DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 51 <-- 51 --> PDF |
UPOREDNA ISTRAŽIVANJA PRIRAŠĆIVANJA BIJELOG I CRNOG BORA NA ARBORETUMU »SLATINA« ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU Prof. dr KONRAD PINTARIĆ, dipl. tag, šum. i dr SEAD IZETBEGOVIC, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet u Sarajevu 1. UVOD Prema stanju šuma u SR Bosni i Hercegovini (5), od ukupne šumske površine, koja iznonsi oko 2,51 miliona hektara, na panjače, šikare i šumske goleti otpada oko 1,23 miliona hektara, odnosno oko 55%. I u visokim šumama stanje nije zadovoljavajuće, jer se i unutar ovih šuma nalaze znatne površine koje su neobrasle ili nedovoljno obrasle. Rastuće potrebe za drvetom zahtijevaju da se poveća proizvodnja osvajanjem golih površina, popunjavanjem plješina i uvođenjem onih vrsta drveća koje se odlikuju bržim rastom i većom proizvodnjom drvne mase. Osnovnim smjernicama gazdovanja šumama u Bosni i Hercegovini (4), od 1971. do 2005. godine treba pošumiti preko 603.000 hektara šumskih površina, u koju svrhu je potrebno zasaditi preko 1.443 miliona sadnica raznih vrsta četinjača i listača. Od navedene količine otpada na bijeli i crni bor oko 688 miliona sadnica, odnosno oko 48 % od potrebnog broja sadnica. Različiti ekološki uslovi i bioekološke karakteristike pojedinih vrsta drveća zahtijevaju da se u različitim ekološkim uslovima prouči prirašćivanje najvažnijih vrsta drveća i njihovih provenijencija, jer je jedino na osnovu rezultata ovih istraživanja moguće preporučiti praksi najbolja rješenja. Pošto se već kod 15-godišnjih biljaka može zaključivati o njihovoj proizvodnosti (8), proučavanjem mnogih nasada podignutih prije i poslije II Svjetskog rata u različitim ekološkim uslovima, mogu se dati sigurnije prognoze u pogledu prirašćivanja pojedinih vrsta drveća. Proučavanjem prirašćivanja bijelog i crnog bora na Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu, pokušat će se odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. Kako prirašćuje bijeli i crni bor u datim ekološkim uslovima 2. Da li postoje razlike u prirašćivanju bijelog i crnog bora 281. |