DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 50     <-- 50 -->        PDF

average was d = 40.5 cm and h = 28.2 m. For the productive part of the stand this
indicatesthat the dried-up trees — according to their constitution (d and h) — are
below the average of trees in the productive part of the stand.


In the forest community of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex
brizoides (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum brizoidis Horv.) there
died 46 trees of Pedunculate Oak or 27.6 m3/ha out of a total growing stock of 363
m3/ha. In the productive part of the stand the average was d = 29.0 cm and h =


27.7 m, while the average of the dried-up trees was d = 23.2 cm and h = 23.2 cm.
In the forest community of Pedunculate Oak and Hornbeam there died in the
productive part of the stand 26 trees of Pedunculate Oak or 33.8 m3/ha out of the
total growing stock ofPedunculate Oak in this part of the stand amounting to


331.6 m-Vha.
In these stands, as wisible from the composition, there were only a few Field
Elm trees, and that mainly in the auxiliary part (layer) of the stand.


From the aforementioned data it follows that the least drying up of standing
trees occurred in the optimal Pedunculate Oak coenosis, while in the initial and
terminal ones it was 3—4 times heavier. However, also these intensities of drying
up did not disturb the normal stand structure, whereas the growing-stock volume
after the recorded dieback in the optimal community of Pedunculate Oak was about
498 m3/ha (at 108 years). In the initial community the growing stock was 387 m3/ha
(at 71 years), and in the terminal 448 m:!/ha (at 95 years). From these data it is
visible that the stands are of normal stocking density, and that the dying seemed
to us to have the apperance of a thinning (during our investigations, naturally).


In the management unit »Žutica« in the community of Peduculate Oak with
Genista elata and Carex remota — a coenosis representing the plant-sociological
optimum — it is visible that the water regime is unfavourable (duration of floods
and fluctuation of groundwater level in the probe). The consequence of such a
regime is a very high proportion of Black Alder (over 40B/o) in the stand. In the
productive part of the stand there died 10 trees of Peduncualate Oak or 12.2 m3/ha,
and 56 trees of Black Alder or 50 m3/ha. This data, too, is indicative, among other
things, of a disturbance in the zone of the rhizosphere (swamp formation due to
absence of draining possibilities, the whole compartment looking like a chamber,
whose embankments are formed by a road). The growing stock amonts to 308 m3/ha
at the age of 88 years. The stand structure is disturbed, and it can be said that the
anthropogenic factor had played a prominent role in the creation of conditions
having led to the dying of Pedunculate Oak.


In the forest community of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex
brizoides as the initial association the water regime with periodic floods (mainly
during the rest period) is very favourable and there been no dying of Pedunculate
Oak in the productive part of the stand. The growing stock amounts to 392.2 m3/ha
at the age of 88 years. The stand exhibits a normal stocking density.


In the forest community of Pedunculate Oak and Hornbeam, as the terminal
association, there died 4 trees of Pedunculate Oak with a volume of 7.2 mVha. The
growing-stock volume amounts to 423.8 m3/ha at the age of 77 years. The stocking
density is normal, and the stand structure is undisturbed.


From the present results (although obtained on a small number of experimental
plots and during a relatively short interval of investigations) it is visible that
by the disturbance of only one of the edaphic factors there occurs a disorder, while
in addition to the activity of certain biological factors are created preconditions
for the perishing of one of this country´s most valuable tree species of lowland
regions — Pedunculate Oak.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 49     <-- 49 -->        PDF

bala lužnjaka, odnosno 12,2 m3/ha, ali i 56 stabala crne johe sa 50 m3/ha. I
ovaj podatak ukazuje na poremećaj — pored ostalog — u zoni rizosfere (zamočvarenje
uslijed nemogućnosti otjecanja vode jer je cijeli odjel kao kaseta
čije nasipe čini cesta), drvna masa iznosi 308 m3/ha u dobi od 88 godina. Struktura
sastojine je narušena i može se reći da je tu antropogeni faktor odigrao
vidnu ulogu u stvaranju uvjeta koji su doveli do sušenja lužnjaka.


U zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem {Graf.
6 i Tab. 6) — inicijalna — vodni režim s periodičnim poplavama (uglavnom
za vrijeme mirovanja vegetacije) je vrlo povoljan i sušenja hrasta lužnjaka u
proizvodnom dijelu sastojine nije bilo. Drvna masa iznosi 392,2 ms/ha u starosti
od 88 godina. Sastojina je normalnog obrasta.


