DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Moja namjera je kod ovog bila, da iznoseći neka pitanja oko kojih se trebamo usaglasiti, istovremeno pokušamo zajednički tražiti i utvrditi odgovore na sva ova pitanja. Svjestan sam da svako od ovih pitanja zaslužuje i traži puno više snaga, prostora i vremena, da bi se obradila sveobuhvatno i da se daju i svi detalji bez kojih nije moguće uspješno savladati tradicionalnost na ovom području našeg stručnog djelovanja. Možda bi tek jedno stručno savjetovanje, po samo ovoj problematici, bilo opravdano, za koje bi pripremilo referate više naših stručnjaka koji rade u ovoj materiji, sa svrhom da se nađu zajednička rješenja ovih pitanja i usaglase stavovi tehnologa i ekonomista, kako planera tako i onih koji rade na financijskim i obračunskim poslovima, a što je preduvjet, da ta rješenja uđu u normativne akte, kako poduzeća tako i zakonsku relativu, od koristi za unapređenje organiziranosti grane. 2elio bih da ovo moje izlaganje bude poticaj, da se takvo jedno savjetovanje uvrsti u program »Dana slavonske šume« 1976. godine, a dotle da više naših stručnjaka pripremi sveobuhvatnu obradu ove problematike i iznese ju na provjeru širem skupu stručnjaka iz naše grane. NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST ZA 1976. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao izdavač najstarijeg stručnog časopisa, povisio je pretplatu na Šu marski list za 1976. g. i to: 1. Pojedinci 100.— dinara 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30.— dinara 3. Ustanove i radne organizacije 400.— dinara 4. Inozemstvo 16.— #USA Molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja. Naš bankov. račun: 30102-678-6249 Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Zagreb, Trg Mažuranića 11 |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 35 <-- 35 --> PDF |
organizacije. No pretpostavka za to je zajednički utvrđen plan razvitka cjeline i dijelova. Uravnotežen s ukupnim mogućnostima fonda amortizacije, jer bez obzira tko je ukalkulirao koliku obavezu amortizacije šuma u djelatnost eksploatacije i koliko je uložio u zajednički fond amortizacije šuma može se koristiti fondom prema godišnjem planu ulaganja kojeg smo zajednički utvrdili. Nema osnove praksa koja se provodi u nekim radnim organizacijama, koje vrše posudbu sredstava ove namjene i propisuju vođenje evidencije među OUR-ima jednog šumsko privrednog područja dugu vjerojatno kao što je dug i reprodukcioni ciklus šume 25—140 g, što je po našem mišljenju besmislica. 8.101. Razlog da se zalažemo za ovakav način »trošenja« amortizacije šuma jeste u tom, što je porijeklo ove amortizacije vezano uz dio dohotka u šumarstvu stvoren pod povoljnijim uvjetima, a ne uz rezultate rada sadašnjeg kolektiva OUR-a koji gospodari dijelom šumsko privrednog područja. 9.0. PROŠIRENA REPRODUKCIJA ŠUMA I INTERES RADNE ORGANIZACIJE SA STAJALIŠTA SISTEMA DOHOTKA 9.1. Na ovom pitanju, također, ima nejasnoća i nepotrebnih spoticanja. Čija je obaveza i zadaća proširena reprodukcija (osvajanje novih površina) u šumarstvu? Današnjeg kolektiva koji gospodari šumama ili društva u cjelini? 9.2. U našoj poslovnoj politici, koju je Centralni radnički savjet donio još 2. srpnja 1971. godine na str. 28 pod 5.3.1, stoji: »Osvajanje novih površina, kao i pošumljavanje već preuzetih poljoprivrednih i ostalih degradiranih površina, možemo vršiti samo uz znatnije sudjelovanje društva i ostalih zainteresiranih faktora (drvna industrija). Za ovo je nužno ostvariti prihvatljive kredite uz vlastito učešće od najviše 50 % iznosa investicija.« 9.3. Nacrt društvenog dogovora o razvoju šumarstva drvne industrije i industrije celuloze predloženog od Privredne komore Jugoslavije, koji je na raspravi, predviđa vlastito učešće samo 10%, a 90% sredstava bi šumarstvo dobilo iz namjenskih sredstava usmjerenih za ove radove. Zadovoljni smo da su naši stavovi, zacrtani poslovnom politikom još 1971. godine, po toj materiji i više nego uvaženi u krugovima stručnjaka koji se bave problematikom razvoja šumarstva i drago nam je da sve više shvaćamo da je šumarstvo preslabo da bez pomoći društva vrši proširenu reprodukciju. No, ovo iznosimo danas na raspravu jer i unutar same »Slavonske šume« nisu uvijek ni po tom pitanju potpuno usaglašeni stavovi među svim stručnjacima pa bi trebalo kroz raspravu utvrditi zajedničke stavove. UMJESTO ZAKLJUČKA U ovom mom kratkom referatu sam iznio jedan dio problematike, koja je prisutna na području šumarske ekonomike, bez čijeg rješenja nije moguće uspješno izvršiti ujednačavanje uvjeta privređivanja i dobrog organiziranja šumskog gospodarstva, koje gospodari šumama šumsko privrednog područja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 34 <-- 34 --> PDF |
