DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Moja namjera je kod ovog bila, da iznoseći neka pitanja oko kojih se
trebamo usaglasiti, istovremeno pokušamo zajednički tražiti i utvrditi odgovore
na sva ova pitanja. Svjestan sam da svako od ovih pitanja zaslužuje i
traži puno više snaga, prostora i vremena, da bi se obradila sveobuhvatno i da
se daju i svi detalji bez kojih nije moguće uspješno savladati tradicionalnost
na ovom području našeg stručnog djelovanja. Možda bi tek jedno stručno savjetovanje,
po samo ovoj problematici, bilo opravdano, za koje bi pripremilo
referate više naših stručnjaka koji rade u ovoj materiji, sa svrhom da se nađu
zajednička rješenja ovih pitanja i usaglase stavovi tehnologa i ekonomista,
kako planera tako i onih koji rade na financijskim i obračunskim poslovima,
a što je preduvjet, da ta rješenja uđu u normativne akte, kako poduzeća tako
i zakonsku relativu, od koristi za unapređenje organiziranosti grane.


2elio bih da ovo moje izlaganje bude poticaj, da se takvo jedno savjetovanje
uvrsti u program »Dana slavonske šume« 1976. godine, a dotle da više
naših stručnjaka pripremi sveobuhvatnu obradu ove problematike i iznese
ju na provjeru širem skupu stručnjaka iz naše grane.


NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST ZA 1976.


Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske,
kao izdavač najstarijeg stručnog časopisa, povisio je pretplatu na Šu


marski list za 1976. g. i to:
1. Pojedinci 100.— dinara
2. Umirovljenici, studenti i đaci 30.— dinara
3. Ustanove i radne organizacije 400.— dinara
4. Inozemstvo 16.— #USA


Molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za
1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja.


Naš bankov. račun: 30102-678-6249


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske
Zagreb, Trg Mažuranića 11




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 35     <-- 35 -->        PDF

organizacije. No pretpostavka za to je zajednički utvrđen plan razvitka cjeline
i dijelova. Uravnotežen s ukupnim mogućnostima fonda amortizacije, jer
bez obzira tko je ukalkulirao koliku obavezu amortizacije šuma u djelatnost
eksploatacije i koliko je uložio u zajednički fond amortizacije šuma može se
koristiti fondom prema godišnjem planu ulaganja kojeg smo zajednički utvrdili.
Nema osnove praksa koja se provodi u nekim radnim organizacijama,
koje vrše posudbu sredstava ove namjene i propisuju vođenje evidencije
među OUR-ima jednog šumsko privrednog područja dugu vjerojatno kao što
je dug i reprodukcioni ciklus šume 25—140 g, što je po našem mišljenju besmislica.


8.101. Razlog da se zalažemo za ovakav način »trošenja« amortizacije šuma
jeste u tom, što je porijeklo ove amortizacije vezano uz dio dohotka u šumarstvu
stvoren pod povoljnijim uvjetima, a ne uz rezultate rada sadašnjeg
kolektiva OUR-a koji gospodari dijelom šumsko privrednog područja.
9.0. PROŠIRENA REPRODUKCIJA ŠUMA I INTERES RADNE
ORGANIZACIJE SA STAJALIŠTA SISTEMA DOHOTKA
9.1. Na ovom pitanju, također, ima nejasnoća i nepotrebnih spoticanja. Čija
je obaveza i zadaća proširena reprodukcija (osvajanje novih površina) u šumarstvu?
Današnjeg kolektiva koji gospodari šumama ili društva u cjelini?
9.2. U našoj poslovnoj politici, koju je Centralni radnički savjet donio još
2. srpnja 1971. godine na str. 28 pod 5.3.1, stoji:
»Osvajanje novih površina, kao i pošumljavanje već preuzetih poljoprivrednih
i ostalih degradiranih površina, možemo vršiti samo uz znatnije sudjelovanje
društva i ostalih zainteresiranih faktora (drvna industrija). Za ovo
je nužno ostvariti prihvatljive kredite uz vlastito učešće od najviše 50 % iznosa
investicija.«


9.3. Nacrt društvenog dogovora o razvoju šumarstva drvne industrije i industrije
celuloze predloženog od Privredne komore Jugoslavije, koji je na raspravi,
predviđa vlastito učešće samo 10%, a 90% sredstava bi šumarstvo dobilo
iz namjenskih sredstava usmjerenih za ove radove.
Zadovoljni smo da su naši stavovi, zacrtani poslovnom politikom još 1971.
godine, po toj materiji i više nego uvaženi u krugovima stručnjaka koji se
bave problematikom razvoja šumarstva i drago nam je da sve više shvaćamo
da je šumarstvo preslabo da bez pomoći društva vrši proširenu reprodukciju.


No, ovo iznosimo danas na raspravu jer i unutar same »Slavonske šume«
nisu uvijek ni po tom pitanju potpuno usaglašeni stavovi među svim stručnjacima
pa bi trebalo kroz raspravu utvrditi zajedničke stavove.