U zajednici hrasta lužnja i običnog graba — terminalna — (Graf. 4 i Tab.
4) osušilo se 4 stabla lužnjaka s drvnom masom od 7,2 m3/ha. Drvna masa iznosi
423,8 m3/ha u dobi 77 godina. Obrast je normalan, a struktura nije narušena.


Iz prikazanih rezultata — iako su na malom broju pokusnih ploha i relativno
kratkom vremenu istraživanja — vidljivo je da narušavanjem samo
jednog od edafskih činilaca dolazi do poremećaja, a uz djelovanje i nekih
bioloških stvaraju se preduvjeti za propadanje jedne od naših najvrijednijih
vrsta nizinskog područja hrasta lužnjaka.


Summary


INFLUENCE OF THE HEIGHT AND FLUCTUATION OF THE GROUNDWATER
TABLE ON THE DYING OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.)


These investigations on experimental plots were carried out by means of probes
down to depth of ca. 7 m. Along with the usual stand description the duration of
floods (number of flooding days), the number of standing trees died back and
their volume were recorded.


From detailed results of investigations (groundwater level in probes and structure
of stands) it is visible that during the investigations there died back on the
experimental plot — in the initial coenosis of the Slavonian forest (Pedunculate
Oak forest with Genista elata and Carex brizoides) — 14%» of the growing stock
of Peduculate Oak in the management unit »Josip Kozarac«, and 1°/» in the management
unit »Žutica«.


In the optimal community of the Slavonian forest during the investigations
there died back on the experimental plot 4 °/o of the growing stock in the management
unit »Josip Kozarac«, and 7%> in the management unit »Žutica«. The plant-
sociological optimum is represented by the community of Pedunculate Oak with
Genista elata and Carex remota (Genista elatae — Quercetum roboris caricetosum
remotae Horv.).


In the terminal coenosis, i. e. in the forest of Pedunculate Oak and Hornbeam
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš) there died back during the investigations
on the experimental plot 15 /« of the growing stock of Pedunculate Oak
in the management unit »Žutica«.


These result suggest — although obtained in a relatively short interval of investigations
— that the most suitable water regime was in the management unit
»Josip Kozarac« in the forest of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex
remota. This forest is exposed to typical periodic floods. There dried up 12 standing
trees of Pedunculate Oak in the productive part (layer) of the stand with a volume
of 13.8 m3/ha out of a total growing stock of 416.0 m3/ha. Neglected were trees from
the understorey. The dried-up trees were of d = 32.2 cm and h = 26.6 m, while the




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 48     <-- 48 -->        PDF

ej
H
rt
x;
o
ca
B
t/>
3
O
o-,
o
c
a
3
a
Ooo"
OOI OCN
r o
Ö "
y*
*-H
«
r o
oo"
Q\
VO
>0
´"t—<"
^ .
—T
´H
CN
W
a O o o
a
a ON ON OO
u> o
2-o
H
3
CO
c/3
< + a
C/D I-a
o
<
H
M
o
a:E?
E ra u
o
CJ
1oo "
OCN *
>o
O
o
f
r~i
TJ-"
T-H
O
a
*
CNo"
CN
o
— i
< u
H
P
N
OS
H
CO
o
s^ ga o>
N
O
C
*—»
o4-*
CO
r/i
o.
+
< a
\ ooo"
t-^
*-*
M
OO
CN
ro
o "
t
T f
T-T
co
CN
M)
a

oo
MD
I N
«*
°°. I O
CN
1 -
o" m
C/J
c/>
3
3
a
—.
aM
-s>
S-.
ta
T3
O
C/J
O
Ü
-u u>
a
>
-a
o
bfl
O
2
t/S
3-C
o
IH
3 * 2
a) 5 3
3 w ^
OO P
L-.
3
XI
0
u
ti)
3
U
o
3
O
*
13 4-t
00
o
o
«" o
.9
3
tu
3
c
<
*




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 47     <-- 47 -->        PDF

