DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 13     <-- 13 -->        PDF

predenju i zaštiti šuma na kršu udruživala bi u Zajednicu sredstva i Republika
na temelju člana 119. Ustava koji ju obavezuje da »zakonom utvrđuje izvore
sredstava za pošumljavanje krša i goleti te zaštitu šuma od požara«. Visina
doprinosa Republike trebala bi biti jednaka visini doprinosa koji za unapređenje
šuma na kršu izdvaja šumarstvo.


*


Izložena stanovišta za rješavanje problema šumarstva na kršu koja bi
trebalo uvažiti kod donošenja zakona o šumama u skladu su s ustavnim načelima,
politikom, mjerama i aktima koji ta načela razrađuju, naročito s Društvenim
dogovorom o izjednačavanju uvjeta privređivanja i raspodjele dohotka,
a i temeljena su na iskustvima drugih republika.


Na kraju treba naglasiti da na sistemsko rješenje položaja šumarstva na
kršu obavezuju i niz zaključaka i odluka Sabora, njegovih vijeća i komisija
(Zaključak o protupožarnoj zaštiti šuma, toč. 3, Sabor SRH — NN 56/71;
Zaključak o provođenju mjera u oblasti zaštite od požara, toč. 9, Sabor SRH,
Organizaciono političko vijeće — NN 29/73; Zaključak Komisije za društveni
nadzor Sabora povodom razmatranja stanja i korištenja šumskog fonda od


17. III 1972. točka 5.)
Split, srpnja 1975. god.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 12     <-- 12 -->        PDF

2. Utjecaj općina na politiku šumarstva na njihovoj teritoriji treba da
dođe do većeg izražaja, s obzirom na pretežno opće korisne funkcije šuma
i mogućnost općina da kao nosioci ukupnog društvenog interesa na svom
području te funkcije unapređuju kroz povezivanje svih zainteresiranih. Sadašnji
status šumarstva na kršu upravo je onemogućavao da se općine odnose
sa više brige i odgovornosti prema šumama, a što više često je bio
uzrok negativnog odnosa općina, zbog sukoba interesa između njih i šumarstva
(pitanje naknade od dodjele šumskih zemljišta, utjecaj na formiranje
cijena pašarine i si.). Radi toga je šumarstvo na kršu, kako u organizacionom
pogledu, tako i u pogledu obaveza za osiguranje njegovog funkcioniranja potrebno
približiti općinama i to na način da osnivači radnih organizacija koje
gospodare šumama budu općine.
3. Da bi se šumama gospodarilo na način koji obavezuje Ustav te po načelima
šumarske nauke potrebno je odgovarajućim propisom kojeg bi na
temelju Zakona o šumama donio Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva
utvrditi jedinstveni oblik organizacije šumarske službe, kao i minimum
obaveznih mjera i radnji koje u gospodarenju šumama treba osigurati.
Isto tako treba, pored osnovne vezanosti šumarstva u organizacionom smislu
za teritorij općine, predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija
na području zajednice općina radi racionalnijeg i efikasnijeg korištenja
kadrova i sredstava za one djelatnosti koje su zajedničke za čitavo područje
(uređivanje šuma, služba zaštite šuma, rasadnici, unapređenje tehnike
pošumljavanja i si.).
4. Financiranje šumarstva na kršu treba osigurati iz općinskih izvora,
zatim doprinosa ostalih odgovornih i zainteresiranih za njegov razvoj.
Potreba obavezivanja općina u financiranju šumarstva proizlazi iz navedenog
u točki 2. Općine bi trebale osigurati sredstva za osnovno održavanje
i zaštitu postojećeg stanja šuma na svom području pod čime podrazumijevamo
u prvom redu čuvanje šuma i šumskog zemljišta od bespravnog korištenja
i zauzeća te zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnih insekata do šteta
velikih razmjera, kao i zaštitu šuma od požara putem čuvarske, osmatračke i
patrolne službe. Općine osiguravaju sredstva u visini koja se pojavljuje kao
razlika između prihoda ostvarenih iz šuma i šumskih zemljišta i potrebne visine
sredstava za propisani minimalni obim održavanja šuma.