UMJESTO ZAKLJUČKA


U ovom mom kratkom referatu sam iznio jedan dio problematike, koja
je prisutna na području šumarske ekonomike, bez čijeg rješenja nije moguće
uspješno izvršiti ujednačavanje uvjeta privređivanja i dobrog organiziranja
šumskog gospodarstva, koje gospodari šumama šumsko privrednog područja.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 34     <-- 34 -->        PDF

se je osnovica vrijednost šuma pokazala nepouzdanom, jer su mnogi kriteriji,
koji se kod tog upotrebljavaju, podložni subjektivnoj ocjeni. Otud danas
ničim dokazane velike razlike u jediničnim vrijednostima skoro istih šuma,
gledano po šumskim gospodarstvima.


8.02. Naš stav u »Slavonskoj šumi« bi bio da se ova obaveza amortizacije
šuma u novom zakonu o amortizaciji veže za osnovu vrijednosti realizacije
eksploatacije šuma kao ukupne obaveze za šumsko privredno područje —
šumsko gospodarstvo. Dok unutar šumskog gospodarstva novim SAS-om grane
treba utvrditi da se teret amortizacije šuma raspoređuje na OUR-e po
»ključu« razlike između realizacije i direktnog troška, to isto vrijedi i kao
osnova za kalkuliranje troška amortizacije šuma do proizvoda.
8.03. Drugi važan princip, oko kojega još uvijek ponegdje ima rasprave i neprincipijelnih
stavova, je kome »pripada« fond amortizacije šuma, tko na njega
polaže pravo — kolektiv koji upravlja dijelom šumsko privrednog područja
OOUR (šumarija) ili svi OOUR-i jednog šumskog gospodarstva?
Mi se zalažemo da fond amortizacije šuma bude formiran na nivou zajedničkom
za sve OOUR-e jednog šumsko privrednog područja — šumskog
gospodarstva po principu: »koliko koji OOUR ima mogućnosti izdvajanja u
zajednički fond, nakon primjene ujednačavanja uvjeta rada« kod svih OOUR
putem zajednički utvrđenih normativa svih elemenata dohotka u godišnjem
planu svake OOUR (šumarije). Jer smatramo da je ukupna amortizacija, ukalkulirana
u eksploataciju svake OOUR po istom principu, dio »dohotka«
koji je nastao pod povoljnijim uvjetima »renta« pa taj dio dohotka treba
izdvojiti u fondove (član 18 Ustava SFRJ), koji će zatim biti namijenjeni za
razvitak svih OOUR-a šumsko privrednog područja ili radne organizacije kao
cjeline. Gak i kad ne bi bilo čl. 18 Ustava, šumarstvu u cjelini ovakove odredbe
bile bi od koristi i omogućavale bi lakše prevladavanje dikontinuiteta
između potreba na uzgoju i mogućnosti sječa, jer usklađenost između financijskih
potreba i mogućnosti na malim površinama, dijelovima šumsko privrednog
područja nije uvijek moguće na racionalan način postići, dok se to na
širem području može vrlo lako uskladiti. To je, ako mogu tako to nazvati,
ona »potrajnost gospodarenja« u financijskom smislu, koja je u šumarstvu
nužno potrebna. Radi toga drugačiji tretman i svojatanje rente od pojedinih
OOUR-a smatram uskogrudnošću, najblaže rečeno, i štetnim za interes šumarstva
u cjelini, štetnim u perspektivi i za one OOUR-e koji danas trenutno
imaju veće mogućnosti formiranja i izdvajanja amortizacije šuma.


8.10. NAMJENA AMORTIZACIJE ŠUMA
8.100. Ovdje želim reći nekoliko riječi o namjeni amortizacije šuma ne samo
s aspekta za što je možemo trošiti, nego i GDJE. Mislim da smo vrlo lako suglasni
da amortizacijom financiramo UZGOJNE RADOVE i CESTE koje su
zapravo jedan od uvjeta da nam eksploatacija bude rentabilna pa i proširenje
kapaciteta opreme, koja služi potrebama svih OUR-a jedne radne organizacije.
Manje smo suglasni u praksi gdje možemo koristiti kao izvor financiranja
amortizaciju šuma. Mislim da smo u točki 7 odgovorili i na ovo pitanje.
Naime, zajednički fond amortizacije šuma služi za »pokriće« — financiranje
razvitka organizacije kao cjeline, tj. svih dijelova, svih OOUR-a radne


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 33     <-- 33 -->        PDF

