DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PRILOG RJEŠAVANJU NEKIH UZGOJNIH I SELEKCIJSKIH PITANJA NA OSNOVI STANIŠNIH UVJETA U ŠUMSKO GOSPODARSKOJ JEDINICI BOSILJEVO FRANC MRVA, dipl. inž. šumarstva BRANIMIR MAYER, dipl. inž. šumarstva ŽARKO HAJDIN, dipl. inž. šumarstva Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko UVOD šumsko-gospodarska jedinica BOSILJEVO na području šumarije u Krnjaku i Šumskog gospodarstva u Karlovcu izaziva u poslijeratnim godinama posebnu pažnju šumarskih stručnjaka iz šumske privrede i šumarskih istraživačkih organizacija. Za to ima više razloga, od kojih izdvajamo ove: (1) ova jedinica koja se nalazi unutar većih površina zemljišta, obraslih vrištom i bujadi, sa svojim (naročito starijim) sastojinama običnog i crnog bora, u kojima pridolazi obična smreka, evropski ariš i poneka grupa obične jele te sa relativno dobrim rastom i prirastom drveća, predstavlja poučan primjer, što se može postići ako se šumom neobrasle površine vriština i bujadnica privedu kulturama četinjača; (2) ovdje se nalaze vrlo stara stabla i njihovo potomstvo jedne svojte crnog bora za koju bi se, po nekim vanjskim karakteristikama, moglo pretpostaviti da pripada ilirskom crnom boru (Pinus nigra Arn. ssp. gočensis (Đorđ.) var illyrica n. var. — Vi đako v i ć, 1957), koji je po istom autoru identificiran u predjelu Vrhovina i Ličke Plješivice pa postoji vjerojatnost da je iz tih predjela mogao biti vještački proširen na područje Bosiljeva. Međutim, ovakvu pretpostavku trebalo bi egzaktnim (genetičkim, anatomskim i dr.) istraživanjima provjeriti, tim više što je crni bor u genetičkom smislu vrlo slabo istražena vrsta; (3) na manjoj površini ovdje se zadržala šumska zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetumcroaticum, Horv.) kao prirodna klimatogena zajednica ovoga područja; (4) u poslijeratnom vremenu u ovoj su jedinici osnovani pokusi: trajne pokusne plohe za proredu borovih sastoji-na, plantaža sudetskog ariša i sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije. Pored nabrojenih zanimljivosti, u ovoj se jedinici mogu promatrati i proučavati i druge pojave kao posljedice bilo prirodnog toka razvoja sastojina (npr. agresivno širenje obične smreke na povoljnim staništima u borovim sastojinama) ili provedenih uzgojnih zahvata (npr. zakorovljenost površina u sastojinama rijetkog sklopa, napose na tzv. Markićevim prugama, plješine uslijed izostanka potrebnog popunjavanja kultura nakon pošumljavanja, promašeno unošenje jasena itd.). |