DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 18     <-- 18 -->        PDF

sječna akumulacija. Prosječna akumulacija se u tekućoj godini izračunava
na temelju prosječne akumulacije društvene privrede Republike koja je bila
ostvarena u protekloj godini.«


U smislu svega što smo naprijed naveli, mi smo u svojim pismenim primjedbama
na taj Prijedlog izravno i putem šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu nadležnom republičkom Sekretarijatu dostavili svoje prijedloge.
Oni se sastoje u ovome: potrebno je dodati riječi »planski objektivni« ispred
»materijalni troškovi«, a riječi »planska objektivna« ispred »sredstva za osobne
dohotke«; potrebno je dodati definiciju »planskog objektivnog« nivoa troškova;
potrebno je razjasniti odakle će se financirati nužne šumske komunikacije
i odnosna oprema.


U uvjetima u kojima sam radni kolektiv autofinancira iz ostvarenog dohotka
biološke investicije, šumske komunikacije i nabavku opreme za biološku
reprodukciju — iako osobito za dugoročna biološka ulaganja nije stimuliran
putem sniženja troškova i povišenja prihoda — u smislu njegova minulog
rada uloženog dugoročno potrebno ga je za to posebno stimulirati.


U vezi s time mi smo obradili kako se mogu dalje odvajati diferencijalne
zemljišne rente plodnosti, diferencijalne zemljišne rente položaja (nerazlučno
spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom) i planske objektivne
razlike troškova uslijed zatečenog različitog organskog sastava sredstava
(stupnja mehanizacije) te kako bi trebalo obračunati one dijelove tih oblika
viška (proizvoda, rada) koji bi trebali ostati radnom kolektivu kao potreban
financijski stimulans za dugoročna ulaganja minulog rada. Princip se temelji
na tome, da se revalorizirana nabavna vrijednost npr. šumskih komunikacija
koje je kolektiv ostvario iz svojeg dohotka (ili posudio na teret otplata iz
svojeg ostvarenog dohotka) stavi u postotni odnos prema revaloriziranim nabavnih
vrijednostima svih šumskih komunikacija, a to znači i onih koje su
zatečene prilikom Oslobođenja, podignute bespovratnim i beskamatnim financijskim
sredstvima države ili šireg kolektiva radne organizacije. Tako izračunatim
postotkom trebalo bi pomnožiti diferencijalne zemljišne rente položaja
(nerazlučivo spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom)


— i tako odvojeni iznos minulog rada ostaviti na raspoloženju kolektivu koji
je za nj zaslužan. Analogno bi se utvrdio i postotak koji se odnosi na biološke
investicije i primijenio na diferencijalne zemljišne rente plodnosti. Preostali
dijelovi tih renti namijenili bi se proširenoj reprodukcji.
Iz navedenog se vidi, da se pritom nisu »sve rente zajedno« dijelile prema
kriteriju prirodnih uvjeta i umjetnih uvjeta njihova postanka. Važno je
bilo samo da se radni kolektiv stimulira za ulaganje minulog rada u dugoročne
investicije, tj. za autofinanciranje investicija u šumarstvu. To se nastojalo
ostvariti proporcionalno učešću vlastitih investicija u ukupnim odnosnim
osnovnim sredstvima.


PROBLEMATIKA RAZDVAJANJA U ŠUMARSTVU »SVIH RENTI ZAJEDNO«
PREMA KRITERIJU PRIRODNIH UVJETA I UMJETNIH UVJETA
NJIHOVA POSTANKA


Takvo razdvajanje, koliko nam je poznato, za šumarstvo nije još dosad
obradio nijedan ekonomist, pa ni šumarski ekonomist.


Ono je potrebno u slučajevima, kada se žele razdvojiti diferencijalne zemljišne
rente I od onih II. To faktično traži čl. 18. Ustava SFRJ.