I
I
in u|0 ^",*,


S * a * ^ JS


a
"*t °°. "1 **1
^t Tt in oo


ft IS «s <-« **


cci I


** **t ^ "" ®^


a
Ü scT r^ o o ***


H °°, t^. ""I
i>T in "O «-*


c/l I«

5


r— o\ * y


O


PL,


© © © ´ fH


OS Tf_ Tj^
cs r- r


^-1 ^H C^ csl


cd W


Ü o ©~ o


J3
" \ °o. Q.
rtrtIS


OO * —I I <*>


o


>


o


PH LO -o in


">.-. I |




PS


CO


TIft


Ü


+ CS JS
< r- p«


CS «-I


m oo


as


us gl


<: "t o oo ^t r|


s


pinu


o vo o\_ TT t—_
U



a * * - a


\o* o «* oo
rt N rt >H


T3 Ö


O P "—1
N in « H TT


o


3 o


-T ©~ © ©

0 OS


H
H
(A
o


o


CH
IT) r-(

r-<


Tf in OOHH 1 *—<
r- in 1


—t


13 ü


PQ


co a si


+ *! ""1 **i 1


T3 O O


in Tf o 1


U SS <


H O oo in o
n N n


PH in o\

b
b
Tj- oo 1
u


X)


O


T3
bo


1/1 u *4


V) 3


n 2- a83 a


C3 9 ö u


o O *3 _Q
a


M
"S § Si 3 to (J


o


CA


u
O


&


reus


*


o


8 J*


CS


T3 a


O


a


CO


2 M a * Q


M
f—1


L


3 Ü cS


U y) --H ^H Q.


a & 5 ? 3


trt


a


O < Ü O *


o


Ü


O?U0D




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 41     <-- 41 -->        PDF

TT Tab. 3). šuma je izložena tipičnim periodičnim poplavama. Osušeno je 12
stabala hrasta lužnjaka u proizvodnom dijelu sastojine s drvnom masom od
13,8 ms/ha od ukupne mase lužnjaka 416,0 m3/ha. Zanemarili smo stabla iz
podstojne etaže. Osušena stabla su bila d = 32,2 cm i h. = 26,6 m, dok pro-


Gospodorska jedinica: ŽUTICA Odjel: 127
Pokusno ploha: U


OSCILACIJE NIVOA PODZMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI


1970 1971 . 1972 1973 Graf. 4
"^T"


Nije mjereno


-
Mjesečni srednjak
Mjesečni maksimum
- Mjesečni minimum
- Veaetacijski srednjak
BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI


God 1 a i. IV V VI vn VIII IX X XI XII I
1970
1971
1972 ----3 -3
1973


Gospodarska Jedinica: ŽUTICA Odjel: 126 Pokusna ploha: 5
OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA´POKUSNOJ PLOHI


100


150


BROJ [ ANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH!
God. Mjesečni srednjak


l u MI IV V VI VII VIII IX X XI XII L


Mjesečni maksimum
1970


- Mjesečni minimum
1971 25 28 31 30 31 18 1 164


- Vegetacijski srednjak
1972 16 31 30 27 19 125


-


1973 6
17




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 46     <-- 46 -->        PDF

X>
H
O
0
l O
r~fN
l O
OO
*
o \
1 t
es
a
3 o
CM
a a
3
P
ü
v q
ON" Z *
O NTf
O
CO
r ^
—i
i n
so"
i n
P (
O
cS
43
i n
o
W
2
O o -^
o "
CO
o "
( N
©
»-H
—´
°°. °°. .* ° ") »* (N -H 2
ON 1 o"
as i—<
G
H i
>-. > o 3
oPH e/3
H
«q
< + a O
< i-a
z
C I
a
O
<
Ö
H

´G´O
S ea
O
CM
U
S
a
H—<
"i,O
q
" l >0in
o \
CO
" l0 ~
»-H
q
l-~"
^ \ 0
of N
OO
reo
r-~ "pH
CO
l~-
H
*-<
> m
*—1
G
3
gOU
3
)H
S o .
H (N| ro
<
73 .-a
+
< ü
— <
l O
o" CC~
o i n
3
u
HP i n t— *
v oo Ci n
NO
>N NO
čcj
u
TS
a oM
.3
"o
— )
oj
M
´S)
u
a
a oa^ o
a
cd -o
>
u
a CO
U
3
X>
O
l-i
3
U
U
a
3
0)
L>
3
a
at. U
*
o(Tl
S)
Ü
oaa,
3
M
P
(-< 3
o
!H (^ 3
o
e u
3 a1
3
G´Ec
o o
s
a
276




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 45     <-- 45 -->        PDF