Radovi na unapređenju šuma, kao što su podizanje novih šumskih površina
pošumljavanjem i melioracija degradiranih šuma i šikara, zatim suzbijanje
biljnih bolesti i štetnika velikih razmjera, pošumljavanje opožarenih
površina, te izvođenje radova čišćenja, prerade te prosjecanja i održavanja
prosjeka radi protupožarne zaštite šuma, kao i nabava potrebne opreme u tu
svrhu financirali bi se kroz Samoupravnu interesnu zajednicu šumarstva.


Zajednica bi se osnovala na nivou Republike s ciljem unapređenja i financiranja
općekorisnih funkcija šuma i proširene reprodukcije u šumarstvu
uopće, pa tako i na kršu. Članovi zajednice bile bi osnovne organizacije udruženog
rada u oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drvetom
i prerađevinama od drveta, elektroprivrede, vodoprivrede, poljoprivrede,
lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma.


Sredstva zajednice formirala bi se, pored doprinosa šumarstva iz dijela
dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta
(renta), i iz doprinosa ostalih članova. Pored toga za radove namjenjene una




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 11     <-- 11 -->        PDF

U SR Bosni i Hercegovini financiranje radova na kršu riješeno je posebnim
Zakononm o kršu (SI. list BiH 12/74) prema kojem republika učestvuje
sa 50 % u financiranju svih radova pod uvjetom da općine i zainteresirane
organizacije osiguraju svoje učešće od 50% društvenim dogovorima i samoupravnim
sporazumima.


Nacrt Zakona o šumama u našoj republici bio je izrađen još u ožujku
1973. godine i dat je na javnu raspravu. Njegovo donošenje je međutim odgođeno
radi usaglašavanja sa ustavnim promjenama koje su u međuvremenu
nastupile, te je novi nacrt sačinjen u svibnju 1974. godine. Taj je Nacrt predviđao
osnivanje samoupravne interesne zajednice za šumarstvo, čime bi se
omogućilo i rješenje materijalnog položaja šumarstva na kršu. Međutim Savjet
za društveno-politički sistem pri Izvršnom vijeću Sabora dne 24. IX 1974.
je po ovom pitanju zauzeo stav da »nije prihvatljivo osnivanje samoupravne
interesne zajednice u ovoj oblasti« odnosno »da za sada, ne postoje opravdani
razlozi ni uvjeti za osnivanje samoupravne interesne zajednice u oblasti šumarstva
«.


Konačno sada je u izradi novi Nacrt zakona o šumama. Koliko smo informirati
i upoznati sa njegovim tekstom, odredbe koje se odnose na krš oie
zadovoljavaju, jer ne rješavaju ni status šumarstva ni način i izvore za financiranje
njegove djelatnosti. Naime, nacrt, iako područje krša izdvaja iz šumsko
privrednih područja, ne propisuje na koji će se način osigurati održavanje
postojećeg šumskog fonda, a za njegovo unapređenje kaže da sredstva
osiguravaju organizacije koje gospodare šumama, Republika, općine i zainteresirane
radne organizacije na području općina u visini koju utvrde društvenim
dogovorom. Kada je s jedne strane poznato kakav je materijalni položaj
organizacija koje gospodare šumama i visina sredstava koje je do sada Republika
izdvajala za krš (oko 200 mil. st. dinara za cijelo područje), a s druge
strane da pokušaj da se položaj šumarstva na kršu riješi samoupravnim dogovorom
općina nikad nije uspio — onda bi usvajanje takovog zakonskog prijedloga
značilo nastavljanje jednog stanja kakvog imamo danas. Nadalje, novi
tekst Nacrta ponovno ne predviđa osnivanje samoupravne interesne zajednice
šumarstva već za proširenu reprodukciju šuma i financiranje općekorisne
funkcije šuma propisuje izdvajanje dijela dohotka koji je rezultat izuzetno
povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), s time da se tako izdvojena
sredstva većim dijelom udružuju na razini šumskoprivrednog područja u kome
se ostvaruju, a manjim dijelom na nivou šumarstva Republike. Ne treba
posebno naglašavati koliko je ovo rješenje nepovoljnije za šumarstvo kao cjelinu,
a krš posebno, od osnivanja interesne zajednice u kojoj se udružuju
sredstva ne samo šumarstva, već također i Republike i svih zainteresiranih
za jačanje općekorisne funkcije šuma.