7.2. Naši formalni propisi u ŠPP »Slavonska šuma«, doneseni na organima
upravljanja, ove zahtjeve oko tretiranja uzgoja uvažavaju, no oni se iz ovih
ili crnih razloga uvijek ne provode ni u planu, posebno u obračunu, te neprovođenje
ovih zahtjeva kod uzgoja čini nam velike smetnje u izgrađivanju jednog
trajnog i principijelnog ekonomskog sistema u poslovanju OUR-a unutar
šumskog gospodarstva, a reflektira se i šire na poslovanje šumarstva i izgrađivanje
trajnih odnosa šumarstvo — društvena zajednica. Mi, šumarski stručnjaci
često niti nismo svjesni svih tih aspekata pa šutke prelazimo preko
prakse u obračunu ničim opravdane, da prema uzgojnim radovima nekad i
kod nekih šumskih organizacija postupamo jednostavno kao troškovima koje
ukalkuliramo čak i na teret eksploatacije šuma, što je višestruko štetno.
8.00. UTVRĐIVANJE AMORTIZACIJE ŠUMA
8.01. Amortizacija šuma je udomaćen naziv iako neadekvatan. No u tom nije
sve zlo. Veće je zlo kad se pojednostavni stvar do te mjere i amortizacija šuma
u svim njenim aspektima izjednači s amortizacijom osnovnih sredstava,
jer eto i šuma je osnovno sredstvo, doduše specifično ,međutim, kad se u privredi
i društvu donose sistemske mjere na ono »specifično« se ponekad zaboravi
i onda mjere koje se odnose na amortizaciju počinju se primjenjivati
i na amortizaciju šuma, a kod toga šteti najviše ekonomija šumarskih organizacija.
Vrlo eklatantan primjer je oporezivanje dohotka u privredi: po tom
»linearnom pravilu« oporeziva se u šumarstvu SRH neopravdano danas i 3/4
amortizacije šuma, što bi za 1975. iznosilo dodatno opterećenje grane oko
15—20 mil. novih dinara za šumarstvo SRH-e. Obzirom da je osnova za utvrđivanje
amortizacije u grani do sada (počev od 1966. godine) bila vrijednost
šuma, a budući ona nije mijenjana od 1966. g., propisana amortizacija šuma
ostala je na istom nivou do 1973. g. iako je do tada realna vrijednost amortizacije
šuma iz 1966. pala za 2,87 puta, a stopa je korigirana tek s novim propisom
1972. NN br. 53/72. na 1,5% od osnove, što je tek neznatno popravilo
realnu vrijednost amortizacije šuma u 1973. g. Razumljivo, bez obzira da li
je amortizacija šuma bila propisana ili ne, mi smo se u šumarstvu morali
ponašati po logici: koliko nam amortizacije šuma treba za radove na uzgoju,
toliko smo izdvajali. Na uzgoju nam je nominalno trebalo svake godine sve
više amortizacije, jer je realna vrijednost dinara inflacijom padala. Faktor
pada vrijednosti službena statistika propisuje za valorizaciju mirovinskih osnovica
npr. od 1966. na nivo 1974. sa 362,0%, a eto mi smo amortizaciju 1973.
korigirali samo za 50% i tu nastaje »kratki spoj«. No, ali 3/4 te amortizacije
se u 1975. vodi kao amortizacija šuma iznad propisane i spada u dohodak, a
on se oporezuje, iako se sva ova amortizacija šuma upotrebljava za pokriće
investicionih radova, u prvom redu uzgoja, izgradnje šumskih cesta PA ISPADA
TO KAO POREZ NA ULAGANJA U UZGOJ ŠUMA. Ispušteno je zapravo
jedno u sistemu, da se propiše postupak revalorizacije vrijednosti šuma ili
uopće formiranje amortizacije šuma uz adekvatniju osnovu. Ovo je i propust
grane, jer da je bila organiziranija mogla je ishoditi ispravak. Mi se zalažemo
da osnova za obavezu formiranja amortizacije šuma bude stopa na
vrijednost sječa (realizaciju djelatnosti eksploatacije) pa da kod toga amortizacija
šuma bude direktnije ovisna od tekućeg dohotka i kretanja vrijednosti
proizvoda (onda bi zacijelo izbjegli utjecaj inflacije). Ovo tim prije što


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 32     <-- 32 -->        PDF

bilni proizvodi nekih sječina smanjivati sve više rentabilnost OUR-a i potkopavati
ekonomiku poduzeća i grane. Ukoliko ovaj način kalkuliranja svi
usvojimo, uvjeren sam, da bi našli izlaz za rentabilnost i rijetko bi posizali
za smanjenjem proizvodnje, a češće bi našli sporazum sa našim kupcima ili
potencijalnim kupcima, da nam za sve naše proizvode pa i prostorno drvo
plate »pravu cijenu«. Ovo je opet istovremeno uvjet da proizvodimo više i bolje.
No nesreća nastaje samo onda, kad je odsustvo računica i predkalkulacija,
pa se proizvodi što je priroda dala. Moramo po mojoj ocjeni priznati činjenicu,
da je »ključ« za zdravu materijalnu situaciju razvitka šumarstva uvjet
da ozdravimo i učinimo rentabilnom proizvodnju u eksploataciji, čija će prodajna
cijena podnijeti troškove razvitka (cijenu koštanja + akumulaciju),
ali istovremeno prihvatljivu za našeg kupca. Bez poznavanja nas samih pod
kakvim uvjetima možemo vršiti proizvodnju pojedinih proizvoda, nije moguće
izlaziti sa zahtjevom pred »društvo« da se razrješava problematika sveukupnog
razvitka šumarstva.


