DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 63 <-- 63 --> PDF |
kalija nalazi se u površinskom humusno-akumulativnom horizontu u kojemu sadržaj humusa često prelazi 5 % Kroz ilovasti do lako glinasti porozni i rastresiti materijal gornje etaže lako se probija korijenje šumskog drveća u veliku dubinu, a čitava masa lesolikog sloja predstavlja značajan rezervoar za pristupačnu vodu. Ekološki je, također, važno fizikalno-mehanićko stanje kontaktne prelazne zone gornje i donje etaže koju karakterizira rastrošenost crvenice i međusobno miješanje ovih raznorodnih materijala. Pojačanu ocjeditost tla korigira humidnost do perhumidnost klime s obzirom na to da godišnja suma oborina u pojedinim godinama premašuje 1.500 mm (Generalski Stol). Ovdje su nadalje prisutna koluvijalna tla vrtača (sinonim: deluvijalna tla vrtača), koja predstavljaju specifične pedogenetske tvorevine na dnu osebujnih krških geomorfoloških oblika, gdje je preraspodjela tvari i energije, uvjetovana reljefom, došla do punog izražaja. Izgrađena su iz vrlo dubokog sloja lesolikog materijala lagane mehaničke građe, čiji je gornji dio zatamnjen s humusnim tvarima do 50 i više centimetara. Početak pojave rastrošenog crveničnog materijala registriran je mjestimično na 130 cm, no najčešće dublje od 150 cm. Kemijska svojstva srodna su gornje opisanim. Ovi mikro-mezo-lokaliteti odlikuju se svježom i vlažnom pedoklimom i naročito pogoduju uspijevanju obične smreke. Dvije prvoopisane pedosistematske jedinice gotovo isključivo pokrivaju površinu g. j . BOSILJEVO. U makro planu one su sastavni dijelovi kartografske jedinice najviše šumsko-proizvodne vrijednosti na području bujadnica i vriština niskog, pretplaninskog krša, koju karakteriziraju slijedeći elementi: površinska stjenovitost je manja od 2´% ili je potpuno izostala, a podzemni reljef vapnenačko-dolomitne stijene mezozojske starosti spušta se vrlo duboko ispod reliktne crvenice; lesivirana kisela smeđa i kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici zauzimaju i do 90% površine, dok ostali dio otpada na lesivirane crvenice i koluvijelna tla vrtača; vrtače su općenito rjeđe, zaobljenih strana. S obzirom da se ovdje radi o tlima visoke šumsko proizvodne vrijednonsti, koja se prostiru na znatnim površinama niskog krša, a najčešće su neobrasla šumskom vegetacijom i vrlo često napuštena od poljoprivredne proizvodnje, zbog male plodnosti, to zaključci iz ovih istraživanja kao preporuke za praksu dobivaju šire značenje, napose u vezi izbora vrsta drveća kao vrlo važnog parametra kod postizanja maksimalnog proizvodnog potencijala ovakvih staništa. Potrebno je dodati da je na perifernim dijelovima odjela 5 i 6 registrirana pojava trijaskih dolomita na kojima su se razvile rendzine na dolomitnom pijesku i smeđa karbonatna tla vrlo ograničene proizvodne sposobnosti bilo zbog plitkoće i suhe pedoklime, s visokim sadržajem vapna (oko 20 % CaCOg), bilo zbog plastične teške gline moćnosti i do 120 cm dubine. Ovdje su se nepovoljne edafske prilike odrazile na uspijevanje običnog i crnog bora koji pokazuju slab rast i prirast i deformirani habitus. Od specifičnih pedoloških značajki izdvojen je prikaz utjecaja reljefa na preraspodjelu tvari i energije, što u krajnjoj liniji rezultira formiranje navedenih pedosistematskih jedinica. U grafičkom prikazu (v. grafikon 1) razvrstani su profili i poluprofili tla prema odsječcima reljefa, na kojima su kopani, s naznakama dubine humusno-akumulativnog horizonta »A« i pojave re |