DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 17     <-- 17 -->        PDF

žarine, penale i si.)«. Ta definicija važi za planske troškove u industriji, gdje
se u pravilu uvjeti proizvodnje od jednog do drugog obračunskog razdoblja
bitno ne mijenjaju, osim u slučajevima nabavke nove opreme (tada su se izračunavali
tzv. planski sniženi troškovi). Takva definicija planskih troškova
ne može nikako važiti za djelatnosti šumarstva, u kojem se radilišta pa i radni
uvjeti na njima stalno mijenjaju od jednog do drugog obračunskog razdoblja.
Stoga smo za šumarstvo dali novi naziv i definiciju za »planske objektivne
« troškove. To su oni jedinični troškovi koji se temelje: a) na konkretnim
uvjetima, b) na normama koje se odnose na uvjete pod a., c) na
važećim cijenama, instrumentima i tarifama (ukalkulirani osobni dohoci),
d) na oruđu za rad kojim se raspolaže u datoj organizaciji udruženog rada u
momentu kalkulacije »planskih objektivnih« troškova.


Upravo na odbijanju takvih »planskih objektivnih« troškova od tržišnih
cijena — treba se temeljiti ispravna »šumska taksa« pa i »sve rente zajedno«.
Takvu šumsku taksu, koja je ispravan okvir za »sve rente zajedno« koje trebaju
ovisiti samo o planskim objektivnim uvjetima — nazvali smo »planskom
objektivnom šumskom taksom«.


Ona se može utvrditi na temelju općih uputstava koja bi imala oblik odnosnog
samoupravnog sporazuma ili koja bi propisala država uime društva
(budući da su šume od općeg društvenog interesa); primjenu bi trebali kontrolirati
šumarski inspektori. Osim toga poslovna udruženja šumskoprivrednih
organizacija po propisanoj metodici mogu iskalkulirati »cjenik planskih
objektivnih šumskih taksa« po drvnim sortimentima i razredima planskih
objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta po toni. U te razrede razvrstavale
bi se konkretne godišnje sječine prema njihovim konkretnim planskim
objektivnim financijskim planovima (tzv. režijskim preliminarima), koje
bi mogli kontrolirati (verificirati) šumarski inspektori. U tome imamo od ranije
određena iskustva.


Od takvih planskih objektivnih šumskih taksa treba još samo odbiti ranije
navedene konkretne planske objektivne »financijske normative za biološku
reprodukciju posječenog drva (na panju)« pa da se izračunaju »sve rente
zajedno«. Te financijske normative izračunala bi šumska gospodarstva tj.
organizacije udruženog rada za svoje šumskoprivredno područje, a na temelju
već navedenih općih ugovorenih ili propisanih uputstava.


(Dok su na snazi savezni financijski propisi o tzv. »amortizaciji šuma«,
treba umjesto navedenog »normativa« odbiti propisanu odnosnu »amortizaciju
šuma«. Tako će se utvrditi također »sve rente zajedno« ali u manje točnom,
upravo iznakaženom, iznosu.)


U Prijedlogu nacrta novog Zakona o šumama SRH u čl. 51. daje se ova
definicija za »sve rente zajedno« jezikom našeg dohodovnog sistema (pri kojem
se osobni dohoci ne smatraju troškovima već dijelom novostvorene vrijednosti
/to je ispravno s gledišta društva, ali s gledišta organizacije udruženog
rada trošak bi mogao obuhvatiti i ukalkulirane osobne dohotke, pa
omogućiti toliko potrebno jednostavnije izražavanje/): »Dio dohotka . . . (o
kojem je riječ! primjedba B. K.) . . . utvrđuje se tako da se od prodajne cijene
šumskih sortimenata odbiju materijalni troškovi poslovanja, propisana
amortizacija osnovnih sredstava, zakonske i ugovorne obaveze, sredstva za
osobne dohotke, sredstva za biološka ulaganja po propisanim stopama i pro