se je osnovica vrijednost šuma pokazala nepouzdanom, jer su mnogi kriteriji, koji se kod tog upotrebljavaju, podložni subjektivnoj ocjeni. Otud danas ničim dokazane velike razlike u jediničnim vrijednostima skoro istih šuma, gledano po šumskim gospodarstvima. 8.02. Naš stav u »Slavonskoj šumi« bi bio da se ova obaveza amortizacije šuma u novom zakonu o amortizaciji veže za osnovu vrijednosti realizacije eksploatacije šuma kao ukupne obaveze za šumsko privredno područje — šumsko gospodarstvo. Dok unutar šumskog gospodarstva novim SAS-om grane treba utvrditi da se teret amortizacije šuma raspoređuje na OUR-e po »ključu« razlike između realizacije i direktnog troška, to isto vrijedi i kao osnova za kalkuliranje troška amortizacije šuma do proizvoda. 8.03. Drugi važan princip, oko kojega još uvijek ponegdje ima rasprave i neprincipijelnih stavova, je kome »pripada« fond amortizacije šuma, tko na njega polaže pravo — kolektiv koji upravlja dijelom šumsko privrednog područja OOUR (šumarija) ili svi OOUR-i jednog šumskog gospodarstva? Mi se zalažemo da fond amortizacije šuma bude formiran na nivou zajedničkom za sve OOUR-e jednog šumsko privrednog područja — šumskog gospodarstva po principu: »koliko koji OOUR ima mogućnosti izdvajanja u zajednički fond, nakon primjene ujednačavanja uvjeta rada« kod svih OOUR putem zajednički utvrđenih normativa svih elemenata dohotka u godišnjem planu svake OOUR (šumarije). Jer smatramo da je ukupna amortizacija, ukalkulirana u eksploataciju svake OOUR po istom principu, dio »dohotka« koji je nastao pod povoljnijim uvjetima »renta« pa taj dio dohotka treba izdvojiti u fondove (član 18 Ustava SFRJ), koji će zatim biti namijenjeni za razvitak svih OOUR-a šumsko privrednog područja ili radne organizacije kao cjeline. Gak i kad ne bi bilo čl. 18 Ustava, šumarstvu u cjelini ovakove odredbe bile bi od koristi i omogućavale bi lakše prevladavanje dikontinuiteta između potreba na uzgoju i mogućnosti sječa, jer usklađenost između financijskih potreba i mogućnosti na malim površinama, dijelovima šumsko privrednog područja nije uvijek moguće na racionalan način postići, dok se to na širem području može vrlo lako uskladiti. To je, ako mogu tako to nazvati, ona »potrajnost gospodarenja« u financijskom smislu, koja je u šumarstvu nužno potrebna. Radi toga drugačiji tretman i svojatanje rente od pojedinih OOUR-a smatram uskogrudnošću, najblaže rečeno, i štetnim za interes šumarstva u cjelini, štetnim u perspektivi i za one OOUR-e koji danas trenutno imaju veće mogućnosti formiranja i izdvajanja amortizacije šuma. 8.10. NAMJENA AMORTIZACIJE ŠUMA 8.100. Ovdje želim reći nekoliko riječi o namjeni amortizacije šuma ne samo s aspekta za što je možemo trošiti, nego i GDJE. Mislim da smo vrlo lako suglasni da amortizacijom financiramo UZGOJNE RADOVE i CESTE koje su zapravo jedan od uvjeta da nam eksploatacija bude rentabilna pa i proširenje kapaciteta opreme, koja služi potrebama svih OUR-a jedne radne organizacije. Manje smo suglasni u praksi gdje možemo koristiti kao izvor financiranja amortizaciju šuma. Mislim da smo u točki 7 odgovorili i na ovo pitanje. Naime, zajednički fond amortizacije šuma služi za »pokriće« — financiranje razvitka organizacije kao cjeline, tj. svih dijelova, svih OOUR-a radne |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 33 <-- 33 --> PDF |