7.0.
NAČIN UTVRĐIVANJA »PRODAJNE« CIJENE UZGOJNIH RADOVA
(u planu izvršenja)
Iz mnogo razloga »prodajna« cijena uzgojnih radova mora se kalkulirati
kao svaki drugi rad u bilo kojoj djelatnosti. Drugim riječima rečeno, njegova
cijena mora imati sve elemente prodajne cijene: direktni trošak normalnu
dionicu općih troškova proizvodnje, općih troškova uprave i prodaje te konačno
i neku razliku cijene (akumulaciju).


U metodologiji planiranja kod nas ti su zahtjevi postavljeni i oni se provode,
ali ne uvijek i kod sviju. Ovo neprovođenje šteti interesima OUR-a, jer
ostaju zamagljeni kako rezultati uzgoja tako i rezultati eksploatacije šuma,
a nije realna ni kalkulacija njenih proizvoda, što ima posredne reperkusije na
poslovanje u šumarstvu. Ovo ima za posljedicu netočno utvrđivanje dohotka
u radnoj organizaciji i konačno povratno negativno i nestimulativno djeluje
na rezultate rada i sam rad onog dijela kolektiva OUR-a, koji obavlja uzgojne
radove. Nepoštivanje principa »pune prodajne cijene« nepravedno reducira
uzgojnom radu vrijednost, čini ga već na početku manje vrijednim, zato se
»eo ipso« (samo po sebi) ovaj rad zapostavlja, a prednost se daje radovima
koji nam donose dobit, odnosno višak rada.


7.1. Naš zaključak bi trebao biti, da za uzgojne radove »ključ« raspodjele
općih troškova budu direktni troškovi kod njegovog rada i da mu dobit ili
akumulacija bude nadodana u visini prosječne dobiti šumskog gospodarstva.
Prosječnu dobit računati na iz-nos direktnog rada (osobnog dohotka) jednako
za svaku OUR-a i svaku djelatnost jednog šumsko privrednog područja. Ovo
bi stimulativno djelovalo kod angažiranja radnika i organizacija na uzgojnim
radovima, a olakšavalo bi ujednačavanje uvjeta privređivanja između OUR-a
koji se pretežno bave eksploatacijom šuma i onih OUR-a jednog šumsko privrednog
područja koji imaju pretežno uzgojne radove u planovima svojih
ukupnih godišnjih zadataka. Na kraju, ovakav tretman uzgojnih radova čija
je i planska i obračunska cijena »puna prodajna«, olakšala bi razgraničavanje
obveza OUR-a u šumarstvu u odnosu na društvo, kojemu je šuma kao dobro
od općeg interesa značajna.


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 31     <-- 31 -->        PDF

nakon podmirenja »potreba« poduzeća. Ovaj ostatak mogućnosti preporuča
se da bude kao učešće (10—20%?) u kreditima, koje će društvena ili interesna
zajednica korisnika šuma osigurati radi proširenja šumskog areala.


5.0. NAČIN UTVRĐIVANJA OBUJMA RADOVA UZGOJA ŠUMA
U GODIŠNJIM PLANOVIMA POSLOVANJA
Uzgojni zadaci uistinu moraju biti globalno utvrđeni na jedan duži rok,
kako bi se mogli na vrijeme izvršiti svi pripremni radovi. Mogao bih reći da
je skoro minimalna distanca od 5 godina. Baza za njihovu projekciju jesu elementi
dobro načinjenog uređajnog elaborata — osnova gospodarenja. Veličina
planskih zadataka uzgoja mora uvažavati potrebe za uzgojnim zahvatom
šuma, ali isto tako moraju biti globalno uravnoteženi i obzirom na mogućnosti
financiranja imajući pred očima šumsko privredno područje kao cjelinu


što se tiče i naturalnih i financijskih planova.


Godišnji planovi ovih zadataka treba da budu samo konkretnija razrada
srednjoročnog plana prilagođena ukupnom planu poslovanja dotične godine.
Ovi preduvjeti omogućuju vrlo brzo i bez puno muke sporazumjevanje u radnoj
organizaciji oko veličine zadataka uzgoja u godišnjim planovima pojedinih
OUR-a kao i njihovo uravnoteženje sa stajališta izvora financiranja.


6.0. PREDKALKULACIJA U EKSPLOATACIJI ŠUMA
KAO METODA UTVRĐIVANJA OBUJMA PROIZVODNOG PROGRAMA
SORTIMENATA (PROIZVODA)
Da bi utvrdili rentabilnost rada u organizaciji udruženog rada u šumskom
gospodarstvu nužno se moramo »spustiti« do provjere rentabilnosti pojedine
sječine i proizvoda u eksploataciji šuma. Jer u uvjetima rada OUR-a po sistemu
dohotka ne radi se onaj proizvod čija je proizvodna cijena viša od prodajne,
što moramo utvrditi putem planske kalkulacije. Nije svetogrđe u šumi
privremeno ostaviti dijelove proizvodnog asortimana koji se ne pokrivaju,
a obično se radi o proizvodima najmanje vrijednosti — prostornom drvu.


