DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 35     <-- 35 -->        PDF

organizacije. No pretpostavka za to je zajednički utvrđen plan razvitka cjeline
i dijelova. Uravnotežen s ukupnim mogućnostima fonda amortizacije, jer
bez obzira tko je ukalkulirao koliku obavezu amortizacije šuma u djelatnost
eksploatacije i koliko je uložio u zajednički fond amortizacije šuma može se
koristiti fondom prema godišnjem planu ulaganja kojeg smo zajednički utvrdili.
Nema osnove praksa koja se provodi u nekim radnim organizacijama,
koje vrše posudbu sredstava ove namjene i propisuju vođenje evidencije
među OUR-ima jednog šumsko privrednog područja dugu vjerojatno kao što
je dug i reprodukcioni ciklus šume 25—140 g, što je po našem mišljenju besmislica.


8.101. Razlog da se zalažemo za ovakav način »trošenja« amortizacije šuma
jeste u tom, što je porijeklo ove amortizacije vezano uz dio dohotka u šumarstvu
stvoren pod povoljnijim uvjetima, a ne uz rezultate rada sadašnjeg
kolektiva OUR-a koji gospodari dijelom šumsko privrednog područja.
9.0. PROŠIRENA REPRODUKCIJA ŠUMA I INTERES RADNE
ORGANIZACIJE SA STAJALIŠTA SISTEMA DOHOTKA
9.1. Na ovom pitanju, također, ima nejasnoća i nepotrebnih spoticanja. Čija
je obaveza i zadaća proširena reprodukcija (osvajanje novih površina) u šumarstvu?
Današnjeg kolektiva koji gospodari šumama ili društva u cjelini?
9.2. U našoj poslovnoj politici, koju je Centralni radnički savjet donio još
2. srpnja 1971. godine na str. 28 pod 5.3.1, stoji:
»Osvajanje novih površina, kao i pošumljavanje već preuzetih poljoprivrednih
i ostalih degradiranih površina, možemo vršiti samo uz znatnije sudjelovanje
društva i ostalih zainteresiranih faktora (drvna industrija). Za ovo
je nužno ostvariti prihvatljive kredite uz vlastito učešće od najviše 50 % iznosa
investicija.«


9.3. Nacrt društvenog dogovora o razvoju šumarstva drvne industrije i industrije
celuloze predloženog od Privredne komore Jugoslavije, koji je na raspravi,
predviđa vlastito učešće samo 10%, a 90% sredstava bi šumarstvo dobilo
iz namjenskih sredstava usmjerenih za ove radove.
Zadovoljni smo da su naši stavovi, zacrtani poslovnom politikom još 1971.
godine, po toj materiji i više nego uvaženi u krugovima stručnjaka koji se
bave problematikom razvoja šumarstva i drago nam je da sve više shvaćamo
da je šumarstvo preslabo da bez pomoći društva vrši proširenu reprodukciju.


No, ovo iznosimo danas na raspravu jer i unutar same »Slavonske šume«
nisu uvijek ni po tom pitanju potpuno usaglašeni stavovi među svim stručnjacima
pa bi trebalo kroz raspravu utvrditi zajedničke stavove.


UMJESTO ZAKLJUČKA


U ovom mom kratkom referatu sam iznio jedan dio problematike, koja
je prisutna na području šumarske ekonomike, bez čijeg rješenja nije moguće
uspješno izvršiti ujednačavanje uvjeta privređivanja i dobrog organiziranja
šumskog gospodarstva, koje gospodari šumama šumsko privrednog područja.