DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 6 <-- 6 --> PDF |
PRIVREDNA KOMORA ZA DALMACIJU SPLIT SKUPŠTINA ZAJEDNICE OPĆINA SPLIT INFORMACIJA O PROBLEMIMA ŠUMARSTVA KRAŠKOG PODRUČJA SRH S PRIJEDLOGOM NJIHOVA RJEŠENJA I Šumarstvo na kršu karakteriziraju: — nepovoljna struktura šumskog fonda, — težak materijalni položaj šumskih gospodarstava, — neadekvatan status i organizaciona neujednačenost organizacija koje gospodare šumama. Stanje šumskog fonda na kršu najbolje se može predočiti po strukturi i međusobnom odnosu pojedinih kategorija šumskih površina. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u društvenom vlasništvu (podaci Republičkog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo) otpada na: — visoke šume 40.669 ha ili 5,7 % — niske šume, makije i šikare 363.787 ha ili 51,6% — neobraslo (kamenjare) 301.429 ha ili 42,7% Svega 705.885 ha ili 100 % Područje krša obuhvaća šume i šumska zemljišta Dalmacije (22 općine), Istre (8 općina), općina Krk, Mali Lošinj, Pag i Rab u Hrvatskom primorju te dijela područja općina Crikvenica, Gospić, Opatija, Rijeka i Senj. S obzirom na degradiranost šuma, veličinu površina i materijalni položaj problem šumarstva na kršu je najoštrije izražen u Dalmaciji. Ukupna drvna masa cijeni se na oko 3,8 min m3, odnosno nešto preko 8 m3 po 1 ha obrasle površine. Tako oskudni šumski fond daje godišnje svega oko 40.000 m3 sječive drvne mase i to pretežno ogrijeva. Nije potrebno posebno naglašavati da s ovako nepovoljnom strukturom šumskih površina, te oskudnom i malo vrijednom drvnom masom nije moguće osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih sredstava sa strane. Nedovoljni izvori prihoda koji se ostvaruju sa šumskih površina, kao i godinama u sistemu neriješen materijalni položaj šumarstva na kršu, dovode organizacije koje gospodare šumama u sve teži položaj. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Karakteristično je da prihodi šumskih gospodarstava iz osnovne djelatnosti (sa šuma i šumskih zemljišta) su u stalnom opadanju. Ti prihodi do 1955. godine, a djelomično do 1960. godine osiguravaju koliko toliko održavanje šuma. Npr. 1955. god. samo prihodi od smolarenja iznose na području Dalmacije 87 min st. dinara, što bi danas predstavljalo 20 puta veću vrijednonst. Iz godine u godinu se smanjuje potrošnja drveta uslijed korištenja drugih izvora toplinske energije za domaćinstva, smanjuje se naknada za korištenje pašnjaka radi opadanja broja stoke, smolarenje radi pada cijena tog proizvoda na tržištu i povećanih troškova poslovanja postaje nerentabilno i potpuno prestaje. Sve slabije mogućnosti privređivanja na temelju prihoda koji se ostvaruje sa šumskih površina može se razabrati iz usporednih podataka o strukturi prihoda za 1966. i 1974. godinu, s kojima se raspolaže za područja Dalmacije (vidi tabelu 1 u prilogu). Tabela 1. STRUKTURA PRIHODA God. 000 din. % Index 1. Svega prihodi od osnovne djelatnosti 1966.1974. 6.713,— 17.879,— 85 68 266 1.1 Vlastiti prihod od osnovne djelatnosti(glav. i spored. proizvodi, usluge i dr.) 1966. 1974. 6.442,— 15.532,— 82 59 241 1.2 Naknade općina za obavljanje 1966. 271,— 3 866 osnovne djelatnosti 1974. 2.347,— 9 2. Prihodi od ostalih djelatnosti 1966. 1.207,-15 710 (hortikultura, turizam i dr.) 1974. 8.573-32 Ukupni prihodi 1966. 7.920,— 100 334 1974. 26.452,— 100 Iz podataka prikazanih u tabeli uočavaju se dva karakteristična momenta: 1. 1966. god. šumarske radne organizacije najvećim dijelom svoje poslovanje temelje na osnovnoj djelatnosti, koju uspijevaju financirati iz vlastitih prihoda, dok u 1974. god. radi realnog opadanja visine prihoda koji se ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta dolazi do naglašenijeg učešća sredstava koje osiguravaju općine (index 866). 2. 