7.2. Naši formalni propisi u ŠPP »Slavonska šuma«, doneseni na organima upravljanja, ove zahtjeve oko tretiranja uzgoja uvažavaju, no oni se iz ovih ili crnih razloga uvijek ne provode ni u planu, posebno u obračunu, te neprovođenje ovih zahtjeva kod uzgoja čini nam velike smetnje u izgrađivanju jednog trajnog i principijelnog ekonomskog sistema u poslovanju OUR-a unutar šumskog gospodarstva, a reflektira se i šire na poslovanje šumarstva i izgrađivanje trajnih odnosa šumarstvo — društvena zajednica. Mi, šumarski stručnjaci često niti nismo svjesni svih tih aspekata pa šutke prelazimo preko prakse u obračunu ničim opravdane, da prema uzgojnim radovima nekad i kod nekih šumskih organizacija postupamo jednostavno kao troškovima koje ukalkuliramo čak i na teret eksploatacije šuma, što je višestruko štetno. 8.00. UTVRĐIVANJE AMORTIZACIJE ŠUMA 8.01. Amortizacija šuma je udomaćen naziv iako neadekvatan. No u tom nije sve zlo. Veće je zlo kad se pojednostavni stvar do te mjere i amortizacija šuma u svim njenim aspektima izjednači s amortizacijom osnovnih sredstava, jer eto i šuma je osnovno sredstvo, doduše specifično ,međutim, kad se u privredi i društvu donose sistemske mjere na ono »specifično« se ponekad zaboravi i onda mjere koje se odnose na amortizaciju počinju se primjenjivati i na amortizaciju šuma, a kod toga šteti najviše ekonomija šumarskih organizacija. Vrlo eklatantan primjer je oporezivanje dohotka u privredi: po tom »linearnom pravilu« oporeziva se u šumarstvu SRH neopravdano danas i 3/4 amortizacije šuma, što bi za 1975. iznosilo dodatno opterećenje grane oko 15—20 mil. novih dinara za šumarstvo SRH-e. Obzirom da je osnova za utvrđivanje amortizacije u grani do sada (počev od 1966. godine) bila vrijednost šuma, a budući ona nije mijenjana od 1966. g., propisana amortizacija šuma ostala je na istom nivou do 1973. g. iako je do tada realna vrijednost amortizacije šuma iz 1966. pala za 2,87 puta, a stopa je korigirana tek s novim propisom 1972. NN br. 53/72. na 1,5% od osnove, što je tek neznatno popravilo realnu vrijednost amortizacije šuma u 1973. g. Razumljivo, bez obzira da li je amortizacija šuma bila propisana ili ne, mi smo se u šumarstvu morali ponašati po logici: koliko nam amortizacije šuma treba za radove na uzgoju, toliko smo izdvajali. Na uzgoju nam je nominalno trebalo svake godine sve više amortizacije, jer je realna vrijednost dinara inflacijom padala. Faktor pada vrijednosti službena statistika propisuje za valorizaciju mirovinskih osnovica npr. od 1966. na nivo 1974. sa 362,0%, a eto mi smo amortizaciju 1973. korigirali samo za 50% i tu nastaje »kratki spoj«. No, ali 3/4 te amortizacije se u 1975. vodi kao amortizacija šuma iznad propisane i spada u dohodak, a on se oporezuje, iako se sva ova amortizacija šuma upotrebljava za pokriće investicionih radova, u prvom redu uzgoja, izgradnje šumskih cesta PA ISPADA TO KAO POREZ NA ULAGANJA U UZGOJ ŠUMA. Ispušteno je zapravo jedno u sistemu, da se propiše postupak revalorizacije vrijednosti šuma ili uopće formiranje amortizacije šuma uz adekvatniju osnovu. Ovo je i propust grane, jer da je bila organiziranija mogla je ishoditi ispravak. Mi se zalažemo da osnova za obavezu formiranja amortizacije šuma bude stopa na vrijednost sječa (realizaciju djelatnosti eksploatacije) pa da kod toga amortizacija šuma bude direktnije ovisna od tekućeg dohotka i kretanja vrijednosti proizvoda (onda bi zacijelo izbjegli utjecaj inflacije). Ovo tim prije što |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 32 <-- 32 --> PDF |
bilni proizvodi nekih sječina smanjivati sve više rentabilnost OUR-a i potkopavati ekonomiku poduzeća i grane. Ukoliko ovaj način kalkuliranja svi usvojimo, uvjeren sam, da bi našli izlaz za rentabilnost i rijetko bi posizali za smanjenjem proizvodnje, a češće bi našli sporazum sa našim kupcima ili potencijalnim kupcima, da nam za sve naše proizvode pa i prostorno drvo plate »pravu cijenu«. Ovo je opet istovremeno uvjet da proizvodimo više i bolje. No nesreća nastaje samo onda, kad je odsustvo računica i predkalkulacija, pa se proizvodi što je priroda dala. Moramo po mojoj ocjeni priznati činjenicu, da je »ključ« za zdravu materijalnu situaciju razvitka šumarstva uvjet da ozdravimo i učinimo rentabilnom proizvodnju u eksploataciji, čija će prodajna cijena podnijeti troškove razvitka (cijenu koštanja + akumulaciju), ali istovremeno prihvatljivu za našeg kupca. Bez poznavanja nas samih pod kakvim uvjetima možemo vršiti proizvodnju pojedinih proizvoda, nije moguće izlaziti sa zahtjevom pred »društvo« da se razrješava problematika sveukupnog razvitka šumarstva. 