DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 30 <-- 30 --> PDF |
sa šumarstvom. U godini 1973. u tom pogledu ima u šumarstvu napretka, jer su npr. naša izdvajanja u »Slavonskoj šumi« 1973. god. za preko 4 (četiri) puta veća nego su bila 1969. godine. Kakvu smo tek tada imali materijalnu mogućnost za zajedničku potrošnju? 3.0. ZAJEDNIČKI NORMATIVI RADA I MATERIJALA općih troškova te realizacije (vrijednost iskorišćenja sječina) Da bi se mogli ujednačavati uvjeti privređivanja za sve organizacije udruženog rada jednog šumsko privrednog područja, potrebno je u šumskom gospodarstvu donijeti i imati zajedničke normative rada i materijala s kojima se ulazi u osnovne planove privređivanja, bez obzira da li su to tehnički ili iskustveni ili na neki drugi način utvrđeni. Isto tako mora biti zajedničkim sporazumom na nivou šumskog gospodarstva utvrđena sistematizacija režijskih radnih mjesta, čiji obujam je povezan sa proizvodnim zadacima koji stoje pred osnovnim organizacijama. Da bi na objektivan način mogli utvrđivati vrijednost realizacije u eksploataciji šuma pojedine sječine u planu, potrebno je imati vrijednosno iskorištenje sječine kao objektivno mjerilo za planiranje ukupnog prihoda. Bez svih ovih zajednički utvrđenih normativa nije moguće nikakvo ujednačavanje uvjeta privređivanja ni OOUR-a unutar jednog šumsko-privrednog područja kamo li šire. Da smo imalo bolje organizirani u grani, trebalo bi ove mnoge normative imati utvrđene za cijelu granu šumarstva SRH-e pa bi bile izbjegnute mnoge poteškoće oko planiranja razvitka. 4.0. GRANICA IZMEĐU UZGOJA I EKSPLOATACIJE Sa stajališta ekonomike poduzeća danas, nužno je, da znamo, što je djelatnost UZGOJA, a što eksploatacija šuma, jer tu ima neraščišćenih pojmova. Nekad, kad šumarstvo nije bilo organizirano kao poduzeće i kad sistem dohotka nije u njem djelovao, nije bilo tako važno za same šumarske institucije gdje je ta crvena nit. Danas mi to moramo znati, jer o tom ovisi u mnogome kako ćemo, kao poduzeće koje se vlada po principu dohotka, »proći«. Uzgoj je djelatnost koju naše organizacije vrše u svrhu održavanja, unapređenja i proširenja šuma i poslova s tim u vezi, a financira se iz amortizacije šuma posebnog fonda formiranog u tu namjenu. Eksploatacija je djelatnost čisto privredna, gdje prodajna cijena proizvoda mora »pokriti« ukupne proizvodne troškove. Ne može biti proizvodnje u eksploataciji onih proizvoda koji se ne »pokrivaju« sa svojom prodajnom cijenom, pa ako ima potrebe sa stajališta uzgoja da se vrše neke (proredne) sječe koje se »ne pokrivaju«, ONDA JE TO DJELATNOST UZGOJA i razliku do pune »prodajne« cijene kalkulirane induktivnim putem treba »pokriti« iz amortizacije šuma. Naša minimalna obaveza u odnosu na šumu, kao dobro od općeg interesa, je da izvršimo prostu reprodukciju u cjelini uz jedan kvalitetniji nivo, dok za proširenu reprodukciju neka bude namijenjen samo ostatak naših mogućnosti |