Da bi doveli eksploataciju šuma, tj. sječinu na nivo »rentabilnog« rada
mi smo propisujući predkalkulacije u »Slavonskoj šumi« rekli — »isključuje
se onaj sortimenat iz proizvodnog programa sječine koji ne pokriva proporcionalni
trošak cijene koštanja (CK)«. Zapravo, ova mjera može vrijediti
samo privremeno, dok OOUR ne riješi pitanje zaposlenja ljudskih i strojnih
kapaciteta. Nikakva proizvodnja trajno ne bi imala perspektive, koja bi svojom
cijenom prodaje pokrivala samo »proporcionalne troškove«. Kao što isto
tako znamo, da se ne može bazirati perspektiva na trajnom smanjenju proizvodnog
programa. No, moramo znati to da je taj posao »predkalkulacija«
prvi korak u postupku ekonomske analize rentabilnosti sječine i djelatnosti
eksploatacije OUR-a. Poslije toga idemo dalje u »traženju« izlaza ili u sferi
sniženja troškova (CK) kroz investiranje u cestu i dr. s jedne strane ili traženje
izlaza na sektoru prodajne cijene ako za naš proizvod imamo kupca.
Ako i ovaj drugi krug analiza i kalkulacija pokazuje da još uvijek ne možemo
pokriti prodajnom cijenom cijenu koštanja, pravilo je, da sa stajališta ekonomike
takav proizvod napustimo u određenim sjećinama, jer će nerenta




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 30     <-- 30 -->        PDF

sa šumarstvom. U godini 1973. u tom pogledu ima u šumarstvu napretka, jer
su npr. naša izdvajanja u »Slavonskoj šumi« 1973. god. za preko 4 (četiri)
puta veća nego su bila 1969. godine. Kakvu smo tek tada imali materijalnu
mogućnost za zajedničku potrošnju?


3.0. ZAJEDNIČKI NORMATIVI RADA I MATERIJALA
općih troškova te realizacije (vrijednost iskorišćenja sječina)
Da bi se mogli ujednačavati uvjeti privređivanja za sve organizacije udruženog
rada jednog šumsko privrednog područja, potrebno je u šumskom gospodarstvu
donijeti i imati zajedničke normative rada i materijala s kojima
se ulazi u osnovne planove privređivanja, bez obzira da li su to tehnički ili
iskustveni ili na neki drugi način utvrđeni. Isto tako mora biti zajedničkim
sporazumom na nivou šumskog gospodarstva utvrđena sistematizacija režijskih
radnih mjesta, čiji obujam je povezan sa proizvodnim zadacima koji stoje
pred osnovnim organizacijama.


Da bi na objektivan način mogli utvrđivati vrijednost realizacije u eksploataciji
šuma pojedine sječine u planu, potrebno je imati vrijednosno iskorištenje
sječine kao objektivno mjerilo za planiranje ukupnog prihoda.


Bez svih ovih zajednički utvrđenih normativa nije moguće nikakvo ujednačavanje
uvjeta privređivanja ni OOUR-a unutar jednog šumsko-privrednog
područja kamo li šire. Da smo imalo bolje organizirani u grani, trebalo bi
ove mnoge normative imati utvrđene za cijelu granu šumarstva SRH-e pa bi
bile izbjegnute mnoge poteškoće oko planiranja razvitka.


4.0. GRANICA IZMEĐU UZGOJA I EKSPLOATACIJE
Sa stajališta ekonomike poduzeća danas, nužno je, da znamo, što je djelatnost
UZGOJA, a što eksploatacija šuma, jer tu ima neraščišćenih pojmova.
Nekad, kad šumarstvo nije bilo organizirano kao poduzeće i kad sistem dohotka
nije u njem djelovao, nije bilo tako važno za same šumarske institucije
gdje je ta crvena nit.


Danas mi to moramo znati, jer o tom ovisi u mnogome kako ćemo, kao
poduzeće koje se vlada po principu dohotka, »proći«.


Uzgoj je djelatnost koju naše organizacije vrše u svrhu održavanja, unapređenja
i proširenja šuma i poslova s tim u vezi, a financira se iz amortizacije
šuma posebnog fonda formiranog u tu namjenu.


Eksploatacija je djelatnost čisto privredna, gdje prodajna cijena proizvoda
mora »pokriti« ukupne proizvodne troškove. Ne može biti proizvodnje u
eksploataciji onih proizvoda koji se ne »pokrivaju« sa svojom prodajnom cijenom,
pa ako ima potrebe sa stajališta uzgoja da se vrše neke (proredne)
sječe koje se »ne pokrivaju«, ONDA JE TO DJELATNOST UZGOJA i razliku
do pune »prodajne« cijene kalkulirane induktivnim putem treba »pokriti«
iz amortizacije šuma.


Naša minimalna obaveza u odnosu na šumu, kao dobro od općeg interesa,
je da izvršimo prostu reprodukciju u cjelini uz jedan kvalitetniji nivo, dok za
proširenu reprodukciju neka bude namijenjen samo ostatak naših mogućnosti




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Mišljenja sam, da obzirom na težinu uvjeta i sve druge okolnosti, posebno
zahtjevom za većim kvalifikacionim koeficijentom kod nas, u neposrednoj
budućnosti ovaj nivo bi trebao sukcesivno rasti, da bi 1980. godine bio cea
140 % u odnosu na prosjek privrede.


