DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 32     <-- 32 -->        PDF

bilni proizvodi nekih sječina smanjivati sve više rentabilnost OUR-a i potkopavati
ekonomiku poduzeća i grane. Ukoliko ovaj način kalkuliranja svi
usvojimo, uvjeren sam, da bi našli izlaz za rentabilnost i rijetko bi posizali
za smanjenjem proizvodnje, a češće bi našli sporazum sa našim kupcima ili
potencijalnim kupcima, da nam za sve naše proizvode pa i prostorno drvo
plate »pravu cijenu«. Ovo je opet istovremeno uvjet da proizvodimo više i bolje.
No nesreća nastaje samo onda, kad je odsustvo računica i predkalkulacija,
pa se proizvodi što je priroda dala. Moramo po mojoj ocjeni priznati činjenicu,
da je »ključ« za zdravu materijalnu situaciju razvitka šumarstva uvjet
da ozdravimo i učinimo rentabilnom proizvodnju u eksploataciji, čija će prodajna
cijena podnijeti troškove razvitka (cijenu koštanja + akumulaciju),
ali istovremeno prihvatljivu za našeg kupca. Bez poznavanja nas samih pod
kakvim uvjetima možemo vršiti proizvodnju pojedinih proizvoda, nije moguće
izlaziti sa zahtjevom pred »društvo« da se razrješava problematika sveukupnog
razvitka šumarstva.


7.0.
NAČIN UTVRĐIVANJA »PRODAJNE« CIJENE UZGOJNIH RADOVA
(u planu izvršenja)
Iz mnogo razloga »prodajna« cijena uzgojnih radova mora se kalkulirati
kao svaki drugi rad u bilo kojoj djelatnosti. Drugim riječima rečeno, njegova
cijena mora imati sve elemente prodajne cijene: direktni trošak normalnu
dionicu općih troškova proizvodnje, općih troškova uprave i prodaje te konačno
i neku razliku cijene (akumulaciju).


U metodologiji planiranja kod nas ti su zahtjevi postavljeni i oni se provode,
ali ne uvijek i kod sviju. Ovo neprovođenje šteti interesima OUR-a, jer
ostaju zamagljeni kako rezultati uzgoja tako i rezultati eksploatacije šuma,
a nije realna ni kalkulacija njenih proizvoda, što ima posredne reperkusije na
poslovanje u šumarstvu. Ovo ima za posljedicu netočno utvrđivanje dohotka
u radnoj organizaciji i konačno povratno negativno i nestimulativno djeluje
na rezultate rada i sam rad onog dijela kolektiva OUR-a, koji obavlja uzgojne
radove. Nepoštivanje principa »pune prodajne cijene« nepravedno reducira
uzgojnom radu vrijednost, čini ga već na početku manje vrijednim, zato se
»eo ipso« (samo po sebi) ovaj rad zapostavlja, a prednost se daje radovima
koji nam donose dobit, odnosno višak rada.


7.1. Naš zaključak bi trebao biti, da za uzgojne radove »ključ« raspodjele
općih troškova budu direktni troškovi kod njegovog rada i da mu dobit ili
akumulacija bude nadodana u visini prosječne dobiti šumskog gospodarstva.
Prosječnu dobit računati na iz-nos direktnog rada (osobnog dohotka) jednako
za svaku OUR-a i svaku djelatnost jednog šumsko privrednog područja. Ovo
bi stimulativno djelovalo kod angažiranja radnika i organizacija na uzgojnim
radovima, a olakšavalo bi ujednačavanje uvjeta privređivanja između OUR-a
koji se pretežno bave eksploatacijom šuma i onih OUR-a jednog šumsko privrednog
područja koji imaju pretežno uzgojne radove u planovima svojih
ukupnih godišnjih zadataka. Na kraju, ovakav tretman uzgojnih radova čija
je i planska i obračunska cijena »puna prodajna«, olakšala bi razgraničavanje
obveza OUR-a u šumarstvu u odnosu na društvo, kojemu je šuma kao dobro
od općeg interesa značajna.