DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UVODNA RIJEČ Na prvim stranicama ovoga broja donosimo informaciju o stanju u šumarstvu Dalmacije što su je donijeli zajedno Privredna komora i Zajednica općina u Splitu. Smatramo da je ta informacija vrlo važna i neobično aktualna i to upravodanas kada smo pred donošenjem novog Zakona o šumama, Zakona o zaštiti čovjekove okoline kao i niza drugih mjera pomoću kojih se taj problem može, ako ne riješiti, a ono barem ublažiti. U povijesti našeg šumarstva problematika dalmatinskog, primorskog i istarskog krša našla se puno puta u centru pažnje. Jedno vrlo teško stanješuma koje smo naslijedili u tome velikom području, rješavali smo s više ili manje uspjeha od kako djelujemo organizirano kao struka. Istina je da se rješavanje toga problema odlikovalo uvijek s permanentnošću. Međutim u zadnjih desetak, pa i više godina prepustili smo problematikunaših krških šuma nekolicini šumara entuzijasta. Ostavili smo ih same da se na brisanom prostoru bore kako sa škrtom prirodom i starim shvaćanjimada sva pomoć mora doći izvana (nekadašnji republički fond za unapređenješumarstva) tako i sa jednim krivim gledanjem novijeg datuma. To gledanjepolazi sa stajališta da su šume na kršu, a posebice one uz more i bliže moru, dane samo za turizam s time da se u potpunosti izuzmu od nadzora šumarskih organizacija i dakako, šumarskih stručnjaka. Prepustili smo malobrojne šumare Dalmacije, Hrvatskog Primorja i Istre da se bore s krivim shvaćanjem, a u besparici oportunim, da je šuma na kršu neuništivo prirodno blago kojese može koristiti kao kamp i plaža, a zatvorili oči pred tim da smo započelidegradirati šumske ekosisteme. Prepustili smo ih, također, da vode brigu i namiču sredstva za pošumljivanje preko 300.000 ha kamenjara, što se svelo u području Dalmacije na osvajanje jedva 200 ha novih šumskih površina godišnje. Bilo bi, međutim, vrlo nelogično tvrditi da to mora biti briga samo šumarstva, samo turizma — koji uzgred rečeno još uvijek ne stoji na čvrstim nogama —, samo vodoprivrede, elektroprivrede, poljoprivrede, lovstva te cestovnog i željezničkog prometa. Jedno je međutim činjenica da se blagodatimaopćekorisnih funkcija šuma na kršu a i drugdje, služi čitava naša zajednica, a posebno nabrojene privredne grane, dok je šumarstvo ona struka koja jeu stanju te blagodati učiniti vrijednijim i po tome korisnijim. Još je nerealnije i, dapače neodrživo da šumarstvo na kršu ima značenjeprivredno-proizvodne djelatnosti, da ovisi samo o sebi, o kozjoj pašarini i sitnim uslugamaske organizacije turizmu te o shvaćanjima ili neshvaćanjimanailaze kod općinskih izvršnih organa. na koja šumarPreporučujem stogagod je moguće, uključite da proučite priloženu informaciju u rješavanje toga problema. te da se, koliko Urednik 235 |