DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 82     <-- 82 -->        PDF

jelim tokom ujednačen i krivulje se približavaju pravim linijama. Objašnjenje
za ovo leži u slabijem diferenciranju stabala po visini kod ranolistajuće forme,
što je zapaženo i zaključeno i kod debljinske i visinske strukture.


Za promatrani period od tri godine došlo je do pomicanja visinskih krivulja
kod sve tri ogledne površine, što je za ovu vrstu u datoj starosti normalna
pojava. Obzirom da su izvođene prorede posljednjih godina, pomicanje
je u svim debljinskim stupnjevima naviše dosta izjednačeno. Nešto je slabije
pomicanje u tanjim stupnjevima nego u debljim kod površine II, kod koje
su prorede nešto ranije izvedene (1969.) pa je najvjerojatnije u promatranom
periodu već uspostavljen pravi odnos prirasta promjera i visina.


4. Izgrađenost krošanja i proizvodnost
Za ocjenu ekonomičnosti ili potpunosti korištenja prostora za rastenje
u sastojini razmotriće se dužina krošanja (apsolutna i relativna) i horizontalna
projekcija, odnosno zastrta površina krošanja.


Najmanje, najveće i srednje vrijednosti dužine krošnji sastojine, kao i
odnos srednje dužine krošanja i srednje visine sastojine vide se iz slijedećeg
pregleda:


Ogledna Dužina krošnje u m Srednja visina hk


površina najkraća najduža srednja (hk) (hs) m °/o


h.
I 3,90 7,50 5,86 16,8 33
II 4,60 10,30 7,38 21,1 36
III 3,70 11,4 7,66 21,0 36


Iz gornjeg pregleda se zapaža da su krošnje na I površini (ranolistajuća
forma) u prosjeku kraće, kao i da je odnos dužine krošnje i visine stabala
nešto manji. Na osnovi ovoga se može zaključiti da kasnolistajuća forma ima
jače asimilacione organe te otuda više proizvodi — prirašćuje. Kasnolistajuća
forma brže raste u visinu (a i u debljinu) i relativno se sporije čisli od
grana pa su dužine (kao i širine) krošanja dobre, daleko bolje nego kod ranolistajuće
forme. I pored toga što su krošnje istraživanih sastojina relativno
slabije razvijene zbog neblagovremenih mjera njega — proreda, naročito kod
ranolistajuće forme, ipak se njihove dužine nalaze u granicama veličina koje
se smatraju neophodnim za dobru proizvodnju (Manojlović, Marković, Nenadić).


Na osnovi snimljenih projekcija krošnji i izračunatih vrijednosti: ukupne
zastrte površine po ha, ili stupnju zastrtosti, srednje veličine projekcija krošnji,
kao i srednje veličine promjera krošanja, vidi se očigledna premoć kasnolistajuće
forme. To se veoma jasno vidi iz slijedećeg pregleda:


Oglednapovršina
Zbroj projekčija
krošanja
Prosječna
projekcijakrošanja
Srednji proOdnos
ši- Prirast po jed.
mjer krosarine
kroszastrte
povrnja
nje i ds sast. šine
m2 m2 b/m b/d dmVm2
IIIIII
5.977
6,664
6.654
9,63
10,72
12,55
3,50
3,70
4,00
19
18
19
1,19
1,66
1,82