1974. god. u odnosu na 1966. god. u strukturi prihoda ispoljava se daleko veće učešće prihoda od drugih djelatnosti (hortikultura, turizam i si.), a što je posljedica orijentacije na poslove izvan šumarstva, tamo gdje za to postoje mogućnosti. Takva orijentacija, koliko god bila pozitivna, jer rješava pitanje daljnjeg poslovanja organizacija, odnosno njihovog daljnjeg opstanka, ne rješava i pitanje sredstava za gospodarenje šumama, koja i dalje realno opadaju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tabela 2. USPOREDNI POKAZATELJI POSLOVANJA 1973. god. 1974. god. Inde di mar a Kontinent Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku Prosječni mjesečni OD po radniku 103.878,— 54.421,— 8.621,— 2.201,— 161.511,—83.924 — 16.678,— 3.044,— 148 154 193 138 Istr a Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku. Prosječni mjesečni OD po radniku 90.253,— 34.187,— 4.848 — 1.671,— 145.176,— 50.232 — 9.588,— 2.208,— 161 147 198 132 Dalmacij a Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku Prosječni mjesečni OD po radniku 51.856,— 31.000,— 4.934 — 1.565,— 64.049,— 44.210 — 5.903,— 1.802,— 124 142 120 115 Slična je situacija u Istri i Hrvatskom primorju. Tako na području Krka i Raba sredstva općina učestvuju sa 47 %, a prihodi od djelatnosti van šumarstva sa 28% u ukupnom prihodu ostvarenom u 1974. godini. S druge strane ukidanjem Republičkog fonda za unapređenje šumarstva 1955. godine drastično se smanjuje obim pošumljavanja i drugih radnji na unapređenju šuma. U periodu djelovanja tog Fonda pošumljavalo se na području Dalmacije godišnje od 1.700 do 2.000 ha, da bi nakon njegovog ukidanja godišnje pošumljena površina spala na oko 200 ha, na kojem se nivou zadržava sve do danas, a što je za polovinu manje nego li se pošumljavalo u predratnom periodu. Ukidanjem Fonda za unapređenje šumarstva i postepenim slabljenjem vlastite materijalne osnove, šumarstvo u organizacionom pogledu postaje sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje formirane radi njegovog unapređenja (Institut za pošumljavanje i melioraciju krša, Sekcija za uređenje šuma, Šumarska škola za krš) reduciraju svoju djelatnost, da bi konačno potpuno prestale s radom. Paralelno s time osipaju se i kadrovi. Tako je na području Dalmacije bilo zaposleno: 1955. godine 37 inžinjera i 37 tehničara 1963. godine 21 inžinjer i 28 tehničara 1971. godine 13 inžinjera i 22 tehničara Pored opadanja intenziteta svih šumsko-gospodarskih mjera i radnji, šume na kršu posljednjih godina pogađa još jedna nedaća, a to je nagli porast šumskih požara. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Samo u zadnjih pet godina je prema podacima Republičkog šumskog inspektorata u priobalnom području požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih površina. To znači da je u tom periodu gorilo prosječno godišnje oko 4.500 ha, dok se u istom tom razdoblju pošumljavalo godišnje oko 500 ha. Slabljenje materijalnog položaja šumarskih radnih organizacija na kršu rezultiralo je nemogućnošću njihovog uklapanja u zakonom regulirani sistem gospodarenja šumama putem šumsko privrednih područja, prema kome se i šumska gospodarstva na kršu tretiraju kao privredno-proizvodna poduzeća. Iz tog razloga gospodarenje šumama u okviru šumskoprivrednog područja kojim gospodari jedna radna organizacija nije nikad u potpunosti sprovedeno u život. Organizacioni oblici gospodarenja šumama prilagođuju se prilikama koje vladaju u pojedinim krajevima, pa danas u tom pogledu vlada neobična neujednačenost i šarenilo. Tako u Dalmaciji umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju, koje je trebalo gospodariti dalmatinskim šumskoprivrednim područjem proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. god. danas imamo 10 patuljastih šumskih gospodarstava čiji opstanak sve više ovisi o isprošenom općinskom dinaru i čije se granice kod većine pokrivaju sa granicom općina, jednu Ustanovu za šumarstvo (Dubrovnik) i konačno područja pojedinih općina u kojima praktički ne postoji organizirana djelatnost gospodarenja šumama, jer su postojeće šumarske organizacije jednostavno ukinute, s obzirom da na osnovu vlastitih prihoda nisu više mogle egzistirati, a intervencija općina je potpuno izostala (Lastovo, Vis), ili se u najboljem slučaju svela na to da zadrži u službi 4—5 lugara (Korčula, Hvar, Vrgorac). Intervencije općina koje se ipak zadnjih par godina intenzivnije pojavljuju su privremena rješenja da se spriječi raspadanje pojedinih organizacija, dok trajnija rješenja nisu moguća niti tamo gdje za to postoji raspoloženje, dok se status šumarstva ne definira u skladu s realnom situacijom. Materijalni položaj šumarstva na kršu u odnosu na kontinent može se razabrati iz podataka o rezultatima poslovanja u 1973. i 1974. godine navedenih u tabeli 2 (vidi prilog). Podaci su još ilustrativniji ako ostvarenje pojedinih elemenata iz prethodne tabele u kontinentalnom dijelu označimo kao 100: God. Kontinent Istra Dalmacija Ukupni prihod po radniku 1973. 1974. 100 100 83 90 47 40 Ostvareni dohodak po UKR 1973. 1974. 100 100 63 60 60 53 Ostatak dohotka po radniku 1973. 1974. 100 100 56 56 57 35 Prosječni mjesečni OD po radniku 1973. 1974 100 100 76 73 71 59 Izneseni podaci ukazuju, ne samo na vrlo nepovoljne rezultate poslovanja na kršu, naročito u Dalmaciji, izražene kroz ostvareni ukupan prihod, dohodak, ostatak dohotka i osobni dohodak po radniku, već — što je naro |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 10 <-- 10 --> PDF |
čito zabrinjavajuće — da su i onako skromni poslovni rezultati ostvareni u 1973. god., u 1974. god. izrazito lošiji, obzirom na sve veće zaostajanje za kontinentalnim dijelom. II Prikazano stanje u kome se šumarstvo na kršu nalazi nameće zaključak da ga nužno treba mijenjati, jer bi produžavanje takvog stanja dovelo u najskorije vrijeme u pitanje daljnji opstanak radnih organizacija koje gospodare šumama, a na kršu nikad njegov položaj nije bio organizaciono nesređeniji, s manje uvjeta za najosnovniju djelatnost, odnosno da nikad društvo o šumama na kršu nije vodilo manje brige. Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti za rješenje osnovnih problema pred kojima šumarstvo kao grana stoji, a to je pitanje osiguranja sredstava za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, naknade za opće korisne funkcije šuma i ujednačavanje uvjeta privređivanja. Rješenjem tih problema rješava se i problem šumarstva na kršu. Ustav SRH jasno govori da se način i uvjeti obavljanja djelatnosti od posebnog društvenog interesa i prava i obaveza organizacija udruženog rada koje obavljaju te djelatnosti te korisnika njihovih usluga utvrđuju kroz samoupravne interesne zajednice. Ustav dalje precizira da su od posebnog društvenog interesa, pored djelatnosti nabrojenih u samom tekstu Ustava, i one djelatnosti koje kao takove utvrdi zakon ili odluka društveno političke zajednice. Isto tako Ustav proglašava šume i šumska zemljišta radi općekorisnih funkcija koje obavljaju dobrom od općeg interesa i obavezuje na primjenu mjera kojima se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova, pa se u članu 119. utvrđuje: »Zakononm se propisuje sadržaj, oblici i način zaštite općekorisne funkcije šuma i šumskog zemljišta. Zakonom odnosno odlukom općinske skupštine utvrđuju se izvori sredstava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od požara. U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava trajno održavanje i obnova šuma«. Mogućnosti koje daje Ustav za rješenje problema šumarstva na kršu najsvrsishodnije se može postići kroz Zakon o šumama koji je u pripremi, kao što je to učinjeno i u drugim republikama. Tako je Zakon o šumama Slovenije propisao konstituiranje samoupravne interesne zajednice šumarstva putem kojeg se financira ne samo šumarstvo na kršu, nego i radovi proširene reprodukcije u svim šumsko privrednim područjima. Sredstva se formiraju iz posebnog dijela dohotka koji nastaje u onim područjima koja imaju nadprosječne prirodne i ostale uvjete privređivanja (renta), doprinosa od nabavne cijene šumskih sortimenata i učešća Republike. Zakon o šumama Srbije također propisuje osnivanje republičke interesne zajednice u šumarstvu putem samoupravnog sporazuma kojeg zaključuju radne organizacije iz oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drvetom i prerađevina od drveta, elektroprivrede, poljoprivrede, lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U