III


Polazeći od stanja u kome se šumarstvo na kršu, posebno u Dalmaciji,
nalazi i mogućnosti koje za njegovo rješenje daje Ustav, odredbe Zakona o
šumama u odnosu na krš treba graditi na slijedećem:


1. Status šumarstva na kršu mora se bezuvjetno mijenjati. Ono nema karakter
privredno-proizvodne djelatnosti, pa na tim osnovama ne može poslovati.
Njega treba tretirati kao djelatnost koja osigurava održavanje i unapređenje
šuma, jer su one dobro od općeg interesa.


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 10     <-- 10 -->        PDF

čito zabrinjavajuće — da su i onako skromni poslovni rezultati ostvareni
u 1973. god., u 1974. god. izrazito lošiji, obzirom na sve veće zaostajanje za
kontinentalnim dijelom.


II


Prikazano stanje u kome se šumarstvo na kršu nalazi nameće zaključak
da ga nužno treba mijenjati, jer bi produžavanje takvog stanja dovelo u najskorije
vrijeme u pitanje daljnji opstanak radnih organizacija koje gospodare
šumama, a se slobodno utvrditi da od postojanja šumarstva kao organizirane djelatnosti
na kršu nikad njegov položaj nije bio organizaciono nesređeniji, s manje
uvjeta za najosnovniju djelatnost, odnosno da nikad društvo o šumama
na kršu nije vodilo manje brige.


Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti za rješenje osnovnih problema
pred kojima šumarstvo kao grana stoji, a to je pitanje osiguranja sredstava
za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, naknade za opće korisne
funkcije šuma i ujednačavanje uvjeta privređivanja. Rješenjem tih problema
rješava se i problem šumarstva na kršu.


Ustav SRH jasno govori da se način i uvjeti obavljanja djelatnosti od
posebnog društvenog interesa i prava i obaveza organizacija udruženog rada
koje obavljaju te djelatnosti te korisnika njihovih usluga utvrđuju kroz samoupravne
interesne zajednice.


Ustav dalje precizira da su od posebnog društvenog interesa, pored djelatnosti
nabrojenih u samom tekstu Ustava, i one djelatnosti koje kao takove
utvrdi zakon ili odluka društveno političke zajednice.


Isto tako Ustav proglašava šume i šumska zemljišta radi općekorisnih
funkcija koje obavljaju dobrom od općeg interesa i obavezuje na primjenu
mjera kojima se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova, pa se u članu


119.
utvrđuje:
»Zakononm se propisuje sadržaj, oblici i način zaštite općekorisne funkcije
šuma i šumskog zemljišta.
Zakonom odnosno odlukom općinske skupštine utvrđuju se izvori sredstava
za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od požara.
U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava trajno
održavanje i obnova šuma«.
Mogućnosti koje daje Ustav za rješenje problema šumarstva na kršu najsvrsishodnije
se može postići kroz Zakon o šumama koji je u pripremi, kao
što je to učinjeno i u drugim republikama.


