DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U strukturi dobnih razreda prevladavaju mlade i srednjodobne sastojine. Sastojine preko 100 godina starosti zauzimaju površinu nešto veću od 43 ha ili oko 10 % obrasle površine. Najstarije sastojine, tj. one u dobi od preko 100 godina starosti, sačinjavaju obični bor, crni bor, a u manjoj mjeri i hrast kitnjak. Ove vrste drveća u navedenoj starosti zauzimaju neke odsjeke odjela 4, 5 i 6. U ovim starim sastojinama izlučene su sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 4a, 5c, e, g te crnog bora u odjelima 4a, 5a, c, e, g. Sve ove sastojine najčešće wi slabog obrasta i prekinutog sklopa. U slobodne prostore naselio se u manj. jmjeri pomladak istih vrsta drveća, a u većoj mjeri pomladak obične smreke. Vrlo čest i obilan je korov grmlja i prizemnog rašća. Gusti korov naročito je osvojio tzv. Markićeve pruge u odjelu 5b do 5 h koje su nastale sječom na pruge (kulise) u cilju da se stare sastojine obnove prirodnim putem. U odjelima 3 i 4 nalaze se i stare sastojine hrasta kitnjaka kojih su stabla pretežno loše kvalitete. Zbog slabog obrasta i ovdje ima podrasta ove vrste drveća u raznoj dobi, ali i korova. U sastojkiama starosti 60 do 100 godina, koje zauzimaju dijelove odjela 6, 8, 9 i 10, nalazi se pretežno obični bor s manjom primjesom crnog bora i obične smreke. I ovdje su izlučene sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 8d, 9a, b, 10a. Iako nešto manje nego u najstarijim sastojinama, ovdje je, također, najčešće slab obrast i prekinut sklop, a u progale i ostala prazna mjesta najviše se naselila obična smreka, rjeđe obični bor i dr. vrste. Korov nije ni ovdje izostao. Sastojine u dobi od 20 do 60 odgina starosti, koje čine pretežno obični bor sa crnim borom, običnom smrekom i ponekom grupom breze, zauzimaju dijelove odjela 2 i 6. One imaju različit izgled kako po kvaliteti tako i po obrastu. Ni ovdje mjestimično ne manjka korova (npr. u odjelu 2a). U ovu grupu sastojina spada i sastojina hrasta kitnjaka u odjelu 3a, u kojoj zbog djelomično slabog obrasta ima dosta podrasta te vrste drveća. Na preostalom dijelu obrasle površine nalaze se mlade sastojine u dobi do 20 godina starosti. To su ponajviše kulture običnog i crnog bora, nastale pošumljavanjima u toku 1952—1958 i 1967—1968 godine. Izgled ovih kultura je različit. Ima primjera nedovoljnog popunjavanja iza pošumljavanja. U ovu skupinu sastojina spadaju i kulture bagrema u odjelima 9e, 10c kao i sasvim neuspjelog jasena u odjelu 10c. U zadnjih 10 godina u odjelu 1 ove jedinice osnovane su pokusne plohe: plantaža sudetskog ariša u odsjeku d3, sjemenska plantaža američkog borovca u odsjeku di i sjemenska plantaža zelene duglazije u odsjeku d-2. EKOLOŠKE ZNAČAJKE OBJEKTA Reljef i klima Reljef površine je blago valovit, s podužim udolicama i blagim nagibima i s ponekom vrtačom. Nadmorska se visina kreće od približno 220 do 250 m. U cijelom kompleksu preteže južna ekspozicija. Prema najbližim meteorološkim stanicama koje se nalaze u Karlovcu i Ogulinu, regionalna se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 10 do 11° C, a u vegetacijskom periodu od 16 do 17° C. Po humidnosti klime šuma |