7.0. NAČIN UTVRĐIVANJA »PRODAJNE« CIJENE UZGOJNIH RADOVA (u planu izvršenja) Iz mnogo razloga »prodajna« cijena uzgojnih radova mora se kalkulirati kao svaki drugi rad u bilo kojoj djelatnosti. Drugim riječima rečeno, njegova cijena mora imati sve elemente prodajne cijene: direktni trošak normalnu dionicu općih troškova proizvodnje, općih troškova uprave i prodaje te konačno i neku razliku cijene (akumulaciju). U metodologiji planiranja kod nas ti su zahtjevi postavljeni i oni se provode, ali ne uvijek i kod sviju. Ovo neprovođenje šteti interesima OUR-a, jer ostaju zamagljeni kako rezultati uzgoja tako i rezultati eksploatacije šuma, a nije realna ni kalkulacija njenih proizvoda, što ima posredne reperkusije na poslovanje u šumarstvu. Ovo ima za posljedicu netočno utvrđivanje dohotka u radnoj organizaciji i konačno povratno negativno i nestimulativno djeluje na rezultate rada i sam rad onog dijela kolektiva OUR-a, koji obavlja uzgojne radove. Nepoštivanje principa »pune prodajne cijene« nepravedno reducira uzgojnom radu vrijednost, čini ga već na početku manje vrijednim, zato se »eo ipso« (samo po sebi) ovaj rad zapostavlja, a prednost se daje radovima koji nam donose dobit, odnosno višak rada. 7.1. Naš zaključak bi trebao biti, da za uzgojne radove »ključ« raspodjele općih troškova budu direktni troškovi kod njegovog rada i da mu dobit ili akumulacija bude nadodana u visini prosječne dobiti šumskog gospodarstva. Prosječnu dobit računati na iz-nos direktnog rada (osobnog dohotka) jednako za svaku OUR-a i svaku djelatnost jednog šumsko privrednog područja. Ovo bi stimulativno djelovalo kod angažiranja radnika i organizacija na uzgojnim radovima, a olakšavalo bi ujednačavanje uvjeta privređivanja između OUR-a koji se pretežno bave eksploatacijom šuma i onih OUR-a jednog šumsko privrednog područja koji imaju pretežno uzgojne radove u planovima svojih ukupnih godišnjih zadataka. Na kraju, ovakav tretman uzgojnih radova čija je i planska i obračunska cijena »puna prodajna«, olakšala bi razgraničavanje obveza OUR-a u šumarstvu u odnosu na društvo, kojemu je šuma kao dobro od općeg interesa značajna. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nakon podmirenja »potreba« poduzeća. Ovaj ostatak mogućnosti preporuča se da bude kao učešće (10—20%?) u kreditima, koje će društvena ili interesna zajednica korisnika šuma osigurati radi proširenja šumskog areala. 5.0. NAČIN UTVRĐIVANJA OBUJMA RADOVA UZGOJA ŠUMA U GODIŠNJIM PLANOVIMA POSLOVANJA Uzgojni zadaci uistinu moraju biti globalno utvrđeni na jedan duži rok, kako bi se mogli na vrijeme izvršiti svi pripremni radovi. Mogao bih reći da je skoro minimalna distanca od 5 godina. Baza za njihovu projekciju jesu elementi dobro načinjenog uređajnog elaborata — osnova gospodarenja. Veličina planskih zadataka uzgoja mora uvažavati potrebe za uzgojnim zahvatom šuma, ali isto tako moraju biti globalno uravnoteženi i obzirom na mogućnosti financiranja imajući pred očima šumsko privredno područje kao cjelinu što se tiče i naturalnih i financijskih planova. Godišnji planovi ovih zadataka treba da budu samo konkretnija razrada srednjoročnog plana prilagođena ukupnom planu poslovanja dotične godine. Ovi preduvjeti omogućuju vrlo brzo i bez puno muke sporazumjevanje u radnoj organizaciji oko veličine zadataka uzgoja u godišnjim planovima pojedinih OUR-a kao i njihovo uravnoteženje sa stajališta izvora financiranja. 6.0. PREDKALKULACIJA U EKSPLOATACIJI ŠUMA KAO METODA UTVRĐIVANJA OBUJMA PROIZVODNOG PROGRAMA SORTIMENATA (PROIZVODA) Da bi utvrdili rentabilnost rada u organizaciji udruženog rada u šumskom gospodarstvu nužno se moramo »spustiti« do provjere rentabilnosti pojedine sječine i proizvoda u eksploataciji šuma. Jer u uvjetima rada OUR-a po sistemu dohotka ne radi se onaj proizvod čija je proizvodna cijena viša od prodajne, što moramo utvrditi putem planske kalkulacije. Nije svetogrđe u šumi privremeno ostaviti dijelove proizvodnog asortimana koji se ne pokrivaju, a obično se radi o proizvodima najmanje vrijednosti — prostornom drvu. Da bi doveli eksploataciju šuma, tj. sječinu na nivo »rentabilnog« rada mi smo propisujući predkalkulacije u »Slavonskoj šumi« rekli — »isključuje se onaj sortimenat iz proizvodnog programa sječine