DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 62 <-- 62 --> PDF |
BOSILJEVO nalazi se na granici humidne i perhumidne klime (po Thornthwaite- klasifikaciji za Karlovac P/E iznosi 105, a za Ogulin 157). U Generalskom Stolu ukupna godišnja količina oborina prosječno iznosi 1.258 mm. Ove za šumsku vegetaciju povoljne faktore klime područja korigiraju po Gračanin u izračunati klimatski faktori za pojedine mjesece u godini o humidnosti ili aridnosti klime (KFm). Tako izračunati faktori za spomenute meteorološke stanice pokazuju, da u toku mjeseca lipnja i kolovoza ovdje vlada semihumidna, a u toku mjeseca srpnja semiaridna klima. Stvarno se ovdje može u toku ljeta pojaviti ili se pojavljuje suša. Međutim, pri ocjeni ovoga podatka ne smije se smetnuti s uma da je to regionalna karakteristika i da više vrijedi za otvorene, šumom neobrasle površine. Unutar šume vlada nešto drugačija klima, koja je svakako povoljnija. Jedan dokaz za ovu pretpostavku je več ranije spomenuta činjenica o prirodnoj agresiji obične smreke unutar borovih sastojina, koja u ovoj šumi na za nju povoljnim mikrostaništima osvaja površine. Opće i neke specifične pedološke značajke Pedološka istraživanja u g. j . BOSILJEVO imala su zadatak da pruže prostornu predodžbu o proizvodnom potencijalu tala na površini ovog šumskog objekta. Prva interpretacija naših terenskih i laboratorijskih istraživanja za operativne potrebe Š. g. Karlovac uslijedila je 1969. godine. Ona se temeljila kako na ukupnim dotadašnjim saznanjima o tlima vrištinsko-bujadičnog područja tako i na podacima prethodnih pedoloških istraživanja provedenih od strane niza istraživača u samoj gospodarskoj jedinici BOSILJEVO ili na njezinim perifernim dijelovima. Većina je ovih radova u rukopisima ili elaboratima, a posebno značajan rad pod naslovom »Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo« objavio je Martinovi ć 1967. godine. Autor između ostaloga zaključuje da kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici imaju veliku šumsko proizvodnu vrijednost i da su prikladna za iskorišćivanje u intenzivnoj proizvodnji drveta. Od tada pa do danas ostvareni su novi značajni rezultati na istraživanju relativne produktivnosti najzastupanijih pedosistematskih jedinica na navedenom području, s posebnim osvrtom na fizikalna svojstva (Mayer, B. et al. 1973), a isto tako je važno otkrivanje složenosti bosiljevskog pedokompleksa uz određivanje njegovog mjesta na makro planu vriština i bujadnica niskog krša, koje je izvršeno u Pedološkoj karti SR Hrvatske u mjerilu 1:50000, sekcija Karlovac 1 (Mayer, B. i B a š i ć, F. 1973). Novostečena saznanja potrebno je uzeti u obzir prilikom ove druge interpretacije. Od općih pedoloških značajki navode se već poznate činjenice da se radi o dvoslojnim profilima tla sa dubokom lesolikom žućkastom gornjom etažom (najčešće preko 50 cm) u kojoj je od površine izdiferenciran jako humusni, tamno sivi A-horizont (0 — 20 40 cm), a donju etažu izgrađuje, u kontaktu dosta rastrošena, reliktna crvenica. Danas se upotrebljavaju nazivi (sinonimi): duboko kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici, lesivirano kiselo smeđu tlo na reliktnoj crvenici i luvisol akrični. Reakcija tla u vodi pretežno je jako kisela, fiziološki aktivni P2O5 (AL) nalazi se u tragovima, a sadržaj fiziološki aktivnog K2O (AL) varira između nekoliko pa do petnajstak mg/100 g tla. Veći sadržaj |