DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— Prekinut sklop ni izdaleka ne odgovara optimalnim uvjetima oplodnje. Prema nalazima istraživača u svijetu (Plym — Forshell , 1953), obični bor svrstava se u onu grupu vrsta koje nisu u potpunosti autosterilne, več se mogu u izvjesnoj mjeri razmnožavati putem samooplodnje (Inbreeding, Inzucht). Ova činjenica, kraj ovako prekinutog sklopa, upozorava na mogućnost i štetan utjecaj samooplodnje na kvalitetu proizvedenog sjemena. Kod vrsta u kojih je mehanizam samooplodnje bio egzaktno ispitan, kao npr. kod duglazije, omorike (O r r - E w i n g 1957, Langner 1959), pokazalo se da se negativni utjecaji, odnosno depresivni efekti samooplodnje mogu pojaviti u potomstvu u vrlo jakoj mjeri. Slab razvoj zametnutih embriona, a isto tako i slabiji rast klijanaca glavne su karakteristike depresivnog djelovanja samooplodnje. Iz gornjih razloga smatramo da stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5 nemaju uvjeta za proizvodnju kvalitetnog sjemena te ih je potrebno brisati iz prijedloga sjemenskih objekata. Međutim, za daljnjirad na oplemenjivanju potrebno je očuvati određen broj najljepših stabala od obje vrste za dobu od najmanje 10 godina. Smatramo da bi bilo dovoljno da se od svake vrste ostavi oko 50 stabala čime bi se obuhvatio i sačuvao izvorni genofond za obje vrste. Selekciju stabala treba izvesti na principu što većeg obuhvaćanja varijabiliteta. Pregledom mlađih sastojina u odjelima 8, 9 i 10 utvrđeno je slijedeće: — Starost ovih sastojina kreće se od 70 godina na više. Obzirom da obični bor spada među vrste sa vrlo ranom fruktifikacijom, ove sastojine mogle bi se koristiti kroz dulje razdoblje za sakupljanje sjemena. — Premda je sklop u tim sastojinama na više mjesta jače prekinut, ipak postoje dijelovi dobro sklopljenih sastojina ili veće grupe stabala koje se mogu koristiti za proizvodnju sjemena. — Kvaliteta stabala u predviđenim sastojinama zadovoljava namjenu. Unutar ovih sastojina potrebno je izvršiti negativnu selekciju stabala. Pri tom podrazumijevamo odstranjivanje stabala s izraženim negativnim morfološkim karakteristikama kao što su vrlo debele grane, velik broj grana u pršljenu, nepovoljan kut grananja (insercije), rašljavost, zakrivljenost debla, usukanost, ekscentričnost debla i si. Isto tako potrebno je odstraniti iz sastojine sva bolesna i suhovrha stabla. Nakon ove selekcije potrebno je unutar sjemenske baze označiti stabla za perspektivnu produkciju (pozitivna selekcija) kojima treba podrediti sve kasnije uzgojne zahvate. Iste mjere potrebno je provesti i u okolišu sjemenskih objekata da se spriječi nalet polena sa lošijih stabala u sjemensku bazu. Predložene mjere selekcije mogu se primijeniti ne samo za uređenje predloženih sjemenskih objekata, već mogu poslužiti i kao opći model selekcije prilikom doznake stabala za sječu. Ostavljajući u sastojini tanko-granate tipove i one sa dobro oblikovanom krošnjom može se u budućim generacijama povećati otpornost na snjegolome što je jedan od važnih uzgojnih ciljeva u ovoj populaciji. DISKUSIJA Osnivanje današnje g. j . BOSILJEVO, kao šumskog kompleksa u kojemu prevladavaju četinjače, vjerojatno seže u početne decenije prošlog stoljeća (ovu pretpostavku trebalo bi provjeriti utvrđivanjem starosti najstarijih sta |