koji ne pokriva proporcionalni trošak cijene koštanja (CK)«. Zapravo, ova mjera može vrijediti samo privremeno, dok OOUR ne riješi pitanje zaposlenja ljudskih i strojnih kapaciteta. Nikakva proizvodnja trajno ne bi imala perspektive, koja bi svojom cijenom prodaje pokrivala samo »proporcionalne troškove«. Kao što isto tako znamo, da se ne može bazirati perspektiva na trajnom smanjenju proizvodnog programa. No, moramo znati to da je taj posao »predkalkulacija« prvi korak u postupku ekonomske analize rentabilnosti sječine i djelatnosti eksploatacije OUR-a. Poslije toga idemo dalje u »traženju« izlaza ili u sferi sniženja troškova (CK) kroz investiranje u cestu i dr. s jedne strane ili traženje izlaza na sektoru prodajne cijene ako za naš proizvod imamo kupca. Ako i ovaj drugi krug analiza i kalkulacija pokazuje da još uvijek ne možemo pokriti prodajnom cijenom cijenu koštanja, pravilo je, da sa stajališta ekonomike takav proizvod napustimo u određenim sjećinama, jer će nerenta |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 28 <-- 28 --> PDF |
nekim aktima koji su, formalno bih rekao i usvojeni, no ali obzirom da često puta u suštini neshvaćeni, uvijek se ne provode i često žive u našoj praksi samo djelomično. 2.0. KAKOVE UVJETE PRIVREĐIVANJA U ŠUMARSTVU TREBA KALKULIRATI? 2.1. U našem privrednom sistemu poslije donošenja novog Ustava osim tržišne komponente vrlo veliku ulogu za razvoj pojedine grane i poduzeća imaju i komponenta plana — svjesnog usmjeravanja tempa razvitka pojedine grane. Kod toga često dolazi do potrebe da prodajna cijena proizvoda bude utvrđena induktivnim putem (administrativno držanje cijena). Ovo šumarstvu nameće potrebu utvrđivanja svih tih važnih kalkulativnih elemenata dohotka po radniku, kako bi planovi razvitka šumskog gospodarstva u sebi sadržavali realne mogućnosti unapređenja privređivanja i poboljšanja uvjeta rada u skladu sa stupnjem razvitka privrede i društva u cjelini. Jedan vrlo važan elemenat je i planiranje OSOBNOG DOHOTKA po radniku. Zato nije beznačajno posvetiti mu posebnu pažnju u planiranju razvitka grane. Sigurno je da cea 80 % zaposlenih u šumarstvu ima vrlo teške uvjete rada, što opredjeljuje težinu uvjeta rada grane. Slijedom toga i relativni nivo osobnih dohodaka (zarada) unutar privrednih grana. Šumarstvo, kako se vidi iz niže navedene tabele Nivoa osobnih dohodaka u privredi nije do sada još uvijek dovoljno realno valoriziralo svoj rad. ODNOSI OSOBNIH DOHODAKA" PO RADNIKU SRH-e grane šumarstva i drugih grana (0 privrede = 100) (1969—1974) godina / grane 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1 2 3 4 5 6 7 PRIVREDA 100 100 100 100 100 100 ŠUMARSTVO 91 98 97 95 100 113 »Slavonska šuma« 90 97 106 102 103 122 Crna metalurgija Nafta 114 149 117 152 117 153 125 136 120 151 126 151 Drvna industrija 80 76 81 81 82 86 * Podaci statističkog zavoda SRH-e Zagreb 1974, 1975. Iz navedene tabele je vidljivo da je grana šumarstva imala sve do 1973. nezavidno mjesto po nivou osobnih dohodaka, obzirom na težinu uvjeta rada. Odnos šumarstva prema privredi SRH-e 1969. godine bio je 91 %. Od tada nivo je konstantno i blago rastao, tako da je 1974. osobni dohodak po radniku od 0 privrede za 13 % veći. Kad se promatra naše poduzeće, onda je taj odnos 1969. godine bio 90% od 0 privrede, dok je 1974. godine 122 od 0 privrede. 258 |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— Otežano zapošljavanje potrebnih kadrova posebno direktnih radnika na radu u šimi kao posljedica loših uvjeta rada te niskog dohotka po radniku itd. Otuda se nameće danas pred nas šumarske stručnjake vrlo aktualna potreba, da damo svoj prilog rješavanju problematike s ovim u vezi. Ne bi se smjeli postavljati tako da ovu problematiku rješavamo od slučaja do slučaja, nego ju riješiti principijelno, vodeći računa o dugoročnim i cjelovitim interesima jednog modernog šumarskog privrednog razvitka u interesu napretka kolektiva koji su nosioci razvoja, a i interesa društvene zajednice, jer šuma ima i taj aspekt kao dobro od općeg interesa. Mi u trenutku rješavanja problema trebamo stalno vidjeti viziju našeg napretka u budućnosti, stvarajući danas organizacione i metodološke osnove za stalno usavršavanje našeg ukupnog privrednog djelovanja. 