaka
prvoj i drugoj kulminaciji, dotle je kod ranolistajuće slabo izražena. Zahvaljujući
ovome kumulativne krivulje debljinskog prirasta u toku vegetacionog
perioda kod kasnolistajuće forme postignu prirast od oko 4—5 mm, a kod ranolistajuće
oko 3 mm. Iz ovoga se može izvesti zaključak da stabla kasnolistajuće
forme imaju veće vrijednosti tekućeg debljinskog prirasta, iako se
ovo kod prosječne veličine debljinskog prirasta sastojine nije moglo sa sigurnošću
zaključiti. Upravo, prosječne veličine za sastojine (ogledne površi