Tako je Zakon o šumama Slovenije propisao konstituiranje samoupravne
interesne zajednice šumarstva putem kojeg se financira ne samo šumarstvo
na kršu, nego i radovi proširene reprodukcije u svim šumsko privrednim
područjima. Sredstva se formiraju iz posebnog dijela dohotka koji nastaje u
onim područjima koja imaju nadprosječne prirodne i ostale uvjete privređivanja
(renta), doprinosa od nabavne cijene šumskih sortimenata i učešća
Republike.


Zakon o šumama Srbije također propisuje osnivanje republičke interesne
zajednice u šumarstvu putem samoupravnog sporazuma kojeg zaključuju
radne organizacije iz oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa
drvetom i prerađevina od drveta, elektroprivrede, poljoprivrede, lovstva,
cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Samo u zadnjih pet godina je prema podacima Republičkog šumskog
inspektorata u priobalnom području požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih
površina. To znači da je u tom periodu gorilo prosječno godišnje oko


4.500 ha, dok se u istom tom razdoblju pošumljavalo godišnje oko 500 ha.
Slabljenje materijalnog položaja šumarskih radnih organizacija na kršu
rezultiralo je nemogućnošću njihovog uklapanja u zakonom regulirani sistem
gospodarenja šumama putem šumsko privrednih područja, prema kome
se i šumska gospodarstva na kršu tretiraju kao privredno-proizvodna poduzeća.
Iz tog razloga gospodarenje šumama u okviru šumskoprivrednog
područja kojim gospodari jedna radna organizacija nije nikad u potpunosti
sprovedeno u život. Organizacioni oblici gospodarenja šumama prilagođuju
se prilikama koje vladaju u pojedinim krajevima, pa danas u tom pogledu
vlada neobična neujednačenost i šarenilo.


Tako u Dalmaciji umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju,
koje je trebalo gospodariti dalmatinskim šumskoprivrednim područjem
proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. god. danas imamo
10 patuljastih šumskih gospodarstava čiji opstanak sve više ovisi o isprošenom
općinskom dinaru i čije se granice kod većine pokrivaju sa granicom
općina, jednu Ustanovu za šumarstvo (Dubrovnik) i konačno područja pojedinih
općina u kojima praktički ne postoji organizirana djelatnost gospodarenja
šumama, jer su postojeće šumarske organizacije jednostavno ukinute,
s obzirom da na osnovu vlastitih prihoda nisu više mogle egzistirati,
a intervencija općina je potpuno izostala (Lastovo, Vis), ili se u najboljem
slučaju svela na to da zadrži u službi 4—5 lugara (Korčula, Hvar, Vrgorac).


Intervencije općina koje se ipak zadnjih par godina intenzivnije pojavljuju
su privremena rješenja da se spriječi raspadanje pojedinih organizacija,
dok trajnija rješenja nisu moguća niti tamo gdje za to postoji raspoloženje,
dok se status šumarstva ne definira u skladu s realnom situacijom.


Materijalni položaj šumarstva na kršu u odnosu na kontinent može se
razabrati iz podataka o rezultatima poslovanja u 1973. i 1974. godine navedenih
u tabeli 2 (vidi prilog).


Podaci su još ilustrativniji ako ostvarenje pojedinih elemenata iz prethodne
tabele u kontinentalnom dijelu označimo kao 100:


God. Kontinent Istra Dalmacija
Ukupni prihod po radniku 1973.
1974.
100
100
83
90
47
40
Ostvareni dohodak po UKR 1973.
1974.
100
100
63
60
60
53
Ostatak dohotka po radniku 1973.
1974.
100
100
56
56
57
35
Prosječni mjesečni OD po radniku 1973.
1974
100
100
76
73
71
59


Izneseni podaci ukazuju, ne samo na vrlo nepovoljne rezultate poslovanja
na kršu, naročito u Dalmaciji, izražene kroz ostvareni ukupan prihod,
dohodak, ostatak dohotka i osobni dohodak po radniku, već — što je naro




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Tabela 2.