1.5. Koji su to problemi o kojima bi trebali principijelne stavove raščistiti i zatim na svim nivoima i radnim mjestima založiti se da se oni provode u život? Evo nekih od tih problema i pitanja sa kojima se šumarstvo i mi u našem poduzeću i kao pojedinci i organizacije susrećemo, a imperativno traže precizne i odlučne odgovore: — Gdje je mjesto zaposlenih u šumarstvu na ljestvici grana privrede sa stajališta valorizacije rada u šumarstvu, odnosno s kakvim nivoom zarada treba normalno kalkulirati? Kakvim uvjetima rada? Kakvom zajedničkom potrošnjom itd.? — Zajednički normativi rada, materijala, općih troškova te realizacije kao osnove planovima poslovanja. — Dokle nam praktično sa stajališta ekonomike poduzeća siže UZGOJ ŠUMA, a gdje počima iskorišćivanje te što je kod tog UZGOJA naša minimalna obaveza u odnosu na šumu kao dobro od općeg društvenog interesa? — Način i metoda utvrđivanja obujma proizvodnog programa u iskorišćivanju šuma počevši od sječine sa stajališta ekonomike poslovanja imanentne svakom privrednom poduzeću (predkalkulacije). — Način utvrđivanja obujma radova u uzgoju u godišnjim planovima poslovanja. — Način utvrđivanja cijene »prodaje« uzgojnih radova: — Raspored općih troškova — Akumulacija — Utvrđivanje amortizacije šuma kao obaveze koju treba ukalkulirati u iskorišćivanje šuma: — Ukupno za šumsko privredno područje — Kao obaveze za pojedine organizacione dijelove — Namjena amortizacije šuma (trošenje) unutar šumsko privrednog područja. — Proširena reprodukcija šuma i interes radne organizacije sa stajališta sistema dohotka, itd. U kratkom nastavku, ja ću iznijeti ukratko neke teze rješenja ove problematike, kako je ona na neki način prisutna u našim raspravama, našim |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 30 <-- 30 --> PDF |
sa šumarstvom. U godini 1973. u tom pogledu ima u šumarstvu napretka, jer su npr. naša izdvajanja u »Slavonskoj šumi« 1973. god. za preko 4 (četiri) puta veća nego su bila 1969. godine. Kakvu smo tek tada imali materijalnu mogućnost za zajedničku potrošnju? 3.0. ZAJEDNIČKI NORMATIVI RADA I MATERIJALA općih troškova te realizacije (vrijednost iskorišćenja sječina) Da bi se mogli ujednačavati uvjeti privređivanja za sve organizacije udruženog rada jednog šumsko privrednog područja, potrebno je u šumskom gospodarstvu donijeti i imati zajedničke normative rada i materijala s kojima se ulazi u osnovne planove privređivanja, bez obzira da li su to tehnički ili iskustveni ili na neki drugi način utvrđeni. Isto tako mora biti zajedničkim sporazumom na nivou šumskog gospodarstva utvrđena sistematizacija režijskih radnih mjesta, čiji obujam je povezan sa proizvodnim zadacima koji stoje pred osnovnim organizacijama. Da bi na objektivan način mogli utvrđivati vrijednost realizacije u eksploataciji šuma pojedine sječine u planu, potrebno je imati vrijednosno iskorištenje sječine kao objektivno mjerilo za planiranje ukupnog prihoda. Bez svih ovih zajednički utvrđenih normativa nije moguće nikakvo ujednačavanje uvjeta privređivanja ni OOUR-a unutar jednog šumsko-privrednog područja kamo li šire. Da smo imalo bolje organizirani u grani, trebalo bi ove mnoge normative imati utvrđene za cijelu granu šumarstva SRH-e pa bi bile izbjegnute mnoge poteškoće oko planiranja razvitka. 4.0. GRANICA IZMEĐU UZGOJA I EKSPLOATACIJE Sa stajališta ekonomike poduzeća danas, nužno je, da znamo, što je djelatnost UZGOJA, a što eksploatacija šuma, jer tu ima neraščišćenih pojmova. Nekad, kad šumarstvo nije bilo organizirano kao poduzeće i kad sistem dohotka nije u njem djelovao, nije bilo tako važno za same šumarske institucije gdje je ta crvena nit. Danas mi to moramo znati, jer o tom ovisi u mnogome kako ćemo, kao poduzeće koje se vlada po principu dohotka, »proći«. Uzgoj je djelatnost koju naše organizacije vrše u svrhu održavanja, unapređenja i proširenja šuma i poslova s tim u vezi, a financira se iz amortizacije šuma posebnog fonda formiranog u tu namjenu. Eksploatacija je djelatnost čisto privredna, gdje prodajna cijena proizvoda mora »pokriti« ukupne proizvodne troškove. Ne može biti proizvodnje u eksploataciji onih proizvoda koji se ne »pokrivaju« sa svojom prodajnom cijenom, pa ako ima potrebe sa stajališta uzgoja da se vrše neke (proredne) sječe koje se »ne pokrivaju«, ONDA JE TO DJELATNOST UZGOJA i razliku do pune »prodajne« cijene kalkulirane induktivnim putem treba »pokriti« iz amortizacije šuma. Naša minimalna obaveza u odnosu na šumu, kao dobro od općeg interesa, je da izvršimo prostu reprodukciju u cjelini uz jedan kvalitetniji nivo, dok za proširenu reprodukciju neka bude namijenjen samo ostatak naših mogućnosti |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Mišljenja sam, da obzirom na težinu uvjeta i sve druge okolnosti, posebno zahtjevom za većim kvalifikacionim koeficijentom kod nas, u neposrednoj budućnosti ovaj nivo bi trebao sukcesivno rasti, da bi 1980. godine bio cea 140 % u odnosu na prosjek privrede. 2.2. Uvjeti rada ljudi u šumarstvu posebno su teški sa stajališta dolaska i odlaska na posao i s posla, rada van komunikacija, van svih društvenih, kulturnih i drugih zbivanja, rad na otvorenom često pod iznimno ekstremnim klimatskim prilikama. Težina rada naročito direktnih radnika podložnih profesionalnim bolestima mora dobiti ocjenu vrlo teških uvjeta. U smislu poboljšanja uvjeta rada i zaštite na radu, u poduzeću se vrlo mnogo napravilo, no ne toliko koliko je potrebno i ne na svim našim organizacijama jednako. Istina nije se moglo u istom dahu ni napraviti sve i organizirati tako rad, jer ni materijalni uvjeti nisu nam dopustili da učinimo sve što bi željeli (srazmjerno nizak dohodak po radniku sve do 1974. g., neotvorenost šuma i radilišta), pa na nekim mjestima i konzervativnost s čime se moramo sukobiti, jer ona je loše polazište za svaki naš napredak. Smatramo da bi na svim mjestima i radilištima ubuduće trebali kalkulirati ovakove uvjete rada: — da se organizirano prevoze radnici na posao i s posla, — da se posao odvija u okviru 42 sata tjedno u prosjeku godišnje i da se striktno kontrolira provedeno vrijeme na radu, — da se maksimalno primjene zaštitna sredstva na radu kako bi se izbjegla profesionalna oboljenja, — da svi radnici imaju organiziran i besplatan topli obrok. 2.3. Djelotvoran utjecaj na sam rad na radnom mjestu svakako da ima i organizacija odmora i rekreacije društvene i sportske aktivnosti, izvan radnog vremena, bilo da se radi o organizaciji tjednog ili godišnjeg odmora, organizirane rekreacije i rehabilitacije u kupališnim lječilištima itd. Nešto se u posljednje vrijeme i u šumarstvu napravilo, jer se i tom vidu takozvane zajedničke potrošnje daje veće značenje. Osiguravaju se kod raspodjele dohotka veća sredstva, koja su značajan materijalni uvjet da se zadaci na tom području mogu uspješno izvršiti. Gdje je šumarstvo danas u tom pogledu, unutar ostale privrede, pokazati će nam ilustrativno ovaj podatak nivoa izdvajanja u fond zajedničke potrošnje po radniku godišnje po Zaključnom računu 1973. godine u SR Hrvatskoj. Privreda je izdvojila u prosjeku 5.230 din Šumarstvo je izdvojilo u prosjeku 3.052 din »Slavonska šuma« u prosjeku 3.876 din Drvna industrija u prosjeku 3.248 din Nafta u prosjeku 15.912 din Elektroprivreda u prosjeku 9.674 din Iz ovog podatka se vidi koliko šumarstvo, a s tim i »Slavonska šuma«, zaostaje i od prosjeka izdvajanja u privredi osigurava samo 58 %, a kamo li nekih drugih grana (od nafte npr. tek 19 %), koje po težini uvjeta se mjere |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— sve manje može da zadrži kadrovsku strukturu koju je imalo jučer, radilo se o direktnim radnicima ili organizatorima proizvodnje i poslovanja, — sve manje može da bude na nezavidnoj skali uvjeta rada i zarada (nedostatak osnovnih kadrova), — sve manje može da izostane u procesu integriranja i okrupnjavanja u veće privredne sisteme, da bi mu bilo moguće pratiti opći razvitak nauke i tehnologije i održati korak sa svojom konkurencijom. Danas u svjetskoj privredi, a i kod nas, postoje vrlo organizirani privredni mehanizmi i sistemi gdje su povezane čitave grane i kompleksi sa brojem ljudi nekoliko puta više nego što grana šumarstva SRH-e ukupno ima. Odatle nužda svrsishodnije složene organizacije i šumskih radnih organizacija u SR Hrvatskoj u jedan moderan i homogen sistem. Jer konačno, ukupno šumarstvo SRH-e broji danas 15.000 radnika (kao Kombinat »Borovo«) ili mjereno nekim drugim pokazateljima, učešće šumarstva u privredi Republike iznosi tek nešto više od 1 % (jedan posto). Odatle potreba za dobro organiziranim i homogeniziranim poslovnim sistemom za granu šumarstva, kako bi adekvatno svojoj važnosti bila predstavljena u Republici. 