DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Opća slika ovoga nevelikog, ali s obzirom na okoliš impresivnog objekta, pokazuje, međutim, drugačiji aspekt ako se detaljnije pregleda i registrira stanje u svakom njegovom odjelu i odsjeku. Tada se može utvrditi, da ovdje postoji cijeli niz nepovoljnih situacija u pogledu obrasta i sklopa, starosti i uzrasta stabala, kvalitete stabala, zakorovljenosti i si. Ova činjenica navela je Šumsko gospodarstvo u Karlovcu da prilikom radova na reviziji gospodarske osnove u 1968. godini angažira Institut u Jastrebarskom sa ciljem da njegovi stručnjaci prouče stanje i probleme i dadu svoje preporuke za potrebne, naročito šumsko uzgojne, radove u revidiranoj gospodarskoj osnovi. Ovaj su posao za navedeni Institu obavili autori ovoga članka i to u svojstvu uzgajivača, pedologa i genetičara, što je vrijedan primjer zajedničke suradnje različitih specijalista odnosno timskog rada na jednom kompleksnom zadatku. U njihovom terenskom radu pružili su im svesrdnu i hvale vrijednu pomoć domaći šumarski stručnjaci: inž. Srećko Vanjković, inž. Ivica Mrzljak i inž. Zdravko Novak. Iz većeg broja preporuka koje su autori dali Gospodarstvu u Karlovcu u formi elaborata, za svrhe ovoga rada izdvajamo u dopunjenoj i nešto izmijenjenoj interpretaciji samo one koje višemanje mijenjaju uobičajene koncepcije u uređivanju ovoga i sličnih šumskih objekata, smatrajući da je to u interesu poznavaocima g. j . BOSILJEVO, ali i općenito. Rad se uzgajivača i genetičara temeljio na proučavanju stanja sastojina u objektu te na iskustvenoj i znanstvenoj razini poznavanja problema, a pedologa na standardnim metodama ispitivanja tla i na novijim saznanjima o bujadično-vrištinskim tlima. OPIS OBJEKTA Gospodarska jedinica BOSILJEVO nalazi se u onom vrištinsko-bujadičnom području Korduna koje leži između rijeka Korane i Mrežnice. Od Karlovca je u pravcu jugozapada udaljena zračnom linijom 21 km, a od Generalskog Stola približno u jugoistočnom pravcu 6 km. U neposrednoj je blizini sela Perjasica gornja. Podijeljena je u 10 odjela, u kojima je izlučeno ukupno 65 odsjeka. Pojedini odjeli kao što su 1, 5 i 6 imaju po 11 odsjeka. Po najnovijoj izmjeri ova jedinica ima ukupnu površinu 532,49 ha. Šumom obrasloj površini pripada 458,71 ha, neplodnom tlu 5,81 ha, a čistinama 67,97 ha. Na šumom obrasloj površini zastupane su četinjače na 426,31 ha ili 93%, a listače na 32,40 ha ili 7%. Među četinjačama najviše ima običnog bora, jer zauzima površinu od 306,96 ha ili 72 % svih četinjača. Na znatno manjim površinama nalaze se obična smreka, evropski ariš i crni bor. Ima nešto i obične jele. U novije vrijeme u ovoj jedinici osnovane su sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije. Među listačama ima najviše hrasta kitnjaka, koji zauzima površinu od 23,93 ha, što čini 73% svih listača. Slijede: obični grab, bagrem.breza,topola i ostale tvrde i meke listače. |