DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 21 <-- 21 --> PDF |
cijena proizvoda bila bi znatno manja nego li sadašnja. To stoga jer bi najmanje svi jeftiniji šumski sortimenti imali više troškove od njihovih prodajnih cijena. Planski objektivni troškovi, odnosno cijena proizvodnje, iskorišćivanja šuma (kao trošak sirovine obuhvaća navedenu »opću induktivnu cijenu drva na panju«) bila bi, naprotiv, po jedinicama šumskih sortimenata znatno viša od današnje. Znači da bi diferencijalna zemljišna renta položaja I bila znatno manja od sadašnje diferencijalne zemljišne rente položaja I i II zajedno. I jedna i druga nerazlučivo sadrži eventualnu apsolutnu zemljišnu rentu, jer su izračunate deduktivno polazeći od tržišnih cijena; ali zbog različitih obujma realizacije one nisu međusobno jednake. Stoga razlika diferencijalne zemljišne rente položaja I i II zajedno i diferencijalne zemljišne rente položaja I ne predstavlja dakle čistu diferencijalnu zemljišnu rentu položaja II koja je rezultat rada pri umjetnim uvjetima, već i dio apsolutne zemljišne rente koja je rezultat rada pri proizvodnim odnosima vlasništva nad zemljištem kao sredstvom proizvodnje, a ne može se potpuno odvojiti. Ako se uz pretpostavku samo prirodnih uvjeta (bez šumskih komunikacija) i sječa u okviru prirasta izračunava negativni iznos — znači da još nije kucnuo čas ekonomski opravdanog iskorišćivanja drva iz konkretne sječine, pa se navedena diferencijalna zemljišna renta položaja I s eventualnom njezinom apsolutnom zemljišnom rentom ne ostvaruje. U tom slučaju »sve rente zajedno« utvrđene za sadašnjost obuhvaćaju samo diferencijalne zemljišne rente (plodnosti i položaja) II, jer su posljedice rada pri umjetnim uvjetima, i eventualnu apsolutnu zemljišnu rentu (nerazlučivo spojenu s diferencijalnom zemljišnom rentom položaja II koja je deduktivno izračunata polazeći od tržišnih cijena) kao posljedicu rada uz vlasništvo nad zemljištem kao sredstvom proizvodnje. Ako pretpostavimo biološku reprodukciju pri samo prirodnim uvjetima (bez izrazitih dodatnih ulaganja) i iskorišćivanje šuma pri samo prirodnim uvjetima (bez šumskih komunikacija) — možemo od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma odbiti odnosne troškove, tj. cijenu proizvodnje tih proizvoda, koja uime troška sirovine sadrži ranije navedeni konkretno iskalkulirani normativ, pa tako dobijemo zajedno diferencijalne zemljišne rente I, i to plodnosti i položaja, s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom. Ako pak smatramo da samo prirodne uvjete ima jedino prašuma, u tako dobijenom rezultatu nema diferencijalne zemljišne rente plodnosti I. Napominjemo, da se diferencijalna zemljišna renta položaja I, posljedica rada uz prirodne uvjete, često ne će ostvarivati ili će se ostvarivati uglavnom u nevelikom iznosu. To stoga jer su šume redovito udaljene od tržišta a transport velikih i teških a razmjerno jeftinih drvnih sortimenata je vrlo skup! Pri manjem broju posebnih šumskih sortimenata (ikričav i si. javor ili topola, orah posebne strukture, smrekovina valovite strukture, i si.) pojavljuje se i čisto monopolna renta. Ona uopće nije posljedica rada već prirodne rijetkosti; ona nema veze s klasičnim zakonom vrijednosti (kao izraza društvenopotrebnog rada) već samo sa zakonom cijena (kao izraza odnosa ponude i potražnje). Ta monopolna renta može se odvojiti izračunavanjem razlike u prodajnim cijenama tih sortimenata izuzetne strukture i inače istih sortimenata ali uobičajene normalne strukture. O monopomim rentama nis 251 |