DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Na osnovu navedenog i graf. 1 u kome su date krivulje visina, proizlazi da su u svim debljinskim stepenima visine stabala bijelog bora veće. Kod nižih debljinskih stepena ove su razlike veće, dok se prema jačim debljinskim stepenima ove razlike smanjuju. Veća srednja visina kod stabala crnoga bora rezultat je manjeg variranja u visinama i većeg broja stabala u jačim debljinskim stepenima. Upoređenjem gornjih visina stabala bijelog i crnog bora, utvrđene razlike su signifikantne kod vjerovatnoće greške od p = 0,001. Kako je u metodu rada navedeno, mjerene vrijednosti visinskog prirasta izravnate su analitičkim putem primjenom funkcije y = a + bx + cx- Za određivanje zavisno promjenljive u ovoj funkciji primijenjen je metod najmanjih kvadrata: 2 (y — y)"2 = min. Parcijalnom derivacijom pomenute funkcije po promjenljivim parametrima a, b i c dobili smo sistem od tri normalne jednačine: na + b2x + cZx? — 2y = 0 a2x + bLx´2 + c2x3 — Zxy = 0 a2x2 + bEx3 + c2x4 — Zx2Y = 0 Rješavanjem ovog sistema jednačina izračunate su vrijednosti parametara a, b i c, i one nam daju najvjerojatniju funkciju za procjenu visinskog prirasta bijelog i crnog bora za računati period vremena. U konkretnom slučaju, ovdje je taj period od 9-e do 18-e godine starosti: za bijeli bor: y = 25,738 + 11,414 x + 0,976x2 za crni bor: y = 44,816 + 3,659 x — 0,352x2 Na osnovu ovih jednačina obračunate su vrijednosti visinskog prirasta, koje iznose u cm: u godini 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 bijeli bor 36,3 45,0 52,1 57,4 60,9 62,7 62,7 60,1 57,5 52,3 crni bor 48,1 50,7 52,6 53,8 54,3 54,1 53,2 51,6 49,2 46,2 Za računati period vremena, linije visinskog prirasta prikazane su i u graf. 2. U početku je visinski prirast stabala crnog bora veći, izjednačava se u 11-oj godini sa visinskim prirastom stabala bijelog bora i poslije toga je konstantno manji. Kulminira u 18-oj godini, a nakon toga sporije opada. Stabla bijelog bora u početku imaju nižu vrijednost visinskog prirasta, zatim prirast naglo raste, kulminira između 15 i 17 godina, poslije čega naglije opada. Dinamika prirašćivanja obje vrste drveća je u skladu sa rezultatima do kojih su došli i drugi autori. |