*-* in OO ^
oo" © .»-1 o


I
I
»—i co in


CS

o
\A
a


a


"X °. *H r~


Ü nj-" co" o r-"


s
in ^" NO


fc fc fc


Kl N rt


I 3


0\ NO O in
»i o" o" es in
oo" oo"


M


A ~>
o o o ©


in


in
§


ON" NO"


o


a
a


Hfl


U>


co


o


CO PQ


in

+ a
<
o" o" o


<
in"


CO


d < co 00_ t—_ oo 8 rt Cs" ©" *"
fig §
oo" t—


D


a
co co —i r—
o o o" o"
H el


o
00 cs,
S W


oo" r-m


O


«!
SI t 1 "l


oo i n >p-t TI"*
O CN co


N H 13 Oi


oo* "* *"


o co
a o + in ^ *-i
©^
o
o
co" fN* ©" NO
co


O
in
I-a o oo
o
o"


o
o
u
CO
in r- ^H co
O co *


X)


o


d
3


3


6D
.n bfi


o
CO > o ča Co C3


a
e


i-l o ´J5
[fl


c


-o
3 o 3


3 *
3


3 Ö a


o
o _o


ft CO « i 13
cfl d 4-* as


1 M


3 VI
3 lH «-»


en


o
L PH
a n. o 3


0
o o


275




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 44     <-- 44 -->        PDF

8
H
a-S
o
D,
S3
C
c/5
3
o a a
3 Ü
O(VI
(N
*om"
vO
u-i
o~
*~1
^
(vi o"
(vi
O
ft (VI
ON
w CJ Ü ^-T o"
SO
vO
o
>
O
ft o 3
C/3
H
CO
< + a
< <~H
C/3
z
<3 < r<3 t "_
f.
oC © 2
T3
a;
p
o.e
´H´o
I Ä
o
ro
«H
o H o 2
6 «
o O
oo ex
oft oo
(N
3
3
<
N
o
öS
H
C/3
a u
.-, °
-a o
+
a
O_
Troa
UM
_J
-,
©
" l
"*
2
a oft
.2
o
>
a&
O
ft _ t~~
a
O
o\
(VI
E
u 3
o
a 60
u
a
c/5
IH
-a
O
a
´Si
Oa
si
-u
C/3
S-.
3
0
l-i
-Ti
3
o>-. 0)
3
o
o c a
3
2
3
L>
O
u Lj
´I




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 43     <-- 43 -->        PDF

-1

I
* I--"


o"


o


rt B


a
NO. NO ro in


Ia


3 Ü ON


Vi J3


O


3


PL,


IO O NO *-H
n N in H
T-H ro in


»—t in


vO r>^ ro


TJ-" Tl- 00


CN "« «H


CS « -sf


o t
.3 o \0 00 oi-a

a


> 3


o
ON
OH


CO
NO"


S


CO pq


´S- in


< + ü 3 I


oo

< I LJ


CO z
1 5


Ü
vO <


o\


Pi
2


" 5


-a
~H \o ^ 1-H


o


o O ro o" *
o a
H
H in, o_


S rt


-H «r oC


w




O


PH z
S3


p


s *Sf
H r~ t—_ «-*


<


.-T ro fS


PQ


.-, i
CI fN ro


N co
T3 O + 9;


o O " Ü O *-H "-H
PH >


HH as


N
in


o\


o C5 ON
s


1-1


PH


a
o


60


a
J3
a>
IH


^ 3
3 3


cd


O <0
u


o JO
| o
H Vi Vi


>H


Vi


a
3 0 3


-a


T3
3 G 3 * o


u
u


o
CO IH a IH
a
1 0 C
«


3 U ´P<
& 3 rt


O In
3 od vi M


> U O D


0
ö o u


273




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Gospodarska jedinica : ŽUTICA Odjel: 31 Pokusna ploha: 6
OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI
1970 1971 1972 1973 Graf. 6


BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH


God.


1 II i» IV V VI vri VD! IX X XI XI L
1970
1971 i 15 30 10 U - 63


-


1972 7


----Sli 25


1973 i 5


sječni d = 40,5 i h = 28,2 m za proizvodni dio sastojine ukazuje nam da su
osušena stabla po svojoj konstrukciji (d i h) ispod prosjeka stabala u proizvodnom
dijelu sastojine.