2.2. Uvjeti rada ljudi u šumarstvu posebno su teški sa stajališta dolaska i odlaska
na posao i s posla, rada van komunikacija, van svih društvenih, kulturnih
i drugih zbivanja, rad na otvorenom često pod iznimno ekstremnim klimatskim
prilikama.
Težina rada naročito direktnih radnika podložnih profesionalnim bolestima
mora dobiti ocjenu vrlo teških uvjeta. U smislu poboljšanja uvjeta rada
i zaštite na radu, u poduzeću se vrlo mnogo napravilo, no ne toliko koliko je
potrebno i ne na svim našim organizacijama jednako. Istina nije se moglo u
istom dahu ni napraviti sve i organizirati tako rad, jer ni materijalni uvjeti
nisu nam dopustili da učinimo sve što bi željeli (srazmjerno nizak dohodak
po radniku sve do 1974. g., neotvorenost šuma i radilišta), pa na nekim mjestima
i konzervativnost s čime se moramo sukobiti, jer ona je loše polazište
za svaki naš napredak.


Smatramo da bi na svim mjestima i radilištima ubuduće trebali kalkulirati
ovakove uvjete rada:


— da se organizirano prevoze radnici na posao i s posla,
— da se posao odvija u okviru 42 sata tjedno u prosjeku godišnje i da se
striktno kontrolira provedeno vrijeme na radu,
— da se maksimalno primjene zaštitna sredstva na radu kako bi se izbjegla
profesionalna oboljenja,
— da svi radnici imaju organiziran i besplatan topli obrok.
2.3. Djelotvoran utjecaj na sam rad na radnom mjestu svakako da ima i organizacija
odmora i rekreacije društvene i sportske aktivnosti, izvan radnog
vremena, bilo da se radi o organizaciji tjednog ili godišnjeg odmora, organizirane
rekreacije i rehabilitacije u kupališnim lječilištima itd.
Nešto se u posljednje vrijeme i u šumarstvu napravilo, jer se i tom vidu
takozvane zajedničke potrošnje daje veće značenje. Osiguravaju se kod raspodjele
dohotka veća sredstva, koja su značajan materijalni uvjet da se zadaci
na tom području mogu uspješno izvršiti.


Gdje je šumarstvo danas u tom pogledu, unutar ostale privrede, pokazati
će nam ilustrativno ovaj podatak nivoa izdvajanja u fond zajedničke potrošnje
po radniku godišnje po Zaključnom računu 1973. godine u SR Hrvatskoj.


Privreda je izdvojila u prosjeku 5.230 din
Šumarstvo je izdvojilo u prosjeku 3.052 din
»Slavonska šuma« u prosjeku 3.876 din
Drvna industrija u prosjeku 3.248 din
Nafta u prosjeku 15.912 din
Elektroprivreda u prosjeku 9.674 din


Iz ovog podatka se vidi koliko šumarstvo, a s tim i »Slavonska šuma«,
zaostaje i od prosjeka izdvajanja u privredi osigurava samo 58 %, a kamo li
nekih drugih grana (od nafte npr. tek 19 %), koje po težini uvjeta se mjere




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— sve manje može da zadrži kadrovsku strukturu koju je imalo jučer,
radilo se o direktnim radnicima ili organizatorima proizvodnje i poslovanja,
— sve manje može da bude na nezavidnoj skali uvjeta rada i zarada (nedostatak
osnovnih kadrova),
— sve manje može da izostane u procesu integriranja i okrupnjavanja u
veće privredne sisteme, da bi mu bilo moguće pratiti opći razvitak nauke i
tehnologije i održati korak sa svojom konkurencijom. Danas u svjetskoj privredi,
a i kod nas, postoje vrlo organizirani privredni mehanizmi i sistemi
gdje su povezane čitave grane i kompleksi sa brojem ljudi nekoliko puta više
nego što grana šumarstva SRH-e ukupno ima. Odatle nužda svrsishodnije složene
organizacije i šumskih radnih organizacija u SR Hrvatskoj u jedan moderan
i homogen sistem. Jer konačno, ukupno šumarstvo SRH-e broji danas
15.000 radnika (kao Kombinat »Borovo«) ili mjereno nekim drugim pokazateljima,
učešće šumarstva u privredi Republike iznosi tek nešto više od 1 %
(jedan posto). Odatle potreba za dobro organiziranim i homogeniziranim poslovnim
sistemom za granu šumarstva, kako bi adekvatno svojoj važnosti bila
predstavljena u Republici.
1.4. Da bi mogli imati dobru makro organizaciju šumarstva vrlo važno je
riješiti probleme ujednačavanja uvjeta privređivanja dijelova radne organizacije
koja gospodari jednim šumsko-privrednim područjem i tako homogenizirati
tu našu osnovnu gospodarsku jedinicu (sa stajališta potrajnosti gospodarenja
šuma).
Sa ujednačavanjem uvjeta privređivanja OOUR-a unutar Šumskog gospodarstva
opet bi olakšali primjenu principa »da stimulacija bude srazmjerna
uloženom radu i da prava na raspodjelu dohotka budu na osnovu rada radnika
OOUR-a, a da dio dohotka, koji se odnosi i potiče od »rente«, bude izdvojen
u fondove, koji služe za razvitak te naše gospodarske jedinice kao
cjeline.