USPOREDNI POKAZATELJI POSLOVANJA


1973. god. 1974. god. Inde
di mar a


Kontinent


Ukupni prihod po radniku
Ostvareni dohodak po UKR
Ostatak dohotka po radniku
Prosječni mjesečni OD po radniku
103.878,—
54.421,—
8.621,—
2.201,—
161.511,—83.924

16.678,—
3.044,—
148
154
193
138
Istr a
Ukupni prihod po radniku
Ostvareni dohodak po UKR
Ostatak dohotka po radniku.
Prosječni mjesečni OD po radniku
90.253,—
34.187,—
4.848 —
1.671,—
145.176,—
50.232 —
9.588,—
2.208,—
161
147
198
132
Dalmacij a
Ukupni prihod po radniku
Ostvareni dohodak po UKR
Ostatak dohotka po radniku
Prosječni mjesečni OD po radniku
51.856,—
31.000,—
4.934 —
1.565,—
64.049,—
44.210 —
5.903,—
1.802,—
124
142
120
115


Slična je situacija u Istri i Hrvatskom primorju. Tako na području
Krka i Raba sredstva općina učestvuju sa 47 %, a prihodi od djelatnosti van
šumarstva sa 28% u ukupnom prihodu ostvarenom u 1974. godini.


S druge strane ukidanjem Republičkog fonda za unapređenje šumarstva
1955. godine drastično se smanjuje obim pošumljavanja i drugih radnji na
unapređenju šuma. U periodu djelovanja tog Fonda pošumljavalo se na području
Dalmacije godišnje od 1.700 do 2.000 ha, da bi nakon njegovog ukidanja
godišnje pošumljena površina spala na oko 200 ha, na kojem se nivou
zadržava sve do danas, a što je za polovinu manje nego li se pošumljavalo
u predratnom periodu.


Ukidanjem Fonda za unapređenje šumarstva i postepenim slabljenjem
vlastite materijalne osnove, šumarstvo u organizacionom pogledu postaje
sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje formirane radi
njegovog unapređenja (Institut za pošumljavanje i melioraciju krša, Sekcija
za uređenje šuma, Šumarska škola za krš) reduciraju svoju djelatnost,
da bi konačno potpuno prestale s radom.


Paralelno s time osipaju se i kadrovi. Tako je na području Dalmacije bilo
zaposleno:


1955. godine 37 inžinjera i 37 tehničara


1963. godine 21 inžinjer i 28 tehničara


1971. godine 13 inžinjera i 22 tehničara


Pored opadanja intenziteta svih šumsko-gospodarskih mjera i radnji,
šume na kršu posljednjih godina pogađa još jedna nedaća, a to je nagli porast
šumskih požara.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Karakteristično je da prihodi šumskih gospodarstava iz osnovne djelatnosti
(sa šuma i šumskih zemljišta) su u stalnom opadanju. Ti prihodi do
1955. godine, a djelomično do 1960. godine osiguravaju koliko toliko održavanje
šuma. Npr. 1955. god. samo prihodi od smolarenja iznose na području
Dalmacije 87 min st. dinara, što bi danas predstavljalo 20 puta veću vrijednonst.
Iz godine u godinu se smanjuje potrošnja drveta uslijed korištenja
drugih izvora toplinske energije za domaćinstva, smanjuje se naknada za
korištenje pašnjaka radi opadanja broja stoke, smolarenje radi pada cijena
tog proizvoda na tržištu i povećanih troškova poslovanja postaje nerentabilno
i potpuno prestaje.


Sve slabije mogućnosti privređivanja na temelju prihoda koji se ostvaruje
sa šumskih površina može se razabrati iz usporednih podataka o strukturi
prihoda za 1966. i 1974. godinu, s kojima se raspolaže za područja Dalmacije
(vidi tabelu 1 u prilogu).