1.4. Da bi mogli imati dobru makro organizaciju šumarstva vrlo važno je riješiti probleme ujednačavanja uvjeta privređivanja dijelova radne organizacije koja gospodari jednim šumsko-privrednim područjem i tako homogenizirati tu našu osnovnu gospodarsku jedinicu (sa stajališta potrajnosti gospodarenja šuma). Sa ujednačavanjem uvjeta privređivanja OOUR-a unutar Šumskog gospodarstva opet bi olakšali primjenu principa »da stimulacija bude srazmjerna uloženom radu i da prava na raspodjelu dohotka budu na osnovu rada radnika OOUR-a, a da dio dohotka, koji se odnosi i potiče od »rente«, bude izdvojen u fondove, koji služe za razvitak te naše gospodarske jedinice kao cjeline. Potrebu utvrđivanja dijela dohotka u OOUR-u koji je rezultat povoljnijih uvjeta privređivanja nalaže i Ustav SFRJ čl. 18 i odgovarajući članovi Ustava SRH, dok najkonkretniju obavezu za rješenje ovog problema nalaže Društveni dogovor o formiranju i raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka (čl. 9). Na osnovu DD grana šumarstva do konca 1975. g. obvezna je sačiniti svoj Samoupravni sporazum o uvjetima formiranja i raspodjele dohotka i osobnih dohodaka u kojem treba dati kriterije i rješenja za dio dohotka nastao pod povoljnijim uvjetima (rentu) unutar šumarstva između pojedinih OOUR-a, odnosno organizacija udruženog rada. Naime, dio dohotka stvoren pod povoljnijim uvjetima postoji kod pojedinih OOUR-a kao dijelova radne organizacije, koja gospodari šumama jednog šumsko privrednog područja, time ove razlike u dohotku mogu biti veće što se obračun vrši na manjim dijelovima šumsko-privrednog područja. Dok u grupaciji šumarstva kao cjelini u odnosu na druge grupacije privrede NE OČITUJU SE POVOLJNIJI UVJETI PRIVREĐIVANJA. Na taj zaključak nas navode činjenice koje prate šumarstvo: — Niska akumulativnost i mala sposobnost proširene reprodukcije; — Nezadovoljavajuće mogućnosti ulaganja u šume, u izgradnju komunikacija potrebnih za eksploataciju postojećih šumskih bogatstva; |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 25 <-- 25 --> PDF |
UJEDNAČAVANJE UVJETA PRIVREĐIVANJA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA UNUTAR ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA (Prijedlozi za rješenje nekih važnijih pitanja) KARLO KOŽUL, dipl. ing. šum., Osijek 1.0. I danas kao i jučer, za privređivanje u šumarstvu i suvremeno gospodarenje šumama važno je postojanje šumsko-privrednog područja kao jedinice u gospodarenju šumama i šumarskoj ekonomici. Jedinice koja nam omogućuje da racionalno organiziramo i vodimo radnu organizaciju šumarstva. Organizaciju koja treba dugoročno sagledavati svoje poslovanje i svoj razvitak. Dugoročnost sagledavanja razvoja za šumarsku organizaciju je posebno naglašeno obzirom na dugi ciklus reprodukcije od 25—140 godina. — Jedno je od važnih pitanja, kako osigurati u ovom dugom ciklusu svakog trenutka prostu reprodukciju šuma, na svakom dijelu šumsko privrednog područja i kako povezati taj zadatak sa tekućim dohotkom i poslovanjem svakog dijela radne organizacije, a da ukupni zbir poslovanja da najbolje poslovne efekte. 1.1. Rješavajući ovo ne smijemo izgubiti iz vida ni druge elemente za optimalizaciju proizvodnje i poslovanja kao što su: — racionalna upotreba moderne opreme velikih kapaciteta i velikih mogućnosti, —koncentraciju zadataka opreme i ljudstva radi rentabilnije proizvodnje, — podjelu rada u smislu optimalne integriranosti i kadrovske kooperacije, razvitka specijalizacije radi temeljitog sagledavanja problematike poslovanja i njegovog unapređivanja, jer određeni nivo koncentracije i integriranosti omogućava racionalnost specijalizacije i kadrovsku ekipiranost. — osiguranje organizacionih pretpostavki za stalno unapređenje nivoa postavljene organizacije proizvodnje i poslovanja. 1.2. Obzirom na sve veću složenost privređivanja u jednoj svjetskoj utakmici šumarstvo koliko god bilo konzervativno po prirodi stvari: — sve manje može da ostane van tokova modernizacije proizvodnje i poslovanja, Primljeno 30. 6. 1975. godine |