DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 18 <-- 18 --> PDF |
sječna akumulacija. Prosječna akumulacija se u tekućoj godini izračunava na temelju prosječne akumulacije društvene privrede Republike koja je bila ostvarena u protekloj godini.« U smislu svega što smo naprijed naveli, mi smo u svojim pismenim primjedbama na taj Prijedlog izravno i putem šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nadležnom republičkom Sekretarijatu dostavili svoje prijedloge. Oni se sastoje u ovome: potrebno je dodati riječi »planski objektivni« ispred »materijalni troškovi«, a riječi »planska objektivna« ispred »sredstva za osobne dohotke«; potrebno je dodati definiciju »planskog objektivnog« nivoa troškova; potrebno je razjasniti odakle će se financirati nužne šumske komunikacije i odnosna oprema. U uvjetima u kojima sam radni kolektiv autofinancira iz ostvarenog dohotka biološke investicije, šumske komunikacije i nabavku opreme za biološku reprodukciju — iako osobito za dugoročna biološka ulaganja nije stimuliran putem sniženja troškova i povišenja prihoda — u smislu njegova minulog rada uloženog dugoročno potrebno ga je za to posebno stimulirati. U vezi s time mi smo obradili kako se mogu dalje odvajati diferencijalne zemljišne rente plodnosti, diferencijalne zemljišne rente položaja (nerazlučno spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom) i planske objektivne razlike troškova uslijed zatečenog različitog organskog sastava sredstava (stupnja mehanizacije) te kako bi trebalo obračunati one dijelove tih oblika viška (proizvoda, rada) koji bi trebali ostati radnom kolektivu kao potreban financijski stimulans za dugoročna ulaganja minulog rada. Princip se temelji na tome, da se revalorizirana nabavna vrijednost npr. šumskih komunikacija koje je kolektiv ostvario iz svojeg dohotka (ili posudio na teret otplata iz svojeg ostvarenog dohotka) stavi u postotni odnos prema revaloriziranim nabavnih vrijednostima svih šumskih komunikacija, a to znači i onih koje su zatečene prilikom Oslobođenja, podignute bespovratnim i beskamatnim financijskim sredstvima države ili šireg kolektiva radne organizacije. Tako izračunatim postotkom trebalo bi pomnožiti diferencijalne zemljišne rente položaja (nerazlučivo spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom) — i tako odvojeni iznos minulog rada ostaviti na raspoloženju kolektivu koji je za nj zaslužan. Analogno bi se utvrdio i postotak koji se odnosi na biološke investicije i primijenio na diferencijalne zemljišne rente plodnosti. Preostali dijelovi tih renti namijenili bi se proširenoj reprodukcji. Iz navedenog se vidi, da se pritom nisu »sve rente zajedno« dijelile prema kriteriju prirodnih uvjeta i umjetnih uvjeta njihova postanka. Važno je bilo samo da se radni kolektiv stimulira za ulaganje minulog rada u dugoročne investicije, tj. za autofinanciranje investicija u šumarstvu. To se nastojalo ostvariti proporcionalno učešću vlastitih investicija u ukupnim odnosnim osnovnim sredstvima. PROBLEMATIKA RAZDVAJANJA U ŠUMARSTVU »SVIH RENTI ZAJEDNO« PREMA KRITERIJU PRIRODNIH UVJETA I UMJETNIH UVJETA NJIHOVA POSTANKA Takvo razdvajanje, koliko nam je poznato, za šumarstvo nije još dosad obradio nijedan ekonomist, pa ni šumarski ekonomist. Ono je potrebno u slučajevima, kada se žele razdvojiti diferencijalne zemljišne rente I od onih II. To faktično traži čl. 18. Ustava SFRJ. |