U zajednici lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem (Graf. 2 i
Tab. 2) osušeno je 46 stabala lužnjaka odnosno 27,6 m´Vha od ukupne njegove
drvne mase od 362 m3/ha. U proizvodnom dijelu sastojine prosječni d = 29,0
cm i h = 27,7, a osušenih stabala d = 23,2 cm i h = 23,2 m.


U zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Graf. 1 i Tab. 1) osušeno je
u proizvodnom dijelu sastojine 26 stabala lužnjaka odnosno 33,8 m3/ha od
ukupne drvne mase lužnjaka u tom dijelu sastojine 331,6 m3/ha.


U tim sastojinama, kako se vidi iz strukture, bilo je tek po par stabala
brijesta i to uglavnom u pomoćnom dijelu sastojine.
Iz ovih podataka proizlazi da je najmanje bilo sušenja u optimalnoj lužnjakovoj
cenozi, dok je u inicijalnoj i terminalnoj bilo 3 do 4 puta jače. Me


đutim, i ti intenziteti sušenja nisu narušili normalnu strukturu sastojine, a
drvne mase se kreću poslije evidentiranog sušenja u optimalnoj zajednici hrasta
lužnjaka 498 m^/ha (108 g ...). U inicijalnoj 387 m´Vha (71 g ...) i u terminalnoj
448 m3/ha (95 g ...). Iz podataka se razabire da su sastojine normalnog
obrasta i da se sušenje odnosilo — naglašavamo u vremenu istraživanja —
tako kao proreda.


U gospodarskoj jedinici »žutica« u cenozi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
i rastavljenim šašem (Graf. 5 i Tab. 5) — biljno sociološki optimum


— vidi se da je vodni režim nepovoljan (trajanje poplava i kretanje razine
podzemne vode u sondi). Odnos takvog stanja je vrlo visoko učešće crne johe
(preho 40%) u sastojini. U proizvodnom dijelu sastojine osušilo se 10 sta


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Gospodarska jedinica: JOSIP KOZARAC Odj«l:126 Pokusna ploha : 2
OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI
1971 1972 1973


Mjesečni minimum -— ::. Vegetacijski srednjak


BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH [


God.


1 n m IV V VI vn VBI IX X X! XII z
1971 ---


1972
1973 8 23 6 27 2 66


Gospodarska jedinica : JOSIP KOZARAC Odjel: 106 Pokusna ploha: 3
OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI
Gral. 3


BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH!


I li III !V V VI VII [ VIII IX ! X x: XII L


1971 21 11 2 -I -34


1972 8 31 15 19 20 25 30 31 198


---19 !


1973 ? 26 5 5 53


- Mjesečni srednjak
Mjesečni maksimum
- Mjesečni minimum
-Vegetacijski srednjak
U terminalnoj cenozi, tj. šumi lužnjaka i običnog graba osušeno je tijekom
istraživanja 15 % hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac
«, 4 % hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »žutica«.


Ovi rezultati nas upućuju — iako u relativno vrlo kratkom vremenu istraživanja
— da je najpovoljniji vodni režim bio u gospodarskoj jedinici »Josip
Kozarac« u šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Graf.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 39     <-- 39 -->        PDF

GOSPODARSKA JEDINICA »ŽUTICA«
(VIII — 1970 — XII — 1973)
Broj pokusne
plohe (sonda)
Odjel Vegetacijski
srednjak
Godišnji
srednjak


127 164 cm 153 cm
126 71 cm 70 cm
31 168 cm 170 cm


Strukture sastojina na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip
Kozarac« i u gospodarskoj jedinici »žutica« prikazane su tabelarno po vrstama
drveća, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi u proizvodnom i pomoćnom
dijelu sastojine, uz posebnu naznaku za osušena stabla (Tab. 1, 2, 3, 4,
5 i 6).


Iz datih rezultata istraživanja (nivo podzemne vode i struktura sastojina)
vidljivo je da je tijekom istraživanja osušeno u inicijalnoj cenozi slavonske
šume (šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i drhativm šašem) 14% u
gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, a 1 % u gospodarskoj jedinici »Žutica
«.


U optimalnoj zajednici slavonske šume u vremenu istraživanja osušeno
je 4 % u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, a 7 % u gospodarskoj jedinici
»Žutica«. Biljnosociološki optimum čini zajednica lužnjaka s velikom
žutilovkom i rastavljenim šašem.