SR Bosni i Hercegovini financiranje radova na kršu riješeno je posebnim Zakononm o kršu (SI. list BiH 12/74) prema kojem republika učestvuje sa 50 % u financiranju svih radova pod uvjetom da općine i zainteresirane organizacije osiguraju svoje učešće od 50% društvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima. Nacrt Zakona o šumama u našoj republici bio je izrađen još u ožujku 1973. godine i dat je na javnu raspravu. Njegovo donošenje je međutim odgođeno radi usaglašavanja sa ustavnim promjenama koje su u međuvremenu nastupile, te je novi nacrt sačinjen u svibnju 1974. godine. Taj je Nacrt predviđao osnivanje samoupravne interesne zajednice za šumarstvo, čime bi se omogućilo i rješenje materijalnog položaja šumarstva na kršu. Međutim Savjet za društveno-politički sistem pri Izvršnom vijeću Sabora dne 24. IX 1974. je po ovom pitanju zauzeo stav da »nije prihvatljivo osnivanje samoupravne interesne zajednice u ovoj oblasti« odnosno »da za sada, ne postoje opravdani razlozi ni uvjeti za osnivanje samoupravne interesne zajednice u oblasti šumarstva «. Konačno sada je u izradi novi Nacrt zakona o šumama. Koliko smo informirati i upoznati sa njegovim tekstom, odredbe koje se odnose na krš oie zadovoljavaju, jer ne rješavaju ni status šumarstva ni način i izvore za financiranje njegove djelatnosti. Naime, nacrt, iako područje krša izdvaja iz šumsko privrednih područja, ne propisuje na koji će se način osigurati održavanje postojećeg šumskog fonda, a za njegovo unapređenje kaže da sredstva osiguravaju organizacije koje gospodare šumama, Republika, općine i zainteresirane radne organizacije na području općina u visini koju utvrde društvenim dogovorom. Kada je s jedne strane poznato kakav je materijalni položaj organizacija koje gospodare šumama i visina sredstava koje je do sada Republika izdvajala za krš (oko 200 mil. st. dinara za cijelo područje), a s druge strane da pokušaj da se položaj šumarstva na kršu riješi samoupravnim dogovorom općina nikad nije uspio — onda bi usvajanje takovog zakonskog prijedloga značilo nastavljanje jednog stanja kakvog imamo danas. Nadalje, novi tekst Nacrta ponovno ne predviđa osnivanje samoupravne interesne zajednice šumarstva već za proširenu reprodukciju šuma i financiranje općekorisne funkcije šuma propisuje izdvajanje dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), s time da se tako izdvojena sredstva većim dijelom udružuju na razini šumskoprivrednog područja u kome se ostvaruju, a manjim dijelom na nivou šumarstva Republike. Ne treba posebno naglašavati koliko je ovo rješenje nepovoljnije za šumarstvo kao cjelinu, a krš posebno, od osnivanja interesne zajednice u kojoj se udružuju sredstva ne samo šumarstva, već također i Republike i svih zainteresiranih za jačanje općekorisne funkcije šuma. III Polazeći od stanja u kome se šumarstvo na kršu, posebno u Dalmaciji, nalazi i mogućnosti koje za njegovo rješenje daje Ustav, odredbe Zakona o šumama u odnosu na krš treba graditi na slijedećem: 1. Status šumarstva na kršu mora se bezuvjetno mijenjati. Ono nema karakter privredno-proizvodne djelatnosti, pa na tim osnovama ne može poslovati. Njega treba tretirati kao djelatnost koja osigurava održavanje i unapređenje šuma, jer su one dobro od općeg interesa. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 12 <-- 12 --> PDF |
2. Utjecaj općina na politiku šumarstva na njihovoj teritoriji treba da dođe do većeg izražaja, s obzirom na pretežno opće korisne funkcije šuma i mogućnost općina da kao nosioci ukupnog društvenog interesa na svom području te funkcije unapređuju kroz povezivanje svih zainteresiranih. Sadašnji status šumarstva na kršu upravo je onemogućavao da se općine odnose sa više brige i odgovornosti prema šumama, a što više često je bio uzrok negativnog odnosa općina, zbog sukoba interesa između njih i šumarstva (pitanje naknade od dodjele šumskih zemljišta, utjecaj na formiranje cijena pašarine i si.). Radi toga je šumarstvo na kršu, kako u organizacionom pogledu, tako i u pogledu obaveza za osiguranje njegovog funkcioniranja potrebno približiti općinama i to na način da osnivači radnih organizacija koje gospodare šumama budu općine. 