Potrebu utvrđivanja dijela dohotka u OOUR-u koji je rezultat povoljnijih
uvjeta privređivanja nalaže i Ustav SFRJ čl. 18 i odgovarajući članovi Ustava
SRH, dok najkonkretniju obavezu za rješenje ovog problema nalaže Društveni
dogovor o formiranju i raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka (čl. 9).


Na osnovu DD grana šumarstva do konca 1975. g. obvezna je sačiniti svoj
Samoupravni sporazum o uvjetima formiranja i raspodjele dohotka i osobnih
dohodaka u kojem treba dati kriterije i rješenja za dio dohotka nastao pod
povoljnijim uvjetima (rentu) unutar šumarstva između pojedinih OOUR-a,
odnosno organizacija udruženog rada.


Naime, dio dohotka stvoren pod povoljnijim uvjetima postoji kod pojedinih
OOUR-a kao dijelova radne organizacije, koja gospodari šumama jednog
šumsko privrednog područja, time ove razlike u dohotku mogu biti veće
što se obračun vrši na manjim dijelovima šumsko-privrednog područja.


Dok u grupaciji šumarstva kao cjelini u odnosu na druge grupacije privrede
NE OČITUJU SE POVOLJNIJI UVJETI PRIVREĐIVANJA.


Na taj zaključak nas navode činjenice koje prate šumarstvo:



Niska akumulativnost i mala sposobnost proširene reprodukcije;

Nezadovoljavajuće mogućnosti ulaganja u šume, u izgradnju komunikacija
potrebnih za eksploataciju postojećih šumskih bogatstva;


ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 25     <-- 25 -->        PDF

UJEDNAČAVANJE UVJETA PRIVREĐIVANJA


ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA


UNUTAR ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA


(Prijedlozi za rješenje nekih važnijih pitanja)


KARLO KOŽUL, dipl. ing. šum., Osijek


1.0. I danas kao i jučer, za privređivanje u šumarstvu i suvremeno gospodarenje
šumama važno je postojanje šumsko-privrednog područja kao jedinice
u gospodarenju šumama i šumarskoj ekonomici. Jedinice koja nam omogućuje
da racionalno organiziramo i vodimo radnu organizaciju šumarstva.
Organizaciju koja treba dugoročno sagledavati svoje poslovanje i svoj razvitak.
Dugoročnost sagledavanja razvoja za šumarsku organizaciju je posebno
naglašeno obzirom na dugi ciklus reprodukcije od 25—140 godina.


— Jedno je od važnih pitanja, kako osigurati u ovom dugom ciklusu svakog
trenutka prostu reprodukciju šuma, na svakom dijelu šumsko privrednog
područja i kako povezati taj zadatak sa tekućim dohotkom i poslovanjem
svakog dijela radne organizacije, a da ukupni zbir poslovanja da najbolje poslovne
efekte.
1.1. Rješavajući ovo ne smijemo izgubiti iz vida ni druge elemente za optimalizaciju
proizvodnje i poslovanja kao što su:
— racionalna upotreba moderne opreme velikih kapaciteta i velikih mogućnosti,
—koncentraciju zadataka opreme i ljudstva radi rentabilnije proizvodnje,


— podjelu rada u smislu optimalne integriranosti i kadrovske kooperacije,
razvitka specijalizacije radi temeljitog sagledavanja problematike poslovanja
i njegovog unapređivanja, jer određeni nivo koncentracije i integriranosti
omogućava racionalnost specijalizacije i kadrovsku ekipiranost.
— osiguranje organizacionih pretpostavki za stalno unapređenje nivoa
postavljene organizacije proizvodnje i poslovanja.


1.2. Obzirom na sve veću složenost privređivanja u jednoj svjetskoj utakmici
šumarstvo koliko god bilo konzervativno po prirodi stvari:
— sve manje može da ostane van tokova modernizacije proizvodnje i poslovanja,
Primljeno 30. 6. 1975. godine




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 28     <-- 28 -->        PDF

nekim aktima koji su, formalno bih rekao i usvojeni, no ali obzirom da često
puta u suštini neshvaćeni, uvijek se ne provode i često žive u našoj praksi
samo djelomično.


2.0. KAKOVE UVJETE PRIVREĐIVANJA U ŠUMARSTVU
TREBA KALKULIRATI?
2.1. U našem privrednom sistemu poslije donošenja novog Ustava osim tržišne
komponente vrlo veliku ulogu za razvoj pojedine grane i poduzeća imaju
i komponenta plana — svjesnog usmjeravanja tempa razvitka pojedine grane.
Kod toga često dolazi do potrebe da prodajna cijena proizvoda bude utvrđena
induktivnim putem (administrativno držanje cijena). Ovo šumarstvu nameće
potrebu utvrđivanja svih tih važnih kalkulativnih elemenata dohotka
po radniku, kako bi planovi razvitka šumskog gospodarstva u sebi sadržavali
realne mogućnosti unapređenja privređivanja i poboljšanja uvjeta rada u
skladu sa stupnjem razvitka privrede i društva u cjelini. Jedan vrlo važan
elemenat je i planiranje OSOBNOG DOHOTKA po radniku. Zato nije beznačajno
posvetiti mu posebnu pažnju u planiranju razvitka grane.
Sigurno je da cea 80 % zaposlenih u šumarstvu ima vrlo teške uvjete rada,
što opredjeljuje težinu uvjeta rada grane. Slijedom toga i relativni nivo osobnih
dohodaka (zarada) unutar privrednih grana.


