DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 17 <-- 17 --> PDF |
žarine, penale i si.)«. Ta definicija važi za planske troškove u industriji, gdje se u pravilu uvjeti proizvodnje od jednog do drugog obračunskog razdoblja bitno ne mijenjaju, osim u slučajevima nabavke nove opreme (tada su se izračunavali tzv. planski sniženi troškovi). Takva definicija planskih troškova ne može nikako važiti za djelatnosti šumarstva, u kojem se radilišta pa i radni uvjeti na njima stalno mijenjaju od jednog do drugog obračunskog razdoblja. Stoga smo za šumarstvo dali novi naziv i definiciju za »planske objektivne « troškove. To su oni jedinični troškovi koji se temelje: a) na konkretnim uvjetima, b) na normama koje se odnose na uvjete pod a., c) na važećim cijenama, instrumentima i tarifama (ukalkulirani osobni dohoci), d) na oruđu za rad kojim se raspolaže u datoj organizaciji udruženog rada u momentu kalkulacije »planskih objektivnih« troškova. Upravo na odbijanju takvih »planskih objektivnih« troškova od tržišnih cijena — treba se temeljiti ispravna »šumska taksa« pa i »sve rente zajedno«. Takvu šumsku taksu, koja je ispravan okvir za »sve rente zajedno« koje trebaju ovisiti samo o planskim objektivnim uvjetima — nazvali smo »planskom objektivnom šumskom taksom«. Ona se može utvrditi na temelju općih uputstava koja bi imala oblik odnosnog samoupravnog sporazuma ili koja bi propisala država uime društva (budući da su šume od općeg društvenog interesa); primjenu bi trebali kontrolirati šumarski inspektori. Osim toga poslovna udruženja šumskoprivrednih organizacija po propisanoj metodici mogu iskalkulirati »cjenik planskih objektivnih šumskih taksa« po drvnim sortimentima i razredima planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta po toni. U te razrede razvrstavale bi se konkretne godišnje sječine prema njihovim konkretnim planskim objektivnim financijskim planovima (tzv. režijskim preliminarima), koje bi mogli kontrolirati (verificirati) šumarski inspektori. U tome imamo od ranije određena iskustva. Od takvih planskih objektivnih šumskih taksa treba još samo odbiti ranije navedene konkretne planske objektivne »financijske normative za biološku reprodukciju posječenog drva (na panju)« pa da se izračunaju »sve rente zajedno«. Te financijske normative izračunala bi šumska gospodarstva tj. organizacije udruženog rada za svoje šumskoprivredno područje, a na temelju već navedenih općih ugovorenih ili propisanih uputstava. (Dok su na snazi savezni financijski propisi o tzv. »amortizaciji šuma«, treba umjesto navedenog »normativa« odbiti propisanu odnosnu »amortizaciju šuma«. Tako će se utvrditi također »sve rente zajedno« ali u manje točnom, upravo iznakaženom, iznosu.) U Prijedlogu nacrta novog Zakona o šumama SRH u čl. 51. daje se ova definicija za »sve rente zajedno« jezikom našeg dohodovnog sistema (pri kojem se osobni dohoci ne smatraju troškovima već dijelom novostvorene vrijednosti /to je ispravno s gledišta društva, ali s gledišta organizacije udruženog rada trošak bi mogao obuhvatiti i ukalkulirane osobne dohotke, pa omogućiti toliko potrebno jednostavnije izražavanje/): »Dio dohotka . . . (o kojem je riječ! primjedba B. K.) . . . utvrđuje se tako da se od prodajne cijene šumskih sortimenata odbiju materijalni troškovi poslovanja, propisana amortizacija osnovnih sredstava, zakonske i ugovorne obaveze, sredstva za osobne dohotke, sredstva za biološka ulaganja po propisanim stopama i pro |