3. Da bi se šumama gospodarilo na način koji obavezuje Ustav te po načelima šumarske nauke potrebno je odgovarajućim propisom kojeg bi na temelju Zakona o šumama donio Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva utvrditi jedinstveni oblik organizacije šumarske službe, kao i minimum obaveznih mjera i radnji koje u gospodarenju šumama treba osigurati. Isto tako treba, pored osnovne vezanosti šumarstva u organizacionom smislu za teritorij općine, predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija na području zajednice općina radi racionalnijeg i efikasnijeg korištenja kadrova i sredstava za one djelatnosti koje su zajedničke za čitavo područje (uređivanje šuma, služba zaštite šuma, rasadnici, unapređenje tehnike pošumljavanja i si.). 4. Financiranje šumarstva na kršu treba osigurati iz općinskih izvora, zatim doprinosa ostalih odgovornih i zainteresiranih za njegov razvoj. Potreba obavezivanja općina u financiranju šumarstva proizlazi iz navedenog u točki 2. Općine bi trebale osigurati sredstva za osnovno održavanje i zaštitu postojećeg stanja šuma na svom području pod čime podrazumijevamo u prvom redu čuvanje šuma i šumskog zemljišta od bespravnog korištenja i zauzeća te zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnih insekata do šteta velikih razmjera, kao i zaštitu šuma od požara putem čuvarske, osmatračke i patrolne službe. Općine osiguravaju sredstva u visini koja se pojavljuje kao razlika između prihoda ostvarenih iz šuma i šumskih zemljišta i potrebne visine sredstava za propisani minimalni obim održavanja šuma. Radovi na unapređenju šuma, kao što su podizanje novih šumskih površina pošumljavanjem i melioracija degradiranih šuma i šikara, zatim suzbijanje biljnih bolesti i štetnika velikih razmjera, pošumljavanje opožarenih površina, te izvođenje radova čišćenja, prerade te prosjecanja i održavanja prosjeka radi protupožarne zaštite šuma, kao i nabava potrebne opreme u tu svrhu financirali bi se kroz Samoupravnu interesnu zajednicu šumarstva. Zajednica bi se osnovala na nivou Republike s ciljem unapređenja i financiranja općekorisnih funkcija šuma i proširene reprodukcije u šumarstvu uopće, pa tako i na kršu. Članovi zajednice bile bi osnovne organizacije udruženog rada u oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drvetom i prerađevinama od drveta, elektroprivrede, vodoprivrede, poljoprivrede, lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma. Sredstva zajednice formirala bi se, pored doprinosa šumarstva iz dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), i iz doprinosa ostalih članova. Pored toga za radove namjenjene una |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 13 <-- 13 --> PDF |
predenju i zaštiti šuma na kršu udruživala bi u Zajednicu sredstva i Republika na temelju člana 119. Ustava koji ju obavezuje da »zakonom utvrđuje izvore sredstava za pošumljavanje krša i goleti te zaštitu šuma od požara«. Visina doprinosa Republike trebala bi biti jednaka visini doprinosa koji za unapređenje šuma na kršu izdvaja šumarstvo. * Izložena stanovišta za rješavanje problema šumarstva na kršu koja bi trebalo uvažiti kod donošenja zakona o šumama u skladu su s ustavnim načelima, politikom, mjerama i aktima koji ta načela razrađuju, naročito s Društvenim dogovorom o izjednačavanju uvjeta privređivanja i raspodjele dohotka, a i temeljena su na iskustvima drugih republika. Na kraju treba naglasiti da na sistemsko rješenje položaja šumarstva na kršu obavezuju i niz zaključaka i odluka Sabora, njegovih vijeća i komisija (Zaključak o protupožarnoj zaštiti šuma, toč. 3, Sabor SRH — NN 56/71; Zaključak o provođenju mjera u oblasti zaštite od požara, toč. 9, Sabor SRH, Organizaciono političko vijeće — NN 29/73; Zaključak Komisije za društveni nadzor Sabora povodom razmatranja stanja i korištenja šumskog fonda od 17. III 1972. točka 5.) Split, srpnja 1975. god. |