DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 67 <-- 67 --> PDF |
bala pouzdanim metodama). Tada su, čini se, prva pošumljavanja počela sa (ilirskim) crnim borom, a potom nastavljena s običnim borom, uz unošenje evropskog ariša i obične smreke. Od zasađenih vrsta u tijeku dugog vremenskog razdoblja najviše se prirodno proširio obični bor, koji je naseljavao neobrasle i osvijetljene okolne površine. Ovaj proces traje i danas, iako u manjoj mjeri, jer je sve manje slobodnih površina. Kad su sastojine borova odrasle i stvorile sklop, a kasnije se znatno prorjedile (iz nama nepoznatih razloga), unesena obična smreka počela se unutar ovih sastojina obilno proširivati i osvajati ona staništa koja su joj odgovarala s obzirom na reljef (blage uvale), lagani zastor borovih krošanja te dobra i poboljšana svojstva tla. Ova su pozitivna kretanja, međutim, znatno umanjena negativnom pojavom koja se očituje, kako je ranije rečeno, u vrlo prorjeđenim starijim i starim sastojinama, u koje se uz skromno naseljavanje potomstva šumskih vrsta, u obilnoj mjeri pojavio, često neprohodan, korov grmlja i dr. Ove su sastojine tako poprimile izgled nekakvih nepravilnih prebornih šuma. One zbog toga i pretstavljaju najveće probleme šumsko-uzgojnog karaktera u uređivanju ove gospodarske jedinice. Kod rješavanja ovih i dr. pitanja u ovoj jedinici potrebno je prethodno iznijeti i neke druge činjenice koje pri tome treba imati na umu. (1) U skladu s uvodno navedenim značenjem g. j . BOSILJEVO, ova se jedinica može smatrati šumskim objektom od posebnog privrednog i znanstvenog interesa pa bi i gospodarenje u njoj trebalo uskladiti sa tim ciljem. To znači, da se ovdje, ako to navedeni interesi zahtijevaju, treba odstupiti od konvencionalnog načina uređivanja šumsko-gospodarskih jedinica, naročito u pogledu prostornog planiranja i potreba na drvnim masama. (2) Iz razloga koji su izneseni u prethodnom poglavlju, smatramo da stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5 nemaju uvjeta za korištenje u svrhe proizvodnje sjemena pa bi ih trebalo brisati iz popisa sjemenskih objekata. Za sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 8, 9 i 10, kojih starost iznosi od 70 godina na više, može se konstatirati, unatoč tome što je u ovim sastojinama sklop na više mjesta prekinut, da ipak postoje dijelovi dobro sklopljenih sastojina ili većih grupa unutar tih sastojina koji se mogu uspješno koristiti za proizvodnju sjemena. (3) Istraživanja provedena u ovoj jedinici o rastu i prirastu običnog bora i obične smreke (Cesta r i dr., 1964) pokazala su da u 40-godišnjoj starosti može postići poprečni godišnji prirast drvne mase po 1 ha obični bor oko 12 m3, a obična smreka oko 15 m3. To je dobra i vrlo dobra proizvodnja drvne mase ovih vrsta drveća u toj jedinici pa se može reći da su one obje ovdje brzorastuće. Pri tom se nameće zadatak da se takav prirast drvne mase odredi i za ariš i crni bor. (4) Za daljnje šumsko-uzgojne mjere posebno su važni rezultati pedoloških istraživanja koji pokazuju da dvije pedosistematske jedinice (lesivirano kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici i kiselo smeđu tlo na rel. crvenici), visoke proizvodne vrijednosti ovdje gotovo isključivo pokrivaju površinu ove gospodarske jedinice. To opovrgava neka mišljenja da su označena tla sposobna uglavnom za kserotermne vrste drveća četinjača. Naprotiv, istražena |