Tabela 1.
STRUKTURA PRIHODA


God. 000 din. % Index
1. Svega prihodi od osnovne djelatnosti 1966.1974.
6.713,—
17.879,—
85
68
266
1.1 Vlastiti prihod od osnovne djelatnosti(glav. i spored. proizvodi, usluge i dr.)
1966.
1974.
6.442,—
15.532,—
82
59
241


1.2 Naknade općina za obavljanje 1966. 271,— 3 866
osnovne djelatnosti 1974. 2.347,— 9
2.
Prihodi od ostalih djelatnosti 1966. 1.207,-15 710
(hortikultura, turizam i dr.) 1974. 8.573-32
Ukupni prihodi
1966. 7.920,— 100 334
1974. 26.452,— 100


Iz podataka prikazanih u tabeli uočavaju se dva karakteristična momenta:


1. 1966. god. šumarske radne organizacije najvećim dijelom svoje poslovanje
temelje na osnovnoj djelatnosti, koju uspijevaju financirati iz vlastitih
prihoda, dok u 1974. god. radi realnog opadanja visine prihoda koji se
ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta dolazi do naglašenijeg učešća sredstava
koje osiguravaju općine (index 866).
2. 1974. god. u odnosu na 1966. god. u strukturi prihoda ispoljava se daleko
veće učešće prihoda od drugih djelatnosti (hortikultura, turizam i si.),
a što je posljedica orijentacije na poslove izvan šumarstva, tamo gdje za to
postoje mogućnosti. Takva orijentacija, koliko god bila pozitivna, jer rješava
pitanje daljnjeg poslovanja organizacija, odnosno njihovog daljnjeg
opstanka, ne rješava i pitanje sredstava za gospodarenje šumama, koja i dalje
realno opadaju.


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 6     <-- 6 -->        PDF

PRIVREDNA KOMORA ZA DALMACIJU
SPLIT
SKUPŠTINA ZAJEDNICE OPĆINA
SPLIT


INFORMACIJA
O PROBLEMIMA ŠUMARSTVA KRAŠKOG PODRUČJA SRH
S PRIJEDLOGOM NJIHOVA RJEŠENJA


I


Šumarstvo na kršu karakteriziraju:



nepovoljna struktura šumskog fonda,

težak materijalni položaj šumskih gospodarstava,

neadekvatan status i organizaciona neujednačenost organizacija koje
gospodare šumama.
Stanje šumskog fonda na kršu najbolje se može predočiti po strukturi i
međusobnom odnosu pojedinih kategorija šumskih površina. Od ukupne
površine šuma i šumskih zemljišta u društvenom vlasništvu (podaci Republičkog
sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo) otpada na:



visoke šume 40.669 ha ili 5,7 %
— niske šume, makije i šikare 363.787 ha ili 51,6%
— neobraslo (kamenjare) 301.429 ha ili 42,7%
Svega
705.885 ha ili 100 %


Područje krša obuhvaća šume i šumska zemljišta Dalmacije (22 općine),
Istre (8 općina), općina Krk, Mali Lošinj, Pag i Rab u Hrvatskom primorju
te dijela područja općina Crikvenica, Gospić, Opatija, Rijeka i Senj. S obzirom
na degradiranost šuma, veličinu površina i materijalni položaj problem
šumarstva na kršu je najoštrije izražen u Dalmaciji.


Ukupna drvna masa cijeni se na oko 3,8 min m3, odnosno nešto preko
8 m3 po 1 ha obrasle površine. Tako oskudni šumski fond daje godišnje svega
oko 40.000 m3 sječive drvne mase i to pretežno ogrijeva.


Nije potrebno posebno naglašavati da s ovako nepovoljnom strukturom
šumskih površina, te oskudnom i malo vrijednom drvnom masom nije moguće
osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih sredstava sa strane.


Nedovoljni izvori prihoda koji se ostvaruju sa šumskih površina, kao
i godinama u sistemu neriješen materijalni položaj šumarstva na kršu, dovode
organizacije koje gospodare šumama u sve teži položaj.