Šumarstvo, kako se vidi iz niže navedene tabele Nivoa osobnih dohodaka
u privredi nije do sada još uvijek dovoljno realno valoriziralo svoj rad.


ODNOSI OSOBNIH DOHODAKA" PO RADNIKU SRH-e
grane šumarstva i drugih grana (0 privrede = 100)
(1969—1974)


godina / grane 1969 1970 1971 1972 1973 1974
1 2 3 4 5 6 7
PRIVREDA 100 100 100 100 100 100
ŠUMARSTVO 91 98 97 95 100 113
»Slavonska šuma« 90 97 106 102 103 122
Crna metalurgija
Nafta
114
149
117
152
117
153
125
136
120
151
126
151
Drvna industrija 80 76 81 81 82 86


* Podaci statističkog zavoda SRH-e Zagreb 1974, 1975.
Iz navedene tabele je vidljivo da je grana šumarstva imala sve do 1973.
nezavidno mjesto po nivou osobnih dohodaka, obzirom na težinu uvjeta rada.
Odnos šumarstva prema privredi SRH-e 1969. godine bio je 91 %. Od tada nivo
je konstantno i blago rastao, tako da je 1974. osobni dohodak po radniku od
0 privrede za 13 % veći. Kad se promatra naše poduzeće, onda je taj odnos
1969. godine bio 90% od 0 privrede, dok je 1974. godine 122 od 0 privrede.


258




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 27     <-- 27 -->        PDF


Otežano zapošljavanje potrebnih kadrova posebno direktnih radnika
na radu u šimi kao posljedica loših uvjeta rada te niskog dohotka po
radniku itd.
Otuda se nameće danas pred nas šumarske stručnjake vrlo aktualna potreba,
da damo svoj prilog rješavanju problematike s ovim u vezi. Ne bi se
smjeli postavljati tako da ovu problematiku rješavamo od slučaja do slučaja,
nego ju riješiti principijelno, vodeći računa o dugoročnim i cjelovitim interesima
jednog modernog šumarskog privrednog razvitka u interesu napretka
kolektiva koji su nosioci razvoja, a i interesa društvene zajednice, jer šuma
ima i taj aspekt kao dobro od općeg interesa. Mi u trenutku rješavanja problema
trebamo stalno vidjeti viziju našeg napretka u budućnosti, stvarajući
danas organizacione i metodološke osnove za stalno usavršavanje našeg ukupnog
privrednog djelovanja.


1.5. Koji su to problemi o kojima bi trebali principijelne stavove raščistiti
i zatim na svim nivoima i radnim mjestima založiti se da se oni provode u
život? Evo nekih od tih problema i pitanja sa kojima se šumarstvo i mi u našem
poduzeću i kao pojedinci i organizacije susrećemo, a imperativno traže
precizne i odlučne odgovore:

Gdje je mjesto zaposlenih u šumarstvu na ljestvici grana privrede sa
stajališta valorizacije rada u šumarstvu, odnosno s kakvim nivoom
zarada treba normalno kalkulirati?
Kakvim uvjetima rada?
Kakvom zajedničkom potrošnjom itd.?

Zajednički normativi rada, materijala, općih troškova te realizacije kao
osnove planovima poslovanja.

Dokle nam praktično sa stajališta ekonomike poduzeća siže UZGOJ
ŠUMA, a gdje počima iskorišćivanje te što je kod tog UZGOJA naša
minimalna obaveza u odnosu na šumu kao dobro od općeg društvenog
interesa?

Način i metoda utvrđivanja obujma proizvodnog programa u iskorišćivanju
šuma počevši od sječine sa stajališta ekonomike poslovanja imanentne
svakom privrednom poduzeću (predkalkulacije).

Način utvrđivanja obujma radova u uzgoju u godišnjim planovima
poslovanja.

Način utvrđivanja cijene »prodaje« uzgojnih radova:
— Raspored općih troškova

Akumulacija

Utvrđivanje amortizacije šuma kao obaveze koju treba ukalkulirati u
iskorišćivanje šuma:

Ukupno za šumsko privredno područje

Kao obaveze za pojedine organizacione dijelove

Namjena amortizacije šuma (trošenje) unutar šumsko privrednog područja.

Proširena reprodukcija šuma i interes radne organizacije sa stajališta
sistema dohotka, itd.
U kratkom nastavku, ja ću iznijeti ukratko neke teze rješenja ove problematike,
kako je ona na neki način prisutna u našim raspravama, našim