Gospodarska jedinica: JOSIP KOZARAC Odjel: 126 Pokusna ploha: 1


OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI


JO T 1972


BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI


God.


i ii 1 in IV V VI VII VII IX X XI XII X
1971
1972
1973 13 13




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U svakoj od tih pokusnih ploha postavljena je po jedna sonda u kojoj
su obavljena mjerenja kretanja razine podzemne vode za vrijeme vegetacijskog
rada svaki drugi dan, a za vrijeme mirovanja svaki četvrti dan.


Položaj pokusnih ploha dat je na preglednoj karti 1 : 500 000, a situacija
pokusnih ploha po odjelima u mjerilu 1 : 25 000 (»Žutica«) i 1 : 50 000 (»Josip
Kozarac«) u slici 1.


PREGLEDNA KARTA POLOŽAJA POKUSNIH PLOHA


1:500000


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Kretanje nivoa podzemne vode u sondama na navedenim pokusnim plohama
prikazano je grafikonima 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Broj dana plavljenja uz grafički prikaz kretanja nivoa podzemne vode u
sondama prikazan je uz grafikon tabelarno.
Prosječni vegetacijski godišnji srednjaci za vrijeme istraživanja, tj. od


1. siječnja 1971. do zaključno prosinca 1973. god. su slijedeći:
GOSPODARSKA JEDINICA »JOSIP KOZARAC«
(I _ 1971 — XII — 1973)


Broj pokusne
plohe (sonda)
Odjel Vegetacijski
srednjak
Godišnji
srednjak
1 126 c 196 cm 207 cm
2 126 a 145 cm 149 cm
3 106 121 cm 115 cm




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 37     <-- 37 -->        PDF

UTJECAJ VISINE I OSCILACIJA NIVOA PODZEMNIH VODA
NA SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)


IVO DEKANIĆ, Zagreb


Istraživanjem na području nizinskih šuma srednje Posavine
utvrđeno je, da se narušavanjem samo jednog edafskog faktora,
kao što je podzemna voda, mogu stvoriti preduvjeti za propadanje
hrasta lužnjaka.


Epidemijsko propadanje hrasta lužnjaka, jedne od naših najvrijednijih
vrsta šumskog drveća, manifestiralo se u katastrofalnim razmjerima 1966. i
1967. god. Sušenju hrasta lužnjaka pridružilo se i propadanje poljskog jasena
uz već dugogodišnje susešnje nizinskog brijesta. Propadanjem te tri gospodarske
vrste nizinskih šuma Posavine i Podravine ozbiljno je ugrožen na određenim
lokalitetima i opstanak tih šuma.


U svrhu proučavanja jednoga od niza faktora za kojeg smo predmijevali
da, uz simultano djelovanje s ostalim faktorima, djeluje na sušenje hrasta
lužnjaka, istraživali smo kretanje nivoa podzemne vode u sondama u dvije
gospodarske jedinice posavskih šuma.


Na području gospodarske jedinice »Josip Kozarac« osnovane su 3 pokusne
plohe svaka veličine od 0,5 ha s odgovarajućim zaštitnim pojasem i na području
gospodarske jedinice »žutica«, također, 3 pokusne plohe iste veličine
i širine zaštitnog pojasa. Te su pokusne plohe osnovane u svrhu dobivanja
podataka o intenzitetima propadanja hrasta lužnjaka u različitim šumskim
zajednicama, a u odnosu na kretanje gravitacijske podzemne vode.


U šumi lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetum roboris
typicum, Rauš) postavljene su dvije pokusne plohe i to u gospodarskoj jedinici
»Josip Kozarac«, odjel 126 c i u gospodarskoj jedinici »žutica« odjel 127.


U šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem {Genistoelatae — Quercetum roboris caricetosum remotae, Horv.), također su postavljene
dvije pokusne plohe. U gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« u odjelu
106 d, a u gospodarskoj jedinici »žutica« u odjelu 126.


U šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem {Genisto elatae


— Quercetum roboris caricetosum brisoides, Horv.) postavljene su dvije pokusne
plohe. U gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« u odjelu 126 a, te u gospodarskoj
jedinici »žutica« u odjelu 31.
Ova istraživanja su financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti,
Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i Poslovno udruženje šumsko-
privrednih organizacija Hrvatske.


Primljeno 15. 3. 1975. godine.